Problem su palme na privatnim posjedima koje se ne liječe

Slika korisnika anamarijabilan
UMIRU PALME - U Zadru se bore protiv sve agresivnije crvene pipe
U Zadru se na javnim zelenim površinama već godinama borimo protiv pipe tretirajući palme na Branimirovoj obali, Jazinama, Poluotoku. Ukupno je riječ o 150 palmi. Zbog jakog napada, u zadnje dvije godine pojačali smo mjesečno tretiranje pa tako u "srce" palme ulijevamo otopinu 20-30 l čiji miris odbija štetnike, objašnjava Prusac
Arhiva ZL
Hoće li uskoro nestati ovaj prizor?

Crvena palmina pipa agresivni je nametnik koji napada i  uništava palme u više od 60 zemalja svijeta, pa tako i Hrvatskoj i Zadru.  Riječ je o kukcu koji nema prirodnog neprijatelja, porijeklom je iz Azije, a  raširio se trgovinom zaraženog sadnog materijala. Tako je već poharao  palme diljem Mediterana (posebice Italiju i Španjolsku), a kod nas sve  agresivnije uništava palme u Zadru, Dubrovniku, Trogiru, Primoštenu,  Rogoznici, Šibeniku, Opatiji, Kaštelama...

 Širenje zaraze

Posljednje informacije vezane uz zarazu palmi ispred Ljepotice koje će  se, unatoč redovnim tretiranjima, najvjerojatnije morati ukloniti. Razgovarali smo s pomoćnicom direktora Nasada Zrinkom Prusac koja nam je  pojasnila da su najveći problem palme na privatnim posjedima koje se  ne liječe od zaraze, a tvrtka Nasadi vrši liječenje palmi od 2014. godine  kad se pipa pojavila. 

- Po nekim procjenama, na jedno zaraženo stablo palme, iduće godine  zarazi ih se 8, a u godinu dana zaraza se proširi u krugu od 10 km. Ministarstvo poljoprivrede je 2014. god. izradilo akcijski plan za suzbijanje i  sprječavanje širenja pipe na palmama. Mi smo u tvrtki Nasadi po tom  planu radili, ali je to bila i obaveza privatnih vlasnika da ih zaštite, kazala  je Prusac.

Nadalje objašnjava kako se zaraza brzo kreće jer se odrasla ženka crvene pipe rilom zakači u samu bazu lista, liježe 200-300 jajašaca iz kojih se  razviju ličinke koje izjedaju mekano palmino tkivo, vegetativni vrh, nakon čega se palma vrlo brzo osuši i propadne. Nažalost, simptomi su tako uočljivi tek kad je prekasno za spašavanje drveta. 

- U Zadru se na javnim zelenim površinama već godinama borimo  protiv nje tretirajući palme na Branimirovoj obali, Jazinama, Poluotoku.  Ukupno je riječ o oko 150 palmi. Zbog jakog napada, u zadnje dvije godine pojačali smo mjesečno tretiranje pa tako u "srce" palme ulijevamo  otopinu 20-30 l čiji miris odbija štetnike, objašnjava Prusac naglasivši  kako je među najugroženijima kanarska datulja koja se nalazi na Branimirovoj obali i na kojoj je primijećena zaraza. 

- Nakon što je pojede iznutra, jedino što se može učiniti je drvo posjeći, a ostatke zbrinuti ili zakopati, spaliti ili uništiti. Nažalost, uklanjanje  dijela palmi trajno mijenja i vizuru grada (već su uklonjene 3 palme na  Branimirovoj obali), ali drugog rješenja zasad nema, kazala je Prusac.

Pronađena spasonosna metoda?

U 6. mjesecu 2018. godine prvi je put na hrvatskoj obali, u Zadru, izvršena zaštita pneumatskim injektorima u deblo palme. Nakon odobrenja Ministarsva poljoprivrede za djelatnu tvar koja se jedina koristi za  ovaj proces, metoda će vjerojatno biti spasonosna za budućnost opstanka palmi.

- Stupili smo u kontakt s tvrtkom koja provodi ovaj postupak. Sredstvo  se ubrizgava u deblo, te na taj način insekticid dolazi direktno do mjesta  napada štetnika. Ovo je trenutno najbolji način prilikom zaštite i mislimo da će se s tretiranjem u vegetativni vrh i u deblo palme uspjeti  sačuvati i zaustaviti širenje zaraze, kazala je Prusac naglasivši kako zasad  ne postoji čarobno sredstvo koje će riješiti problem palmi.

- Proći će još puno godina dok se ne nađe lijek, a još k tome, sredstva  moraju dobiti i dozvolu Ministarstva poljoprivrede i proći istraživanja i  pokusno tretiranje, praćenje kao i neophodno znanje i stručnost za provođenje terenskih ispitivanja sa sredstvima za zaštitu bilja, dodala je  Prusac.

- Hrvatska uvozi palme iz Španjolske i Italije. Proizvodimo samu našu  autohtonu nisku žumaru (tzv. palma grm), dok za ove druge palme na  Jadranu nema rasadnika, pojasnila je Prusac dodavši kako je za vrijeme  bivše države takav rasadnik bio na Visu, ali je propao.

- Ovo što je rečeno za 15-tak palmi ispod Ljepotice bit će nemoguća  misija jer izvaditi palme i ponovno ih vratiti, za to vrijeme ih negdje  smjestiti dok se ne napravi obala, a postoji mogućnost zaraze, i svugdje  je zaraza oko njih? Ne znam hoće li se to moći izvesti, kazala je Prusac  dodavši kako je i ponovna sadnja iste ili slične vrste također suluda jer će  se zaraza opet proširiti.

- Najbolje je nabaviti neku autohtonu vrstu poput kostele, ali to će  odlučiti struka, kazala je Prusac zaključivši kako je sva sreća da pipa ne  prelazi na druge kulture.

 
Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)