Utorak, 23. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Čak 95 posto dijeta završi neuspjehom

15.03.2012. 23:00
Čak 95 posto dijeta završi neuspjehom


Istraživanja pokazuju da se 95 posto onih koji uz dijetu izgube suvišne kilograme uskoro vrate staru težinu, ako ne i koji kilogram više, i mogu biti sretni ako im dijetalni program uz krajnja odricanja nije ostavio i trajne zdravstvene posljedice


Industrija dijeta i preparata za mršavljenje jedan je od najprofitabilnijih biznisa u svijetu. Na različite dijetetske pripravke, računajući i vitamine, samo se u SAD-u godišnje potroši više od 40 milijardi dolara, dvostruko više nego prije desetak godina i za četvrtinu više nego što Amerikanci ostave u fitness-centrima. Tu su i knjige, DVD-i i čitav niz drugih pomagala koja bi ljudima s viškom kilograma trebali osigurati da ostvare željeni i dostižni cilj – riješe se prekomjerne težine. Unatoč tome, u svijetu je sve više ljudi koje muči višak kilograma, a 95 posto svih dijeta završava neuspjehom. O jo-jo efektu i uzaludnosti većine dijetalnih režima, ukoliko se temeljito i trajno ne promijeni način života i prehrane, već je sve napisano. Međutim, slijediti neku od više desetaka svjetski poznatih dijeta za mnoge je danas gotovo imperativ. 
Industrija dijeta nikada nije bolje stajala, za razliku od velike većine svojih sljedbenika. Doslovce smo zatrpani savjetima o zdravoj prehrani i načinu života, s malih ekrana i drugih medija iskaču celebrity s tajnama vlastite vitkosti, iza kojih se u pravilu krije najnovija dijeta ili čudesni dijetetski proizvod.
Konstanta razvijenih
Istodobno, postotak pretilih ljudi neprestano raste, šireći tržište dijetetskih pripravaka, tableta, prašaka, čajeva… Istraživanja su pokazala da 95 posto onih koji uz pomoć dijete izgube suvišne kilograme uskoro vrate staru težinu, ako ne i koji kilogram više, i mogu biti sretni ako im dijetalni program kojeg su se mjesecima pridržavali uz krajnja odricanja nije ostavio i trajne zdravstvene posljedice. Neuspjeh dijeta je očigledan, od različitih znanstvenih dokaza o njihovoj neučinkovitosti, do jednostavne činjenice da se stanovnici razvijenog svijeta konstantno debljaju. Postotak pretilih u posljednjem se desetljeću povećao za šest posto, a ljudi su u prosjeku deblji za tri kilograma više nego prije deset godina.
Ubrzani tempo života diktira nam način prehrane, a jednako brzo želimo smršavjeti. Za industriju dijeta, to je idealan poligon za milijunsku zaradu koja se temelji prije svega na ljudskoj lakovjernosti, upozoravaju stručnjaci.
– Dijete su za lakovjerne ljude. Na raspolaganju dosad imamo ukupno 260 dijeta, koje su napisane, razrađene i imaju točno opisan dijetalni režim prehrane. Čak je 95 posto svih tih dijeta komercijalne prirode i potpuno je neučinkovito, kaže poznati hrvatski nutricionist, Ignac Kulier. Preostalih pet posto dijeta, dakle njih svega desetak, znanstveno je verificirano kao učinkovito, naravno ako se osobe koje provode takve dijete pridržavaju zadanih parametara.
Šarena laža
Iako je, dakle, velika većina dijeta praktički šarena laža, na njima se zgrću milijarde dolara, eura i drugih valuta. Kako se ne radi o lijekovima, već dodacima prehrani koji se nalaze na slobodnom tržištu, što će se građanima nuditi kao revolucionarne metode i sredstva za mršavljenje, zapravo je prepušteno dovitljivosti proizvođača takvih proizvoda. Jedini je uvjet koji moraju ispuniti – da ne budu štetni po ljudsko zdravlje.
– Nema načina da se ovo područje regulira, baš kao ni kozmetika. Žene tvrdoglavo kupuju skupe kreme ne bi li se riješile bora, iako je podloga tih krema već stotinu godina ista – uspoređuje Kulier. Proizvodnjom dijetalnih pripravaka bave se čitavi pogoni, a za velike ih kompanije uglavnom proizvode manje farmaceutske tvrtke. 
Proizvodi koji se pojavljuju u udarnim terminima i svojim kupcima nude brzo i djelotvorno mršavljenje očito imaju dobro financijsko zaleđe, ali je i zarada s kojom računaju još bolja. Nažalost, u pravilu sastojci tih proizvoda, koji se reklamiraju kao revolucionarna novost u mršavljenju, nemaju nikakve veze s gubitkom kilograma.  
Jedan od primjera “falše” dijete bila je UN-dijeta koja je poharala Hrvatsku, ali nitko s njom nije smršavio, veli Kulier.
– Kriterij za učinkovitu dijetu je da se nakon šest mjeseci kilogrami ne vraćaju. Kod svih standardnih dijeta, međutim, oni se vraćaju. Problem je u tome što se nakon dijete treba pridržavati režima, ali se toga nitko ne pridržava. Tu se ne radi o karakteru, već o tome je li nekome dogorjelo do noktiju i odlučan je zagristi u gorku jabuku mršavljenja – uvjeren je ovaj nutricionist. Mršavljenje je, kaže, fizička i psihička tortura koju mora proći svatko tko doista želi skinuti kilograme. Većina je ljudi nespremna na taj loš osjećaj i zato im u mršavljenju ne mogu pomoći ni dijete, ni preparati za mršavljenje, ni čajevi koje im industrija dijeta i mediji uporno serviraju.


Šok za organizam




Dijete su ipak dobre, ali samo ako im se pristupa ozbiljno, i po mogućnosti uz pomoć stručnjaka, kaže Sandra Krstev Barać, nutricionistica Vitaminoteke.
– Računica je jasna: kako bi se smršavjelo treba ići na dijetu. Danas programi gubitka suvišnih kilograma dolaze u različitim formama; mnogi igraju na kartu vremena, ljudi žele kilograme skinuti što prije, za posljedice rijetko pitaju, kaže Krstev Barać. U prirodi je ljudi, veli, da su skloni bizarnim dijetama koje kolaju usmenom predajom poput grejpfrut dijete, dijete s juhom od kupusa, dijete s čudotvornom juhom, UN dijete… Takve su dijete znanstveno potpuno neutemeljene i mogu biti opasne za zdravlje ako se primjenjuju tijekom duljeg vremenskog razdoblja, upozorava ova nutricionistica.
Naime, kod suviše restriktivnih planova prehrane često se javljaju neželjene pojave poput umora, psihičkih tegoba, loše kvalitete kose, kože i noktiju te ponekad i anemija. Pretjerano nizak unos hrane koji predstavlja šok za organizam često rezultira i probavnim tegobama. Nerijetko se javlja konstipacija, posebice ako se odabiru namirnice siromašne prehrambenim vlaknima i ako se unosi malo tekućine. Funkcija imunološkog sustava može biti oslabljena i tijekom niskog kalorijskog unosa i prebrzog gubitka tjelesne mase, stoga, da bi se održao dobar imunitet, tjelesna masa se mora smanjivati postupno.
Jednako popularni kao i dijete, razni čajevi, kapsule i cijeli niz “magičnih” pripravaka mogu biti korisni samo ako čine dio kvalitetnog programa mršavljenja koji uključuju promjenu prehrambenih navika te redovitu tjelesnu aktivnost. Uzeti ih samostalno, bez usvajanja zdravog životnog stila rijetko će dati željene rezultate, a najčešće će rezultirati bespotrebnim gubitkom novca, veli Krstev Barać, koja rješenje za problem debljine vidi u posjetu nutricionistu koji će za svakoga ponaosob kreirati individualni plan prehrane za zdravo i kvalitetno mršavljenje.


“Prepolovite” tanjur


– Kao ni dijete, ni preparati za mršavljenje sami po sebi ne mogu imati nikakav učinak ako se uz njih ne provode druge mjere. U prvom redu to je skidanje kalorijske vrijednosti obroka, odnosno reguliranje tanjura. Ako s tanjura ne skinete pola onoga što inače pojedete, nema načina da smršavite, zaključuje Ignac Kulier.


Očijukanje s prevarom


Za farmakologa Josipa Čuliga jedini je vjerodostojan proizvod onaj koji prođe kliničke pokuse.
– Ne kažem da alternativa ne može biti korisna, pa tako i razni dijetetski proizvodi, biljni čajevi i slično, ali bez znanstvenih dokaza ona za mene nije vjerodostojna. Sve što nema znanstvenih dokaza, očijukanje je s prevarom, kaže Čulig.
– Ne može se negirati da u biološkom svijetu nema učinkovitosti i da biljni lijekovi i preparati nisu djelotvorni. Neki od važnih lijekova današnjice, poput citostatika Taxola koji sadrži ekstrakt kore drveta, utemeljeni su na biljnoj osnovi, ističe Čulig. Ipak, smatra da kod dijetetskih pripravaka namijenjenih mršavljenju veliku ulogu igra placebo efekt.
– Kod niza stanja, poput depresije ili anksioznosti, placebo reakcija je fantastična i ima djelovanje do 40 posto. Mnogi to iskorištavaju – upozorava farmakolog Čulig, te zaključuje kako je glavno pitanje mogu li takvi proizvodi naštetiti ljudima, dok je financijski aspekt razbacivanja novca na neučinkovite proizvode stvar osobne odluke svakog od nas.