Uranija: U Istanbulskoj konvenciji nema uvođenja trećeg spola

Slika korisnika valentinam
SINDIKALIST POZIVA NA USVAJANJE KONVENCIJE U SABORU
Ozbiljnost situacije ovaj sindikalist obrazlaže i podacima prema kojima je tijekom prošle godine 30-ak žena na području RH ubijeno na radnim mjestima, dok ih je na tisuće bilo izloženo fizičkom i psihičkom zlostavljanju i mobingu
Vedran Uranija, pravni povjerenik Teritorijalnog ureda Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u Zadru

Ako želimo dobro Hrvatskoj, usvojit ćemo Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istanbulsku konvenciju, i to bez obzira na neke manjkavosti koje treba doraditi. Ratifikacija te konvencije može donijeti samo dobro, a nama u sindikatima je to jako važno zbog pravne borbe za zaštitu prava žena koje su u nepovoljnom položaju upravo po rodnoj osnovi. Samo zato što su žene njima se nude manje plaćeni poslovi, oni manje atraktivni, diskriminirane su pri samom zapošljavanju i na poslovima koje rade, kaže Vedran Uranija, pravni povjerenik Teritorijalnog ureda Saveza samostalnih sindikata Hrvatske u Zadru, dodajući kako bez aktivne uloge civilnog sektora, u koji uz sindikate spadaju i nevladine udruge te razne civilne udruge, nema kvalitetne zaštite žena i djece, čija prava štiti upravo Istanbulska konvencija.

Civilizacijska vrijednost

- Ono što je navedeno u Istanbulskoj konvenciji je civilizacijska i društvena vrijednost. Kao sindikalni povjerenik, jednako kao i moji kolegem, bavim se zaštitom prava radnika, vrlo često žena - žrtava na radnim mjestima zbog fizičkog, psihičkog, psihofizičkog nasilja, mobinga, diskriminacije... Ratifikacija Konvencije u toj borbi nam može puno pomoći u svakodnevnim djelatnostima, kaže Uranija navodeći kako je više od polovice članova SSSH upravo ženskog roda.

Govoreći o rodu, ujedno i najvećem kamenu spoticanja u stavu "za" i "protiv" Konvencije, Uranija ističe kako pojedinci krivo tumače pojam roda naveden u Konvenciji.

- U toj Konvenciji nema rodne ideologije što bi zapravo značilo svojevrsno uvođenje trećeg spola, zaštitu transvestita i slično. Pojam roda koji se navodi koristi se u smislu da postoje muški i ženski spol, ali ne i rodno utemeljeno nasilje nad ženama. Sadržaj konvencije proizlazi iz već postojećih akata, kao što su Opća deklaracija o zaštiti ljudskih prava i žena od nasilja iz 1993. godine koja je potpisana u Vijeću sigurnosti u New Yorku, a sadrži i ono što stoji u Konvenciji stavak 100. koja govori o jednakosti spolova kod visine plaća, zatim 111. gdje se govori da se ne smiju žene diskriminirati na radnom mjestu i kod zapošljavanja, pojašnjava Uranija apostrofirajući da pojam roda u Istanbulskoj konvenciji predstavlja pravni instrument za zaštitu žena od nasilja te da je ona svojevrsni međunarodni zakon koji jača nacionalne zakone.

Patrijahalna hijerarhija

- Konvenciju treba pročitati. Nema rodne ideologije, već je riječ o rodno utemeljenom nasilju. Nažalost, u našoj još uvijek patrijahalnoj hijerarhiji žene su diskriminirane na razne načine i pojedinci ovu konvenciju tumače potpuno promašeno. Dokaz diskriminacije može pokazati uvid u rukovodeće struklture, nadzorne i upravne odbore gdje su žene jako malo zastupljene, zatim uvidom u plaće, a i pri zapošljavanju poslodavci radije prime miškarca, nego mlađu ženu računajući kako će ona otići na porodiljski, pa čak iako to financira država, pojašnjava Uranija dodajući kako se žene najviše zapošljava u trgovini, proizvodnji, ugostiteljstvu i turizmu i to na niže rangiranim radnim mjestima.

Ovaj pravni zastupnik aže kako su hrvatski zakoni danas jako dobri te naglašava da ratifikacija Konvencije tu situaciju samo još dodatno može poboljšati.

- Konvencija objedinjuje sve ono najpozitivnije što imaju nacionalna zakonodavstva i međunarodne konvencije kao i Opća povelja o zaštiti ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije nad ženama, a predviđen je i stručni nadzorni mehanizam kojim bi se kontrolirala primjena i izvršavanje odredbi Konvencije u nacionalnim institucijama. Današnji hrvatski Zakon o radu je jako dobar nakon što je nedavno dorađen i dopunjen u dijelu diskriminacije, dostojanstva i mobinga, a isto tako i Kazneni zakon, ali je loše to što se ne provode u praksi i što nije ujednačena sudska praksa, naglašava Uranija podsjećajući na prvi sudski slučaj mobinga u Hrvatskoj - slučaj seksualnog mobinga u zadarskom trgovačkom centru Interspar koji je pokrenut na sudu još dok nije bilo adekvatne zakonske regulative pa je podveden pod zlouporabu položaja i povredu prava iz radnog odnosa.

Ubijeno 30-ak žena

Ozbiljnost situacije ovaj sindikalist obrazlaže i podacima prema kojima je tijekom prošle godine 30-ak žena na području RH ubijeno na radnim mjestima, dok ih je na tisuće bilo izloženo fizičkom i psihičkom zlostavljanju i mobingu. Naglašava kako je ono psihičko nasilje čak i gore od fizičkog zbog posljedica koje dugotrajno ostavlja na žrtvu.

Kao manjkavost Konvencije Uranija navodi nedovoljno jasnu definiranost na koji će se način provoditi kontrola i tko i kako će to financirati.

- Postoje dva nivoa kontrole - GREVIO koji podrazumijeva grupu nezavisnih stručnjaka iz raznih zemalja, koji bi trebali kontrolirati primjenu Konvencije u nacionalnom zakonodavstvu temeljem dojava građana i Političko tijelo, komitet članica sastavljen od političara zemalja članica, čija uloga je stvaranje ozračja da se provodi, a ne nikako političko ideologiziranje. Ratifikacijom Konvencije zapravo se skraćuje put do Europskog suda za ljudska prava, odnosno do pravde, zaključuje Uranija ističući ujedno i važnost prevencije nasilja nad ženama i djecom koja je također predviđena Konvencijom u smislu osiguranja zaštite, pravne i psihoške pomoći i skloništa.

- Konvencija nije ni lijeva, ni desna. U njoj nema rodne ideologije, već naprotiv, ona ima demokršćanske, katoličke, liberalne, socijalne segmente, a ujedno i temelje u Evanđelju u smislu borbe protiv svake vrste nasilja, kaže Uranija te dodaje da, on kao građanin i katolik, nevezano uz sindikalni rad, nikada ne bi podržao Istanbulsku konvenciju kad ona ne bi bila pravedna i politički nepristrana.

 

Tko je sve ratificirao konvenciju

Vijeće Europe Istanbulsku konvenciju prihvatilo je 11. svibnja 2011. godine u Istanbulu. Ona ima status međunarodnog ugovora i time je pravno jača od nacionalnih zakona. Države koje ratificiraju Konvenciju podložne su kontroli međunarodne skupine pod nazivom GREVIO, koja nadzire provedbu Konvencije, osobito na području školstva, medija, antidiskriminacijske politike. Konvenciju su ratificirale 24 zemlje od ukupno 47 zemalja članica Vijeća Europe, a 14 od ukupno 28 članica Europske unije. Među zemljama koje su ratificirale Konvenciju su i nama susjedne Slovenija, ali i Srbija i Crna Gora kojima smo do nedavno bili uzor po razini razvoja i provođenju reformi koje nas približavaju razvijenim europskim zemljama. Hrvatski sabor bi trebao odlučivati o ratifikaciji Konvencije potkraj 2017. godine.

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3 (4 glasova)

Komentari

Slika korisnika mete
Tko je sada ovaj stručnjak za rodove i spolove?