POSLIJE POPLAVE "Sve nam je bilo poplavljeno, a dobili smo 420 kuna odštete!"

Slika korisnika mkvanja
Zadrani razočarani i ogorčeni mizerijom od pomoći
Zamislite tu sramotu! Sve nam je bilo poplavljeno, garaža i podrumske prostorije gde su nam bili električni aparati, ormari s odjećom i svim potrepštinama... Stradali su nam i automobili, i još smo dva mjeseca isušivali zidove, bili bez struje jer nam je voda ušla u sve utikače, ispričao nam je Uglešić dodavši kako je na kraju od naknade za štetu bio veći trošak prikupljanja dokumentacije
Pamtit će Zadrani strašnu poplavu, ali zasigurno i niske naknade za veliku pretrpljenu štetu

Zadrani, a posebno stanovnici Novog Bokanjca, još pamte  11. rujna 2017. godine, kada su, za vrijeme najveće poplave koja je do tada pogodila Zadar, pretrpjeli ogromne štete. Godinu i pol nakon,  štete su “jedva jedvice” sanirane, i to uglavnom njihovim vlastitim sredstvima jer im ona koja su dobili od Grada nisu bila dovoljna niti za podmirenje računa od struje (a koji su bili visoki uglavnom zbog isušivača  koji su im danonoćno radili puna dva mjeseca), a kamoli za išta drugo.

Odjednom se napravio bazen oko kuće...

Ivana Miletić, stanovnica Novog Bokanjca, i njena obitelj u tih su 10  minuta, koliko je vodi trebalo da prodre u stan, izgubili sve.

- Tog dana bilo nam je metar vode u stanu od 80 metara kvadratnih.  Riječ je o podrumskom stanu u kojem živim sa suprugom i troje djece, a  kat iznad smo taman uređivali za iznajmljivanje. Odjednom nam se napravio bazen oko kuće, pas nam se u dvorištu jadan skoro utopio od te  bujice vode. Voda nam je šikljala iz utičnica, podova, štokova...  Posljedice od vode u stanu su i danas prisutne, no nemamo kamo pa smo se vratili tu živjeti, priča nam Ivana prisjećajući se tog užasa dodavši kako su  tada i ona i suprug bili nezaposleni te kako bez pomoći susjeda, rodbine  i prijatelja ne zna kako bi nastavili sa životom.

- Dobili smo 4.600 kuna pomoći od Grada, toliko su procijenili da je  ukupna šteta koju smo pretrpjeli, kazala je Ivana u šoku koliko je to zapravo sramotno.

– Više sam platila za knjige i školski pribor djeci u tom 9. mjesecu jer  su im one tek kupljene tada uništene. A da ne govorim da nam je sav  namještaj, podovi, zidovi, elektronika, kuhinjski aparati, dječja roba...  sve nam je bilo uništeno. S tih 4.600 kn jedino smo uspjeli staviti nove  pločice u dječjoj sobi, priča Ivana dodavši kako im se, na sav taj užas, još  i digla crna jama te se sve iz nje izlilo u stan.

- Sav novac koji smo imali dali smo za dezinfekciju (posebice zidova),  a osam isušivača radilo je punih dva mjeseca kako bi izvukli svu vlagu.  Ali strah od nove kiše je prisutan svakodnevno, a posljedice Ivana i njena  obitelj od tada osjete i na vlastitom zdravlju (pojačana astma i sl.). 

- Sramotno je i to što su ogromni novci isplaćeni onima koji ionako  imaju osiguranje, a nama ostalima su isplatili mizeriju, dodala je  ogorčeno Ivana.

Nada Katalinić dobila tek 900 kuna

– Bilo mi je pola metra vode u podrumu u kojem sam imala novouređeni stan. Uništeno mi je bilo sve, od spavaće sobe, električnih aparata, zidova, podova..., kazala je dodavši kako je za pomoć od Grada dobila  tek 900 kuna.

– Bili su kod mene neki ljudi iz Grada, pogledali štetu i dokumentaciju  koju sam priložila, rekli da će procjenitelji sve pregledati i uplatiti odštetu, objasnila je dodavši kako je s tih 900 kuna uspjela platili jedino struju  koju je potrošila na isušivače. Inače, naglasila je Katalinić, Novi Bokanjac  stradava prilikom svake kiše.

- Poplava nam je za vrijeme svake malo jače kiše. Iz godine u godinu se  nadamo da će nam napokon napraviti obećanu kanalizaciju pa da nam  bude lakše živjeti u ovom kvartu, ali niti nakon 20 godina ništa. Plivamo  svako malo, cesta je svaki put pod vodom, kazala je dodavši kako je za  stanovnike novog Bokanjca obavezna oprema pumpa za vodu.

"To je jedno najobičnije ruganje"

Damir Uglešić, također stanovnik Novog Bokanjca, dobio je pak 420  kuna pomoći od Grada za pretrpjelu štetu od poplave.

– Zamislite tu sramotu! Sve nam je bilo poplavljeno, garaža i podrumske prostorije gde su nam bili električni aparati, ormari s odjećom i svim  potrepštinama... Stradali su nam i automobili, i još smo dva mjeseca  isušivali zidove, bili bez struje jer nam je voda ušla u sve utikače, ispričao  nam je Uglešić dodavši kako je na kraju imao veći trošak za prikupljanje  dokumentacije nego što je dobio naknadu za štetu.

- To je jedno najobičnije ruganje, sramota za Grad. Sudski vještak koji  je trebao doći procijeniti štetu uopće nije ni bio uključen u priču i ja  uopće ne znam na temelju čega su oni došli do iznosa tih odšteta, kazao  je Uglešić dodavši kako su, umjesto toga, mogli zapravo pomoći ljudima  i osloboditi ih privremeno plaćanja komunalne naknade i slivnih voda.

- Naše naselje je katastrofa. Cesta koja prolazi naseljem je bez kanala  za odvodnju slivnih voda i bez nogostupa, naselje je bez kanalizacije, i  zato imamo poplave svako malo, zaključio je Uglešić.

Prijave šteta obrađene

- Prijave šteta podnosile su se općinskim i gradskim povjerenstvima za procjenu  šteta od elementarnih nepogoda na području gdje je šteta nastala i za koje je  proglašena elementarna nepogoda, kazao je Šime Vicković, zamjenik župana, ujedno i  predsjednik Stožera civilne zaštite Zadarske županije dodavši kako su svi koji su pretrpjeli štetu uslijed poplave imali pravo i obvezu prijaviti nastalu štetu. Naglasio je  kako su prijave šteta obrađene od strane općinskih i gradskih povjerenstava za procjenu šteta koje su utvrdile konačnu štetu na svome području.

Što se tiče novčanih sredstava koja se daju oštećenicima, ona u svojoj naravi, kazao je Vicković,  jesu pomoć za ublažavanje/smanjivanje posljedica prouzročenih elementarnom nepogodom, a ne odšteta.

- Za štete nastale od poplave na području Zadarske županije, Vlada Republike Hrvatske je svojom Odlukom od 28. prosinca 2017. godine odobrila sredstva žurne pomoći iz Državnog proračuna. Odobrena pomoć dala se u postotku od potvrđene štete  na stambeno-građevinskim objektima fizičkih osoba, komunalnoj i cestovnoj infrastrukturi u postotku od 21 od potvrđene štete, te za nastale i potvrđene troškove  pravnih osoba na obrani od elementarnih nepogoda, zbrinjavanju stanovništva i  zdravstvenoj zaštiti u punom iznosu iskazane i potvrđene štete, pojasnio je Vicković  dodavši kako su odobrena sredstva žurne pomoći fizičkim i pravnim osobama doznačena iz Državnog proračuna na račune općina i gradova u Zadarskoj županiji  (osim za cestovnu infrastrukturu) 29. prosinca 2017. godine.

- Općine i gradovi isplaćivali su odobrena sredstva pomoći na račune oštećenika  tijekom siječnja i veljače 2018. godine, zaključio je Vicković.

Jednom građaninu isplaćene samo  42 kune žurne pomoći?!

Iz Grada smo kontaktirali Ivicu Katića, pročelnika za gospodarstvo, obrtništvo i  razvitak otoka koji nam je kazao kako je Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od  elementarnih nepogoda zaprimilo ukupno 1.305 prijava šteta od poplave. Od tog  broja 1.279 zaprimljeno je u zakonskom roku dok je 26 prijava bilo izvan roka. Procijenjena šteta po svim prijavama iznosila je 142.400.752,54 kune.

Katić je naveo kako su odlukom Vlade RH o dodjeli sredstava žurne pomoći za  ublažavanje posljedica od elementarnih nepogoda, Gradu Zadru krajem prosinca  2017. godine doznačena sredstva u ukupnom iznosu od  1.233.873,00 i to za pomoć oštećenicima po 4. osnove: za štete na stambeno-građevinskim objektima fizičkih osoba dodijeljen je iznos od 742.889,00 kuna tj. 21% od potvrđene štete na  istima, za štete na cestovnoj infrastrukturi Gradu Zadru je dodijeljen iznos od  236.943,00 kn, tj. 21 % od potvrđene štete koju je Grad prijavio na svojim gradskim prometnicama, za štete na komunalnoj infrastrukturi u iznosu od 222.168,00  kuna tj. 21 % od potvrđene štete koju su prijavili Vodovod, Odvodnja, Lučka uprava  Zadar, Luka Zadar i Grad i za troškove nastale usljed obrane od poplave Sveučilištu  u Zadru i Dječjem vrtiću Radost dodijeljena su sredstva u ukupnom iznosu od  31.872 kn.

- Sva gore navedena sredstva žurne pomoći koje je Vlada RH doznačila Gradu po  gore navedenim osnovama, Grad je isplatio na račune oštećenika krajem siječnja  2018. godine i time smo do zadnje lipe ispoštovali Odluku Vlade RH. Dakle, država  je odredila kriterije po kojima je  odobrila i uplatila sredstva žurne pomoći na račune  gradova i općina, a gradovi i općine su sukladno gore navedenoj odluci Vlade Rh, bili  u obvezi navedena sredstva žurno isplatiti oštećenicima, kazao je Katić dodavši kako  je sve navedeno Grad obavio po zadanim kriterijima i u zadanim iznosima i rokovima. Najmanji iznos žurne pomoći isplaćen je fizičkoj osobi (građanu Zadra) za štetu  na stambeno građevinskom objektu u iznosu od 42,00 kn, naveo je zaključno Katić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno