Migranti kao opasnost ili spasitelji?

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika martinazd
»Što je integracija migranata? Stare politike - novi problemi«
Veliki problem predstavlja činjenica da se ne razmišlja kakav je sustav u koji se migranti integriraju. Migranti često ulaze u podklasu, u geto, a ne u mainstream, dakle imamo segmentiranu integraciju, pojašnjava Božić. Dodaje kako integracija u različitim sredinama znači potpuno različite stvari - dakle jedan migrant se ne može i neće na isti način integrirati u Berlinu ili u ruralnoj Bavarskoj
Arif SITNICA
Dr. sc. Simona Kuti s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu i prof. dr. sc. Saša Božić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru

Cijela rasprava o integraciji migranata je zapravo velika rasprava o tome što je zapravo društvo, što je nacionalno društvo i da koji način postoji te ako je dezintegrirano, fragmentirano zašto je to tako. U svim raspravama u javnosti pa tako i u Hrvatskoj, u kojoj je broj migranata vrlo malen, očekuje se da su ta uređena društva dovedena u pitanje samom pojavom ljudi koji nemaju istu nacionalnost, isti etnicitet, istu religiju, isto državljanstvo, a pogotovo istu rasu. Dakle, samom njihovom pojavom u pitanje se dovodi društveni poredak. Te rasprave se obično pojavljuju kad dođe do naglog priljeva migranata ili zato što je društvo zbog nekog razloga u krizi, rekao je jučer na predavanju prof. dr. sc. Saša Božić s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, tijekom predavanja pod naslovom »Što je integracija migranata? Stare politike – novi problemi«, a koje je održao s kolegicom dr. sc. Simonom Kuti s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu.

Asimilacija i integracija

Predavanje je održano u MMD Gradske knjižnice u sklopu ciklusa javnih predavanja i diskusija »Javna sociologija« u organizaciji Odjela za sociologiju. Božić je istaknuo kako se prije koristila riječ asimilacija, dok se u novije vrijeme koristi termin integracija.
- Prije se smatralo kako imigrante treba asimilirati, pa imamo i termin »melting pot«, svojevrsnog kotla za taljenje u kojem bi se svi migranti kroz određeni period vremena trebali stopiti s većinom i preuzeti običaje zemlje u koju su doselili. Danas se na to gleda kao na zdjelu salate u kojoj je svaki dio prepoznatljiv, a opet čine jednu ukusnu salatu, pojasnio je slikovito Božić pojmove asimilacije i integracije te njihove sličnosti i razlike. Međutim, istaknuo je kako teorija i praksa nisu iste te ono što su brojni stručnjaci prepostavili i napisali, nije u stvarnom životu tako.
- Postoji ideja da migranti narušavaju sliku idealnog društva, koje u biti nikada nije takvo ni postojalo. Naime, kada se migranti pojave u nekom društvu oni zapravo dokidaju ideju preklapanja ukupne populacije, suvereniteta i građanstva. Tko su sad ti stranci i koje je njihovo mjesto? Također dokidaju ideju populacije i nacije te grupe solidarnosti. Kao najveći prigovor ističe se kako mnogi ljudi, koji su građani pojedine države, nisu integrirani u društvo, a onda je to još teže migrantima. Veliki problem predstavlja činjenica da se ne razmišlja kakav je sustav u koji se migranti integriraju. Migranti često ulaze u podklasu, u geto, a ne u mainstream, dakle imamo segmentiranu integraciju, pojašnjava Božić. Dodaje kako integracija u različitim sredinama znači potpuno različite stvari - dakle jedan migrant se ne može i neće na isti način integrirati u Berlinu ili u ruralnoj Bavarskoj.
Istaknuo je problem da se migranti često smještaju u određene regije ili dijelove gradova i u biti se odvajaju od društva te tako ima migranata koji cijeli život žive u određenom getu, govore svoj materinji jezik i u biti se ni ne integriraju u društvo u koje su doselili.
Kao odgovor migranata na negativnu reakciju društva u koje su doselili ističe pojačanu kulturalizaciju identiteta, kreiranje transnacionalnih socijalnih prostora, ekstremizaciju političke reprezentacije vlastitih grupa, međusobno natjecanje za bolju poziciju u zamišljenoj hijerarhiji etničkih grupa i kultura, insulaciju te politički i religijski ekstremizam.
Nadovezao se na posljednje te istaknuo kako su mladi teroristi danas oni koji su u biti jako dobro integrirani u društvo, a koji su potražili temeljnu sigurnost u pokretima koji nude naizgled brza rješenja.

Potrebno imati migracijsku politiku

Dr. sc. Simona Kuti upoznala je okupljene s brojnim dokumentima Europske unije te Republike Hrvatske koji uređuju politike prema migracijama i migrantima.
- U Priopćenju o migracijskoj politici iz 2000. godine donosi se definicija integracije kao dvosmjernog procesa koji uključuje prilagodbu imigranata i društva primitaka. Međutim, ne postoje migracijske mjere za nezakonite migrante. Sva ova načela teroretski su dobro zamišljena, ali postoji i kritika tih načela zato jer pristupaju integraciji kao linearnom, jednosmjernom i irevirzibilnom procesu, rekla je Kuti dodavši kako se migranti pretvaraju u objekte integracije od kojih se očekuje određeno ponašanje.
Međutim, nastavila je, kako je 2011. godine donesen Europski program za integraciju državljana trećih zemalja u kojem se integracija prvi put definira kao trostrani proces: imigranti, država primitka i države porijekla. Nakon ovog dokumenta, rekla je Kudi, donešeni su još Europski migracijski program kao odgovor na izbjegličku krizu iz 2015. godine te Akcijski plan za integraciju državljana trećih zemalja iz 2016 godine.
- U Republici Hrvatskoj nije bilo migracijske politike i sve je uvedeno tek nakon pritiska Europske unije. U Hrvatskoj o migrantima brine MUP što se može tumačiti kao da se na strance gleda kao na problem sigurnosti i potencijalne kriminalce. Posljednji doneseni dokument je Migracijska politika za razdoblje od 2013. do 2015. godine i od tada nije donesen niti jedan dokument do 2017. godine kada je donesen Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita od 2017. do 2019. godine, istaknula je Kuti, a nadovezao se Božić dodavši kako je potrebno imati migracijsku politiku nakon čega je moguća integracija.
Također je istaknuo činjenicu kako unatoč planovima i dokumentima, velik broj predstavnika jedinica lokalne i regionalne samouprave nije upoznat s ovim planovima niti imaju sredstva kojima bi te planove mogli provesti u stvarnost.
Kao zaključak predavači su istaknuli kako treba odbaciti idealiziranu sliku društva te kako sve politike neće uspjeti ukoliko se ne orijentiramo na stvarnost u lokalnoj zajednici.

Hrvati ne žele migrante

- Mi danas u Hrvatskoj imamo jako velik demografski problem. Naime, da nije bilo vanjske migracije od 1900. do 2001. godine Hrvatska bi 2001. godine imala najmanje 6,2 milijuna stanovnika i to ne računajući gubitke u epidemijama i ratovima. Osim toga, u zadnjih desetak godina iz Hrvatske je iselilo oko 250.000 ljudi i ova brojka se približava najvećem valu iseljavanja koji je bio od 1850. do 1914., kada je iselilo 350.000 ljudi, istaknuo je alarmantne brojeve Božić. Kao rješavanje demografskih problema ističe kako bismo morali imati fantastične gospodarske i demografske programe koji bi privukli ljude koji su otišli.
- Bez imigracije čini se kako nećemo riješiti demografski problem, a većina teorija govori kako će zemlje koje imaju demografski pad doživjeti i gospodarski pad, rekao je Božić istaknuvši jedno istraživanje prema kojem 14 posto Hrvata misli kako migrante treba izbaciti iz Hrvatske, dok 63 posto maturanata u Zagrebu smatra kako treba spriječiti njihov dolazak.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)

Komentari

Slika korisnika branimir
to pitanje postavite za goodinu dana--pa cete viditi spasitelje...-isilovci su postali spasitelji,ili ubojice,silovatelji itd, zovete spasitelje,,,,,ti spasitelji su se vec udružili s onima šta sebe zovu antifasisti i s njima će pokušavati ,svašta nešto--.