Tankerska plovidba spašava flotu

Slika korisnika admin
ugljan brod
Ugljan

Hrvatska pomorska flota,  onaj njen ključni dio koji  uključuje i prekooceanska  plovila odnosno najveći broj  plovila u međunarodnom prometu iskazan kroz njihovu  Udrugu Mare Nostrum broji  ovog trenutka 167 brodova, s  3.268.900 DWT-a. Čini je 12  udruženih tvrtki predvođenih  Tankerskom plovidbom Zadar i Atlantskom plovidbom  Dubrovnik koje zajedno drže  38 brodova, ali kapitalaca koji  daju 2,33 milijuna DWT-a odnosno približno 70 posto tonaže flote.

Tankerska - 50 posto  hrvatske tonaže

Prije godinu dana je brodova bilo 171, a tonaža iznosila 3.134.322. Blagom smanjenju broja plovila, ali ipak  rastu bruto tonaže odnosno  ukupno zadovoljavajućem  stanju doprinijela je prvenstveno Tankerska plovidba iz  Zadra kao najjači brodarski  igrač. Naime, u Tankerskoj je  tijekom godine preuzeto četiri  nova broda za suhe terete, a  prodan jedan te su umjesto 16  plovila s 1,4 milijuna dwt-a  ovog trenutka na 19 brodova  sa 1,52 milijuna dwt-a. Tankerska je plovidba na nešo  manje od 50 posto (46,2%)  tonaže hrvatske flote.

  Posebnu vrijednost njene  flote čini - mladost.

Ono što generalno vrijedi  za brodarstvo je da je prošla  godina bila loša. U njoj je u  odnosu na briljantnu prvu polovicu 2008. godine i dalje na  snazi sunovrat cijena vozarina. No, ipak je s oživljavanjem  svjetskog gospodarstva posebice kod brodova za suhe i  rasute terete došlo do podizanja cijena u odnosu na katastrofalnu 2009. godinu. Tome prije svega kumuje i ponašanje određuje prijevoz  željeza i ugljena, a oslonac  posla je Kina. Kada su u pitanju tankeri koji dominiraju  u floti Tankerske plovidbe kao  najjačeg brodara te Uljanik  plovidbe onda su prilike znatno nepovoljnije jer se kriza  vozarina za naftu i derivate  nastavlja, a za sada nema tragova da bi snažnija zima i  zbivanja oko niza zemalja  Bliskog istoka i Sjevera Afrike  donijela promjene.

Kod većine brodara stanje  tonaže i plovila nije bitno mijenjano, počevši od sljedećeg  igrača po važnosti Atlantske  plovidbe koja je s 19 brodova  na 25 posto hrvatske tonaže s  preko 800.000 tona.

Uljanik plovidba je na sedam brodova, a natezanja oko  preuzimanja u 3. maju dovršenog product carriera se  nastavljaju. Čine 11 posto tonaže. Jadranplov koji je nedavno dočekao smjenu vodstva voljom države je bez bitnih promjena u strukturi završio godinu. Lošinjska plovidba manja je za jedan brod.  Jadrolinija je bitna u drugim  segmentima, a ne tonaži ima  brod manje, ali i dalje može  primiti preko 3.450 vozila i  preko 27.000 putnika, što je  čini najvećim putničkim brodarom na Sredozemlju. Brodospas ima tri plovila manje, a  sjećamo se sentimentalnih  drama oko Velog Jože. Mediteranska plovidba manja je  za dva plovila. Ostali od JPS-a  do malih linijskih brodara ostali su na "svome".

Nestajanje  kontejnerskog prometa  i flote

 Uglavnom od spomena vrijednog pada ističemo gubitak  kontejnerskih brodova uslijed  čega je cijele flota svedena sa  7.126 TEU jedinica na svega  2.228 jedinica, s ključem u prodaji u Jadroplovu. Očito je da  ovaj segment brodarstva bez  državnih linijskih subvencija i  aktivne politike kao i drugačijeg  pozicioniranja hrvatskih luka ne  može nego natrag.

Ukupno gledano jedna  teška brodarska godina nije  bitnije izmijenila stanje u hrvatskoj floti. Kod brodova za  suhe terete očekuje se da bi  2011. ipak donijela pozitivnija  kretanja jer su očekivanja rasta u svijetu vrlo velika. Njega  niti može biti bez pomorske  trgovine, a niti je rast pomorske trgovine moguć bez  takvih stopa rasta. "Remetilački faktor" je prevelik rast  flote uslijed narudžbi prije  krize, a od kojih se ipak manje  odustaje nego bi tržišni kriteriji diktirali, a posebice zbog  intervencionizma Južne Koreje i Kine u sprezi brodogradnje i brodarstva, države i  bankarstva.

  Teža, odnosno krizna godina očekuje se u prijevozu  nafte i derivata s manjkom  posla i niskim vozarinama već  sada uz rekordan priliv novih  brodova u svjetsku flotu u ovoj  godini.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno