Kuba – zemlja duhana i “old-timera”

Još jedno u nizu javnih popularno-znanstvenih predavanja geografske tematike, ovoga puta na temu “Kuba između revolucije, izolacije i postmodernizma” održano je u srijedu u organizaciji Hrvatskoga geografskog društva – Zadar. Gosti zadarskih geografa u ovoj prigodi bili su prof. dr. sc. Friedrich Zimmermann i dr. sc. Susanne Janschitz, znanstvenici Instituta za geografiju i regionalnu znanost pri Sveučilištu u Grazu koji u Zadru borave u sklopu programa CEPUS. Predavanje prof. Zimmermanna i prof. Janschitz bilo je utemeljeno na njihovim vlastitim spoznajama i rezultatima istraživanja tijekom boravka na Kubi u veljači ove godine, a vrlo opsežno i zanimljivo izlaganje bilo je popraćeno projekcijom brojnih fotografija snimljenih na različitim lokacijama u spomenutoj državi.
U ime HGD-Zadar austrijske geografe pozdravio je predsjednik društva prof. dr. sc. Damir Magaš, istaknuvši kako je riječ o devedesetom javnom predavanju od početka rada Hrvatskoga geografskog društva-Zadar.
Uvodni dio predavanja održao je prof. Zimmermann koji je zainteresiranoj publici predstavio osnovne geografske činjenice o Kubi, povijesni razvoj, kao i mnoge druge informacije vezane za kulturu i običaje Kubanaca.
– Kuba je otočna država površine oko 110.860 četvornih kilometara, sa nešto manje od 11,5 milijuna stanovnika. Rasno je raznolika, tako da na Kubi živi oko 65% bijelaca, 25% mulata i mestika, te oko 10% crnog stanovništva, istaknuo je u uvodnom dijelu prof. Zimmermann.
Otočna država
Specifičnost Kube u odnosu na njeno okruženje nije toliko u geografskim značajkama, koliko u činjenici da je socijalistički uređena, te da ima vrlo specifičnu povijest. Upravo je taj specifični povijesno-geografski razvoj odgovoran za današnju posebnost Kube.
– Prvi stanovnici Kube bili su Sibony i Taino narodi kojih je na otoku živjelo oko pola milijuna. No, 1492. na Kubu pristaje Kolumbo, te ovaj otok postaje poznat europskoj civilizaciji. Početkom 16. stoljeća, točnije 1514. na Kubu pristaje Diego Velasquez sa skupinom od 300 Španjolaca, te započinje krvava španjolska kolonijalna vladavina koja je rezultirala potpunim istrijebljenjem izvorne populacije već 1570. godine. S druge strane, kroz 16. i 17. stoljeće konstantno se dovode robovi iz Afrike, prvenstveno radi rada na uzgoju duhana. Upravo duhan postaje najvažnija kubanska sirovina, i to od 1717., naveo je prof. Zimmermann.
U kasnijem razdoblju Španjolci svoj fokus prebacuju na Meksiko, Boliviju i Peru, a Havana im služi kao tranzitna luka za prebacivanje bogatstava i resursa u Španjolsku. No, španjolska vlast u više navrata izaziva pobune i pokret za neovisnost. Španjolci gube vlast 1898., a Kuba ostvaruje neovisnost 1902. uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država koje pritom svoje interese štite tzv. “Pariškim sporazumom” (dokumentom koji im dozvoljava vojnu intervenciju na Kubi u slučaju ugrožavanja tih interesa). Potom Kuba doživljava vladavinu različitih garnitura, a u dva navrata njome vlada Fulgencio Batista, a kraj njegovog razdoblja obilježen je revolucijom i dolaskom na vlast Fidela Castra 1959., kada za Kubu započinje specifično razdoblje koje traje i dan danas.
– Nakon revolucije dolazi do brojnih promjena u kubanskom društvu. Prije svega, zabranjena je rasna diskriminacija, a uspostavljena je i kontrola nad privatnim sektorom tako što su nacionalizirane sve tvrtke, uključujući i američke. Pozivajući se na Pariški sporazum, SAD su pokušale izvršiti vojnu intervenciju 1961. (iskrcavanje u Zaljevu Svinja), koja je bila neuspješna. Također, Kuba se na svim razinama povezuje sa bivšim SSSR-om, a razdoblje od 1980. do 1986. predstavlja “zlatno doba kubanskog socijalizma”. Danas kada Sovjetski savez više ne postoji, glavni kubanski saveznici su komunistička Kina, te socijalistički orijentirane Venezuela i Bolivija, zaključio je prof. Zimmermann.
Zahvalnice društva
Zanimljive činjenice su vrlo niska stopa kriminala na Kubi, što je posljedica sveprisutnosti režimske policije, kao i činjenica da Kuba živi životom kakav je bio 1960-ih godina. Naime, kupovina osobnog automobila je u potpunosti zabranjena, a automobil se može posjedovati jedino ako ga je osoba naslijedila iz razdoblja od prije 1959., pa se događa da se isti automobil prenosi kao naslijeđe idućoj generaciji. Stoga je Kuba zemlja “old-timera” i “najboljih automehaničara na svijetu”. Također, mobiteli i internet dopušteni su tek odnedavno, otkad je dužnost predsjednika preuzeo Raul Castro, Fidelov brat. Svakako, najpoznatiji kubanski brand je duhan, odnosno poznate kubanske cigare.
U nastavku predavanja riječ je dobila i prof. Janschitz koja je prisutne upoznala sa problemima poljoprivredne proizvodnje na Kubi, kao i o nekim suvremenim gospodarskim čimbenicima. Posebno se osvrnula na biljni i životinjski svijet, napomenuvši kako su čak dvije trećine divljih vrsta na Kubi autohtone.
Po završetku predavanja, HGD-Zadar dodijelilo je prof. Zimmermannu i prof. Janschitz zahvalnice društva, te nekoliko izdanja časopisa “Geoadria” koje društvo izdaje dvaput godišnje, kao i knjigu o geografiji Zadra i Zadarske županije u znak sjećanja na njihov boravak u našem gradu i suradnju sa Društvom i zadarskim Odjelom za geografiju.