Grčka „domovina" demokracije

Slika korisnika admin
grcka_nemiri_prosvjedi
U Ateni su u nedjelju navečer gorjele i cijele zgrade

Demokracija, odnosno vladavina naroda, posljednjih mjeseci više se ne može vidjeti u domovini te sintagme - Grčkoj. Ta zemlja čija višetisućljetna povijest obiluje kulturnim, znanstvenim i društvenim ponosom danas prolazi svoje najteže trenutke, a demokracija u toj zemlji postaje blijedo ime onog što je nekoć ono predstavljalo.

Današnji premijer Lucas Papademos, inače bivši predsjednik Europske centralne banke, na vlast je pristigao nakon Georgea Papandreoua koji je smijenjen zbog prijedloga da grčki narod sam putem referenduma odluči o novom spasilačkom paketu eurozone. Neizabran demokratskim putem, upravo je Papademos najzaslužniji za nedjeljno izglasavanje grčkog parlamenta na mjere štednje u omjeru 199 „za" i 74 „protiv". Dodajmo i to kako je odmah nakon izglasavanja vladajuća koalicija iz svojih redova izbacila 40 zastupnika koji su bili protiv uvođenja kontroverznih mjera štednji.

Narod prosvjeduje, vladajući ne čuju

Koliko se volja naroda u toj zemlji ne promatra i ne poštuje govori i podatak kako su tisuće građana, a neki izvori govore i o brojkama do sto tisuća, izašle na ulice Atene, ali i drugih gradova, prosvjedujući protiv rigoroznih štednji koje će malo koga u narednim godinama ostaviti pošteđenog. Te noći uz napade na pojedine poslovnice banaka i druga predstavništva krupnog kapitala, poput lanaca brze prehrane, u Ateni su gorjele i cijele zgrade, a na policijske suzavce masa građana u pokušaju da dođe do parlamenta odgovarala je kamenjima i molotovljevim koktelima.

No, uzalud. Do grčkih parlamentaraca, umjesto poruke grčkih građana, pristigao je jedino miris suzavaca, kako se požalio jedan od njih. Bit prosvjeda predstavnici ovog naroda još jednom nisu shvatili.

Europske kritike Europi

Za razliku od grčkih parlamentaraca, žrtve grčkog naroda počinju sve više odjekivati izvan te zemlje. Britanski Guardian tako Europi poručuje da se može posramiti zbog izdaje Grčke, navodeći koje su to rigorozne mjere štednje na koje grčki narod mora pristati, a koje će samo dokrajčiti posrnulu grčku ekonomiju.

Takozvani „surovi paket", kako ga zovu mediji, nameće uvjete Grčkoj kakve nijedan narod ne može prihvatiti, piše Guardian. Još u studenom grčka djeca tijekom prvih dana škole suočila su se s fotokopijama i CD-ima umjesto školskih udžbenika, a dramatično je postalo i u bolnicama koje su se tada već počele boriti s golemim nestašicama lijekova i osoblja. Beskućništvo se u Grčkoj povećalo za 25 posto, a stopa samoubojstava za 40 posto.

Danas EU partneri od Grčke traže rez od 32 posto za minimalnu plaću mladih ispod 25 godina te 22 posto za one preko 25 godina. Uz podatak kako je stopa nezaposlenosti za mlade od 15 do 24 godine već na 48 posto, Guardianov komentator William Wall upozorava kako će ona nakon toga još više rasti. Trenutačno, sveukupna stopa nezaposlenosti iznosi dvadeset posto, a ona će narasti još i više nakon najavljenog otpuštanja u javnom sektoru.

Režu radnička prava, prodaju vodu, rekapitaliziraju banke

Kako piše Greek reporter, grčke radnike očekuje i ograničavanje radnih govora na tri godine, dok će oni postojeći biti svedeni na trajanje od godinu dana. Europa je zatražila (i dobila) i prodaju dionica u tvrtkama koje posjeduje država, a među kojima su i tvrtke DEPA, grčka nacionalna kompanija za plin, zatim plinski distributer DESFA, Hellenic petroleum, ali i Thesalloniki kompanija, tvrtka zadužena za prikupljanje vode i opskrbu cijele istoimene regije. Također, državni službenici i zaposlenici u državnim tvrtkama više neće imati mogućnost stalnih zaposlenja. Očekivano, u svemu tome najviše će profitirati bankarski sektor i to na način da će radi stabilizacije Grčka morati rekapitalizirati grčke banke i to s „upumpavanjem" od najviše 40 bilijuna dolara.

No ni to nije sve. Unatoč svim rigoroznim uvjetima na koje je ova članica eurozone morala pristati, Europa traži dodatne garancije. Da misli ozbiljno govori i otkazan dolazak luksemburškog premijera i predsjednika Eurogrupe Jean-Claudea Junckera koji poručio kako još nije dobio čvrsta uvjerenja od Grčke da će plan štednje biti proveden. U međuvremenu grčki ministar Christos Papoutsis, pozvao je Europu na odgovorno djelovanje uz poruku kako „grčki narod više ne može izdržati".

Kapitalizam je ostvario svoj cilj?

Ovo je povratak društva u 19. stoljeće, poručuje stoga William Wall:

- Sindikati se nisu pojavili preko noći, oni su bili odgovor na eksploataciju. Radnike na njihovim radnim mjestima ne štite kapitalisti, već zakoni dobiveni borbom protiv kapitalista. Stariji ljudi ne umiru na ulicama zahvaljujući milosrđu, već zahvaljujući 200 godina borbe koja je donijela pravo na mirovine i javno zdravstvo. Privatizacija tih usluga je povratak u 19. stoljeće i sad kada smo ih postigli, riskiramo opet da sve to i izgubimo, kazuje Guardianov komentator, dodajući da je kapitalizam doveo do toga da se poništi dvjesto godina borbe između običnih ljudi i superbogatih.

- Kapitalizam je uvjerio svijet da je on svijet i to je njegov trijumf, zaključio je Wall.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno