Tankerska plovidba spašava flotu

Nabavom četiri nova bulk carriera te prodajom tek jednog broda Tankerska plovidba krivac je da je hrvatska brodarska flota na kraju 2010. godine uz pad broja brodova sa 171 na 167 uvećala tonažu (dwt) s 3,13 na 3,27 milijuna dwt

Hrvatska pomorska flota,  onaj njen ključni dio koji  uključuje i prekooceanska  plovila odnosno najveći broj  plovila u međunarodnom prometu iskazan kroz njihovu  Udrugu Mare Nostrum broji  ovog trenutka 167 brodova, s  3.268.900 DWT-a. Čini je 12  udruženih tvrtki predvođenih  Tankerskom plovidbom Zadar i Atlantskom plovidbom  Dubrovnik koje zajedno drže  38 brodova, ali kapitalaca koji  daju 2,33 milijuna DWT-a odnosno približno 70 posto tonaže flote.
Tankerska – 50 posto  hrvatske tonaže
Prije godinu dana je brodova bilo 171, a tonaža iznosila 3.134.322. Blagom smanjenju broja plovila, ali ipak  rastu bruto tonaže odnosno  ukupno zadovoljavajućem  stanju doprinijela je prvenstveno Tankerska plovidba iz  Zadra kao najjači brodarski  igrač. Naime, u Tankerskoj je  tijekom godine preuzeto četiri  nova broda za suhe terete, a  prodan jedan te su umjesto 16  plovila s 1,4 milijuna dwt-a  ovog trenutka na 19 brodova  sa 1,52 milijuna dwt-a. Tankerska je plovidba na nešo  manje od 50 posto (46,2%)  tonaže hrvatske flote.
  Posebnu vrijednost njene  flote čini – mladost.
Ono što generalno vrijedi  za brodarstvo je da je prošla  godina bila loša. U njoj je u  odnosu na briljantnu prvu polovicu 2008. godine i dalje na  snazi sunovrat cijena vozarina. No, ipak je s oživljavanjem  svjetskog gospodarstva posebice kod brodova za suhe i  rasute terete došlo do podizanja cijena u odnosu na katastrofalnu 2009. godinu. Tome prije svega kumuje i ponašanje određuje prijevoz  željeza i ugljena, a oslonac  posla je Kina. Kada su u pitanju tankeri koji dominiraju  u floti Tankerske plovidbe kao  najjačeg brodara te Uljanik  plovidbe onda su prilike znatno nepovoljnije jer se kriza  vozarina za naftu i derivate  nastavlja, a za sada nema tragova da bi snažnija zima i  zbivanja oko niza zemalja  Bliskog istoka i Sjevera Afrike  donijela promjene.
Kod većine brodara stanje  tonaže i plovila nije bitno mijenjano, počevši od sljedećeg  igrača po važnosti Atlantske  plovidbe koja je s 19 brodova  na 25 posto hrvatske tonaže s  preko 800.000 tona.
Uljanik plovidba je na sedam brodova, a natezanja oko  preuzimanja u 3. maju dovršenog product carriera se  nastavljaju. Čine 11 posto tonaže. Jadranplov koji je nedavno dočekao smjenu vodstva voljom države je bez bitnih promjena u strukturi završio godinu. Lošinjska plovidba manja je za jedan brod.  Jadrolinija je bitna u drugim  segmentima, a ne tonaži ima  brod manje, ali i dalje može  primiti preko 3.450 vozila i  preko 27.000 putnika, što je  čini najvećim putničkim brodarom na Sredozemlju. Brodospas ima tri plovila manje, a  sjećamo se sentimentalnih  drama oko Velog Jože. Mediteranska plovidba manja je  za dva plovila. Ostali od JPS-a  do malih linijskih brodara ostali su na “svome”.
Nestajanje  kontejnerskog prometa  i flote
 Uglavnom od spomena vrijednog pada ističemo gubitak  kontejnerskih brodova uslijed  čega je cijele flota svedena sa  7.126 TEU jedinica na svega  2.228 jedinica, s ključem u prodaji u Jadroplovu. Očito je da  ovaj segment brodarstva bez  državnih linijskih subvencija i  aktivne politike kao i drugačijeg  pozicioniranja hrvatskih luka ne  može nego natrag.
Ukupno gledano jedna  teška brodarska godina nije  bitnije izmijenila stanje u hrvatskoj floti. Kod brodova za  suhe terete očekuje se da bi  2011. ipak donijela pozitivnija  kretanja jer su očekivanja rasta u svijetu vrlo velika. Njega  niti može biti bez pomorske  trgovine, a niti je rast pomorske trgovine moguć bez  takvih stopa rasta. “Remetilački faktor” je prevelik rast  flote uslijed narudžbi prije  krize, a od kojih se ipak manje  odustaje nego bi tržišni kriteriji diktirali, a posebice zbog  intervencionizma Južne Koreje i Kine u sprezi brodogradnje i brodarstva, države i  bankarstva.
  Teža, odnosno krizna godina očekuje se u prijevozu  nafte i derivata s manjkom  posla i niskim vozarinama već  sada uz rekordan priliv novih  brodova u svjetsku flotu u ovoj  godini.