Zadar niti razvijen – niti nerazvijen?!

Zadar sa 65 378 kuna ili 9 051 eura po glavi ne spada u razvijene u Hrvatskoj jer je ispod prosjeka zemlje od 77 158 kuna ili 10 682 eura, ali niti u nerazvijene ako uzmemo da je tu granični prag 75 posto prosjeka zemlje koji bi iznosio oko 60.000 kuna ili nešto manje od 8.000 eura – Podatci o udjelu pojedinih djelatnosti u BDP-u i BDV-eu su diskutabilni ali je točno da smo proizvodno industrijski “patuljak”

Zadarska županija je prema posljednjim obrađenim  statističkim podacima na  65.378 kuna ili 9.051 eura  BDP-a po glavi stanovnika,  dok je prosjek zemlje 77.158  kuna ili  10.682 eura. Zadar je  time na 84,7 posto hrvatskog  prosjeka, dakle u zaostajanju  za 15-ak posto za prosjekom.
U odnosu na najrazvijeniji  Zagreb (sa statusom kakve  imaju županije) sa BDP-om  73,7 posto iznad prosjeka zemlje odnosno 134.020 kuna,  odnosno 18.554 eura, po glavi, zaostatak Zadarske županije u BDP-u po stanovniku je  gotovo 50 posto.
U ovom priopćenju objavljuju bruto domaći proizvod  za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku 2.  razine i županije u 2008. prema područjima djelatnosti.  Iako se svojevremeno oko tih  prostornih jedinica za statistiku 2. reda digla prašina u  Hrvatskoj sa strahom da je  riječ o novim regijama, objašnjeno je da to ne znači ništa  drugo do statistiku. Istina,  trebale bi služiti kao osnova  za aplikacije u sutrašnje strukturne fondove EU za nerazvijena područja, ali o tom  potom.
Zadar, Hrvatska i  statističke regije 2. reda
 Iako statističari napominju  da se ovim ne mjeri životni  standard po stanovniku već  proizvodni standard, to nam  je slaba utjeha.
Na početku ćemo kazati što  je prema ovom obračunu Zadarska županija u Republici  Hrvatskoj. Dakle, u BDP-u  Hrvatska ima 342,16 milijardi  kuna, odnosno 47,4 milijarde  eura, odnosno 69,3 mil. dolara, a na Zadarsku županiju  otpadne 3,3 posto, odnosno  11,4 milijarde kuna ili 1,6  milijardi eura, odnosno 2,3  milijarde dolara. To je dobra  pozicija Zadarske županije jer  riječ je o podacima za 2008.  godinu koja je bila godina u  kojoj nas je zahvatila svjetska  kriza, ali tek krajem i sve se  još činilo idilično, a Zadarska  županija imala je do tad jedne  od najboljih statističkih pokazatelja gospodarstva. Sunovraćanje cijele zemlje i ove  županije krenulo je potom i  još traje s blagim naznakama  da bi s ovim kvartalom, dakle,  nakon devet kvartala stvari  mogle krenuti nabolje (izuzet  ćemo 0,2 posto rasta u trećem  kvartalu 2010. jer će ih četvrti  kvartal, kada se podaci uskoro o objave, opet poništiti).
Usporedba Zadarske županije u okvirima statističke regije, odnosno prostorne jedinice 2. reda, a to je Jadranska Hrvatska u odnosu  na druge dvije kaže da je  Sjeverozapadna Hrvatska  zahvaljujući tome što je u njoj  Zagreb na 124,3 posto prosjeka Hrvatske. Središnja i  Istočna Hrvatska su, nažalost,  na 27,2 posto zaostatka za  prosjekom države i najlošije  stoje, a Jadranska Hrvatska  približava se prosjeku zemlje  sa zaostatkom od 3,7 posto za  prosjekom, odnosno oko  10.300 eura BDP-a po glavi.
Kazali smo da to za sad ima  vrlo malo značenje.
 Zadarska županija  osma u zemlji
Usporedba Zadarske  županije s ostalima u zemlji  počinje od nedostižnog Zagreba za kojim zaostaje 50  posto. Osim Zagreba svega  su dvije županije u zemlji  iznad hrvatskog prosjeka i to  su Istra koja ima 23,5 posto  BDP-a po stanoviku iznad  prosjeka zemlje, i Primorsko-goranska sa 18,7 posto  većim prosjekom od zemlje.  Istra je na 95.310 kuna, odnosno 13.195 eura, a Primorsko-goranska županija  na 91.588 kuna, odnosno  12.680 eura. Tu bolji od Zadarske županije ne prestaju  jer slijedi najbliže prosjeku  zemlje i relativno dobro pozicionirana kao četvrta regija  u zemlji – Dubrovačko-neretvanska sa 0,8 posto ispod  nacionalnog prosjeka, odnosno 76.571 kuna ili 10.601  euro po glavi.
    Iznad Zadarske je u ovoj  računici ispala čak i  Ličko-senjska na 91 posto  prosjeka zemlje. Na Jadranu  su Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija  lošije od Zadarske. U  ojađenom prostoru Središnje  i Istočne Hrvatske od Siska i  Karlovca do Osijeka i Vukovara niti jedna županija od  njih osam nije boljeg prosjeka od Zadarske. U Sjeverozapadnoj Hrvatskoj bolje su Varaždinska i Koprivničko križevačka. Zbrojeno,  to bi značilo da je Zadarska  županija po BDP-u po stanovniku osma u zemlji. Približno takvu poziciju daju  nam nedavno izneseni podaci  o novostvorenoj vrijednosti  po županijama, s tim da su  oni za 2009. godinu. Dakle,  pokazuju kontinuitet.
 Zadarska županija gledano  po iznosima negdje je na  sredini, odnosno 50 posto je  lošija od Zagreba i 50 posto  bolja od Brodsko-posavske  županije. Naime, sa svojih  9.000 eura u odnosu na zagrebačkih 18.500 ili Brodsko-posavskih 6.200.
   Prema veličini udjela Zadarske županije u BDP-u zemlje ovdje se stvara 3,3 posto  BDP-a pa su snažniji Zagreb,  Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska,  Osječko-baranjska, Zagrebačka i Varaždinska županija. Opet dakle – osma u  zemlji.
 

Zadarska županija 3,3 posto

Ukupna bruto dodana vrijednost (BDV) u zemlji  nasuprot BDP-u iznosila je 295,5 milijardi kuna.
Zadarska županija ukupno je činila 3,3 posto, no  gledano po djelatnostima 3,3 posto koliko i ukupno u  zemlji činili smo u poljoprivredi, ribarstvu…. Svega 1,8  posto (!!!) u industriji, rudarstvu odnosno klasičnim  sekundarnim djelatnostima. Značajniji smo nego u  prosjeku u građevinarstvu sa 4,6 posto udjela u  novostvorenoj vrijednosti građevinarstva u zemlji, što  ne treba zahvaliti nama koliko našem prostoru. Ispod  prosjeka smo doprinijeli zemlji, s 2,9 posto od ukupnog  u trgovini. Ovdje se vidi nedostatak analize i vezanost za  domicilnost tvrtki jer podatak sigurno nije točan. Naime,  iako se metodologija bavi i korekcijama vidi se vezanost  za iskazivanje rezultata prema tome gdje su tvrtke  registrirane jer je sigurno da trgovačke tvrtke iz drugih  krajeva i dominantnog Zagreba ovdje ostvaruju puno  veće rezultate prodajom kroz Konzum, Inu, Interspar,  Kaufland, Merkator…. Potom slijedi djelatnost u kojoj  dajemo značajan obol zemlji sudjelujući s 5,8 posto –  hoteli i restorani odnosno turizma i ugostiteljstvo strogo  gledani. I ovaj podatak nije točan jer fizičkim brojkama  (turisti i noćenja) u zemlji participiramo s 12, 13 posto.  U prijevozu, skladištenju i vezama smo na 3,0 posto što  nam je također sumnjivo s obzirom na značenje  Tankerske plovidbe u zemlji. Iznad svog prosjeka u  zemlji smo sa 4,1 posto u financijskom i bankarskom  sektoru što u ovoj metodologiji treba zahvaliti i sjedištu  OTP banke u Zadru i konačno u javnoj zaštiti,  obrazovanju, zdravstvu, administraciji… s udjelom od  3,5 posto tih djelatnosti u zemlji nešto smo zastupljeniji  nego prosječno.
Kada to pretvorimo u lokalno gledanje – od čega  živimo odnosno u čemu se stvara bruto dodana  vrijednost Zadarske županije ispada da je 6,4 posto  izvor poljoprivreda, ribarstvo i druge primarne  djelatnosti, svega 10,7 posto industrija odnosno  sekundarne djelatnosti, a građevinarstvo (tada još jako  u međuvremenu palo) je više od toga odnosno na 11,5  posto. Trgovina bi bila na svega 10,5. Hoteli i ugostitelji  bi ispali stvaratelji dodane vrijednosti  sa svega 7,5  posto (?!) a toliko približno i promet i veze 7,6 posto  (?!). Sektor bankarstva i financija ispao bi nenormalno  značajan u dodanoj vrijednosti sa čak 28 posto, a  znanost, zdravstvo, školstvo, javna uprava također sa  čak 17,8 posto.
Odnosno ispalo bi da nam od 9,8 milijardi dodane  vrijednosti bankarstvo stvara 2,75 milijardi, javne  službe čak 1,75, građevinarstvo oko 1,1, industrija i  trgovina svega nešto preko milijardu svaka, a truizam i  promet i veze svega oko 750 milijuna svaki, a  poljoprivreda i ribarstvo nešto ispod 650 milijuna.
Ovakova slika sigurno nije pohvalna, ma kako mogli  sporiti koliko i nije točna.

Sumnje i utjehe

O ogradama spram ovih podataka možemo govoriti dvojako.
Prvi je aspekt tužniji od njih i kaže da smo u međuvremenu s krizom  strašno pali pa su podaci i gori.
Drugi utješni aspekti za samo područje Zadra mogu proizlaziti iz niza  metodoloških primjedbi. Zasigurno je uz sve korekcije (statističari kažu  da su uračunavali i procjene sive ekonomije) da su ovi podaci ipak  opterećeni domicilnostima niza tvrtki u čemu se bez obzira na korekcije  veći njihov udjel pripisuje sredinama u kojima su registrirane. Na  primjer, jasno je da Ina ima redovni promet najveći u Zagrebu, no ipak  je pitanje koliko joj Jadran direktno i indirektno donosi i kroz sezonu i  zbog sezone (punjenje goriva i u kontinentalnom dijelu zbog puta  prema moru). To se generalno odnosi na trgovinu, ali i druge  djelatnosti.
Turizam je računat na klasičnom računovodstvenom modelu –  zbroju iskazanih prihoda tvrtki registriranih u turizmu što ne otkriva  upravo značenje turizma za kraj. Nitko ni u snu ne bi se složio da je  turizam i ugostiteljstvo ovdje skrivilo svega oko 7,5 posto BDV-a, kao  što nam je jasno da bankarstvo u suprotnom smislu nije toliko  značajno za BDP niti BDV područja.
Zadarska boljka i boljka hrvatske statistike je slabo obuhvaćanje  obrta i njegovog priloga BDP-u odnosno BDV-u bez obzira na trud  statističara. To se još izrazitije odnosi na čitav niz dopunskih djelatnosti  poput iznajmljivanja soba, apartmana i slično.