Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Povratak vrijednostima solidarnosti

Autor: Hana Radulić

15.02.2013. 23:00
Povratak vrijednostima solidarnosti

Foto: Vedran SITNICA



Ove dvije posljednje humanitarne akcije bacile su jednu drugu pozitivnu sliku o tome da se može biti prisutan u medijima i po pozitivnim primjerima, u kojima za promjenu, do izražaja dolaze i prevladavaju vrijednosti solidarnosti i altruizma, toliko marginalizirane u našem društvu, ističe Zlatko Miliša
U kratkom vremenu dvije humanitarne akcije za dvije zadarske djevojčice, koje osim teških bolesti spaja i približno ista životna dob, otkrile su jednu posve drukčiju sliku Hrvatske, suprotnu prevladavajućem društvenom ozračju pesimizma i beznadnosti. Čim su mediji u javnost pustili roditeljski vapaj za prikupljanjem novca za liječenje njihovog djeteta, najprije koncem prošle godine za šestogodišnju Stephanie Mildu, a ovih dana za petogodišnju Noru Šitum, hrvatski su se građani u rekordnom roku odazvali humanitarnoj akciji, prikupili potrebne iznose za skupa liječenja u Sjedinjenim Državama i pokazali rijetko viđen duh plemenitosti i solidarnosti.
Humanost i društveno okruženje
Za sociologa i pedagoga dr. sc. Zlatka Milišu ovako masovan humani angažman osiromašenih hrvatskih građana, iako pomalo iznenađujući, posvjedočio je o postojanju drugog, pozitivnog lica Hrvatske.
– Prikupljanje novčane pomoći za Stephanie i Noru predivna je gesta koju vidim kao vraćanje onome što se činilo izgubljenim, povratku vrijednostima solidarnosti koje su neprocjenjive. S obzirom da je u kratkom vremenu prikupljen veliki novčani iznos jasno je da su u akciji sudjelovali mnogi koji žive više nego skromno i koji su se za liječenje djevojčica odrekli novca koji im je i samima neophodan. Ove dvije posljednje humanitarne akcije, provedene u kratkom vremenu, pokazale su da ima nade za nas. Bacile su jednu drugu pozitivnu sliku o tome da se može biti prisutan u medijima i po pozitivnim primjerima, u kojima za promjenu, do izražaja dolaze i prevladavaju vrijednosti solidarnosti i altruizma, toliko marginalizirane u našem društvu, ističe redoviti sveučilišni profesor Zlatko Miliša, Zadranin koji odnedavno radi na Odsjeku za pedagogiju osječkoga Filozofskog fakulteta.
Na pitanje kakvo društveno okruženje utječe na principe humanosti i moralnosti, i kolika je u tome uloga i odgovornost medija, Miliša odgovara:
– Do ovih dviju akcija društveno i medijsko okruženje u Hrvatskoj bilo je “bombardirano” lošim vijestima, spletkarenjem, “žutim” i “crnim kronikama”. Mediji, koji inače žive po načelu “loša vijest je dobra vijest”, pokazali su ovoga puta svoje drugo, pozitivno lice. Bilo je, naime, i ranije nekoliko sporadičnih akcija, kao i poticajnih i pozitivnih dokumentarnih filmova, poput dokumentarca o našim sportašima bratu i sestri Kostelić, gdje je mladima upućena jasna poruka kako se samo velikim radom, upornošću, odricanjima i mukom može doći do vrhunskog uspjeha. Janica Kostelić nekada, a danas njen brat Ivica postaju internacionalne zvijezde, i dobro je da oni postaju idol mladima u Hrvatskoj. Ovdje dolazimo do potrebe da uspješni i vrijedni ljudi postanu uzor našoj djeci, ali nažalost i dalje je više suprotnih primjera. Kao pozitivno vidim i to što prema jednoj anketi mladi za svoje uzore sve više biraju Olivera Dragojevića i grupu TBF koja pjeva socijalno angažirane pjesme, kaže Zlatko Miliša, naglašavajući kako na depresivna stanja nacije svakako utječe teška ekonomska situacija, ali to nikako ne opravdava sveopću tabloidizaciju medija.
Što učenici žele postati?
– Važno je, navodi dalje Miliša, da mladi ne postanu kreature lažnih idola, gdje Seve postaje nacionale, a Hamdija iz Big Brothera nacionalni heroj u Hrvata. Iznijet ću još neke negativne primjere, više kao povod za razmišljanje nego kao reprezentativne pojavnosti. Primjeri su više žurnalističkog karaktera, ali ih navodim radi nove aktualizacije uloge medija na širenje hedonizma, kao vrijednosne matrice i ovisnosti, kao životnog stila mlade generacije. Tako izabrana djevojka tjedna u jednom dnevnom listu, na pitanje kako vidi svoju budućnost odgovara kako se vidi kao bogata udovica. Kakve li podudarnosti u svjetonazorima kada jedna prostitutka, inače majka troje malodobne djece za drugu dnevnu novinu izjavljuje da joj je nedovoljno mjesečno dvadesetak tisuća kuna da bi preživjela, te da misli prestati s najstarijim zanatom kada nađe situiranog čovjeka, a što stariji, to bolje, jer će brže «odapet.» U školskim novinama jedna učiteljica ostala je zaprepaštena kada je dobila gotovo unisone odgovore učenika u domaćem uratku kako sebe vide u budućnosti. Učenici su se, naime, vidjeli kao vlasnici trgovačkih kuća, hotela ili kao imućni tajkuni, iznosi šokantne primjere Zlatko Miliša, te zaključuje da hrvatske građane, osobito mladu generaciju, treba motivirati za suprotne želje i stremljenja, pri čemu bi vrijednosti solidarnosti i odricanja u korist nemoćnih i siromašnih trebale biti dominantne za izgradnju bolje budućnosti hrvatskog društva i zdravo stanje nacije.