Europski milijuni maslinama iz Luna

EU je za uređenje lunjskih maslinika u kojima ima oko 80 tisuća samoniklih stabala (olea oleaster) velike starosti i njihovo pretvaranje u turističku šetnicu s informativnim punktom odobrila čak 4,5 milijuna kuna

Koje su vam prve asocijacije kad se spomene otok Pag? Sir i sol kao tradicijske vrijednosti te Zrće kao novovijeka pošast. Ali okrenemo li se vječnosti, razmišljanju o nečemu što se svrstava u red svjetskih rariteta, reći ćemo samo jedno – Lun, odnosno njegovi maslinici. Jezičac izduženog otoka koji karakteriziraju goleme površine “mjesečeva pejzaža”, obrastao je – maslinama. Zaklonjen otokom Rabom kao golemim burobranom, Lun je ostao pošteđen razornog djelovanja vjetra što je s okolnih prostora otpuhao sve osim kamena te se od davnina ponosi pitomim uvjetima u surovom okruženju. Maslinici tog dijela otoka svjetski su raritet po tome što je znanstveno utvrđeno da su – najstariji na svijetu. Njemački su znanstvenici posebnom metodom dubinskog snimanja, posebnim, superosjetljivim kamerama, bez i najmanjeg oštećivanja stabla, utvrdili da starost pojedinih lunjskih maslina doseže i do 2 tisuće godina. Utvrđeno je naime da se zbog sušnih ljeta obujam maslina na tom području prosječno povećava za milimetar godišnje. Mjerenjem promjera stabla na visini od 1,5 metara dolazi se do podataka o njegovoj starosti, a rezultati su bili iznenađujući, ma koliko se zna da je starost tih maslina velika. A kad je riječ o nečem tako važnom i znamenitom, ni Europska unija nije mogla ostati “gluha”.
Izdašna EU
– S ponosom mogu istaknuti da je zahvaljujući djelovanju naše udruge Lunjskih maslinara, ali i stručne pomoći djelatnika općine Novalja pri kraju realizacija programa, odnosno aplikacije pretpristupnim fondovima EU temeljem koje će nam biti dodijeljeno čak 600 tisuća eura, s uzbuđenjem nam je ispričao Božo Badurina, predsjednik Lunjskih maslinara.
Sredstva koja bi se mogla vrlo brzo nalaziti na računu udruge strogo su namjenska, a bit će utrošena za uređenje pristupnih puteva, ali i za cjelovitu pješačku organizaciju područja što broji čak 80 tisuća stabala velike starosti. Samim time moći će se pristupiti uređenju ulaza i info-punkta, odnosno pretvaranju maslinika u šetnice.
– Sve je veći broj turista što skoro kroz čitavu godinu, naravno posebno ljeti, žele razgledati naše maslinike. Uz mjere posebne zaštite i nenarušavanja prirodnog sklada, a zahvaljujući i sredstvima EU, to ćemo im konačno moći organizirati. Na zanimljivo osmišljenom ulazu u područje maslinika, organizirat će se i posebni info punkt, dodao je Badurina.
No, neće i prodaju maslinova ulja jer se cjelokupna njegova količina proda do sredine godine. Ulje iz lunjskih maslinika vrhunske je kakvoće, a kako se posebnom genetskom kodu tih maslina pridružilo i najnovija znanstvena saznanja o uzgoju, berbi i preradi, ulje je dobilo još i značajniju zdravstvenu dimenziju. Lunjske su masline, zahvaljujući upravo savršenom ekoskladu biljaka i životinja, apsolutno prirodnog uzgoja, ali i jednako tako razmnožavane. One niknu same iz sjemena (koštica), a opstaju one koje mogu izdržati kamenito tlo, sušu, buru i posolicu. Njhov se genetski materijal dobiva, dakle, na “divlji”, samonikli način što se drugdje, u drugim maslinicima, naprosto – ne pronalazi.
Prirodni sklad
Udruga Lunjskih maslinara iznimno cijeni stručnost tako da im je znanstveni voditelj novaljski agronom Ivica Peranić, a suradnja sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom personalizirana u liku profesora Đanija Benčića, jednog od po pitanju maslinarstva najstručnijih ljudi u Hrvatskoj.
Udruga što broji 50 maslinara neprestano se educira uz osnovni postulat – apsolutno poštovanje zakona prirode i potpunog neforsiranja uroda. Istina, u tome im znatno pomaže nenarušeni ekosustav u kojem ovce brste mladike i travu oko maslina istodobno ih i gnojeći što u drugim, “industrijski” organiziranim maslinicima baš i nije slučaj.
– Veselim se da se nakon kratke stanke uskoro opet vraćamo u maslinike. Kreću radovi, rezidba, gnojidba, edukacija i druženje. Treba li čovjeku išta više od takvog dodira s prirodom i maslinama čija starost seže u prve godine Kristova doba, završio je Badurina.

Randman

Prosječan broj stabala pojedinog vlasnika unutar kompleksa lunjskih maslinika kreće se oko 300 stabala. No, kako je riječ o golemim stablima, prinosi što se dobivaju dosežu i do 150 kilograma po stablu. Randman, odnosno količina ulja što se dobiva iz 100 kilograma ploda, uglavnom se kreće između 10 i 12 litara.

Najstariji

Maslinici tog dijela otoka svjetski su raritet po tome što je znanstveno utvrđeno da su – najstariji na svijetu, a zbog sušnih ljeta obujam maslina  prosječno se povećava  za milimetar godišnje.

Rudnik

Prema nalazima Đanija Benčića, u Hrvatskoj od Konavala do Istre, ima 80 sorti maslina, dok u Lunu, svaka je maslina samonikla i predstavlja tip sam za sebe. To je praktički jedan rudnik maslina jer se radi o 200 do 300 sorti maslina u Lunu.

Muzej

U skoro vrijeme uz internetsku stranicu koju uređuje Zoran Badurina (www.lun.hr), planira se i jedan sasvim konvencionalni postupak – otvaranje muzeja maslinarstva. Na taj bi se način, uz obilazak maslinika, dobile i dodatne informacije, a sastavni dio razgleda bio bi obilazak i tri uljare što datiraju iz potpuno drukčijih razdoblja, odnosno tehnologije prerade maslina i dobivanja ulja.

Zaštita

Lunski maslinari planiraju u skoroj budućnosti pokrenuti zahtjev za verifikaciju njihovih maslinika u skladu sa svjetskim standardima – kao zaštićeno područje prirode, kako bi dobili potvrdu svoje jedinstvenosti, ali i sačuvali maslinik za budućnost. Srećom, razumijevanjem svih nadležnih struktura odbačene su pomisli o pretvaranju tog područja u “građevinsku zonu”, no zakonska verifikacija nekog od oblika zaštite prirode – mogućnost ma kakve gradnje odbacila bi zauvijek.