Potres je jednom razorio Zadar… ali ga nije uništio

Nakon nedavne ogromne prirodne katastrofe koja je pogodila središnju Italiju te prouzročila i podrhtavanje tla u pojedinim dijelovima Hrvatske, nemir je unesen i među hrvatsko stanovništvo. Nakon potresa koji se tek nekoliko dana od tragedije u Italiji, slabijom jačinom osjetio i u okolici Zadra, mnogim Zadranima više nije bilo svejedno. Pa iako su se mnogi prestrašili da je možda riječ o preseljenu podrhtavanja tla iz susjedne zemlje, Vladimir Kuk, voditelj Seizmološke službe Republike Hrvatske, navodi kako je potres nemoguće predvidjeti
Nevolje koje će svaki čovjek poistovjetiti s najvećim životnim katastrofama jesu elementarne nepogode, jer to su situacije koje nastaju brzo, mahom ih nije moguće predvidjeti i što je najgore, nemoguće ih je zaustaviti. Osim poplava, požara i orkanskih vjetrova, visoko na ljestvici užasa su i potresi, nemilosrdno podrhtavanje tla koje jednostavno ruši sve pred sobom, a ovisno o njegovoj jačini, zemljina kora ponekad odluči “progutati” i cijele kuće, zgrade i druge objekte koje je čovjek za cijelog svog vijeka gradio. Činjenica je to koja besmislenom čini cijeli evolucijski proces, jer Zemlja je već dovoljno puta dokazala kako “ima petlje” u samo jednom trenutku dokrajčiti cijelu jednu civilizaciju.
Deformacije Zemljine kore
Potres je, naime, iznenadno i katkad katastrofalno gibanje dijelova Zemljine kore koje nastaje kao rezultat dinamičkog otpuštanja elastične energije naprezanja koje emitira seizmičke valove, a to su valovi koji putuju kroz Zemlju kao rezultat potresa ili eksplozije.
Potresi tipično nastaju kao rezultat kretanja rasjeda, planarnih zona deformacije unutar Zemljine gornje kore. Zemljina litosfera je vanjski sloj sastavljen od ploča u sporom, ali konstantnom gibanju. Potresi nastaju tamo gdje naprezanje, koje nastaje kao rezultat diferencijalnog gibanja ovih ploča, nadjača jakost kore. Najveće naprezanje te i moguće najslabije zone se najčešće nalaze na granicama tektonskih ploča, zbog čega su upravo te lokacije mjesta gdje se javlja najveći broj potresa. Potresi povezani s tektonskim pločama se nazivaju tektonski potresi.
Veliki broj potresa se događa svaki dan na Zemlji, ali većinu njih detektiraju samo seizmometri i ne uzrokuju nikakvu štetu.
Mnogi potresi se javljaju u uskom području oko granica ploča do dubine od nekoliko desetaka kilometara gdje je kora dovoljno kruta da podržava elastično naprezanje. Gdje je kora deblja i hladnija, događaju se na većim dubinama. U subdukcijskoj zoni, gdje se ploče spuštaju u omotač, zabilježeni su potresi i na dubinama od 600 km, iako te potrese uzrokuje drugačiji mehanizama od onog vezanog uz pliće događaje.
Veliki potresi mogu uzrokovati ozbiljna razaranja i velike gubitke života kroz različite tipove štete, uključujući pucanje rasjeda, vibratorno gibanje tla, odnosno trešnju tla, poplave, poput tsunamija, seiche, propadanje brana, različite vrste trajnog oštećenja tla, poput klizanja tla, likvefakcija – procesa u kojem zasićeno, nekonsolidirano tlo ili pijesak postaje emulzija, požari i ispuštanje hazardnih materijala.
Bez panike
U pojedinom potresu bilo koji od ovih uzroka može dominirati i povijesno svaki je uzrokovao velike štete i gubitaka života, ali za većinu potresa je ipak najdominantnije kretanje tla, što ima najširi opseg štete. U seizmičke valove ubrajaju se S valovi, P valovi i površinski valovi, odnosno Love valovi i Rayleigh valovi koji su odgovorni za štete u trešnji tla.
Mnogi veliki potresi su popraćeni manjima koji se mogu događati prije i poslije glavnog potresa, a također su poznati i kao prethodni udar i naknadni udar. Dok gotovo svi potresi imaju naknadne udare, prethodni udari se javljaju u tek oko 10 posto slučajeva. Snaga potresa se širi preko velikog područja, ali u slučaju velikih potresa, može se proširiti preko cijelog planeta.
Unatoč činjenici da je katastrofu ravnu potresu nemoguće predvidjeti i izbjeći, postoje ipak korisni savjeti kojih u slučaju potresa treba biti svjestan. Neki od savjeta koje je objavila Služba za civilnu zaštitu kazuju kako je najprije potrebno u svom domu odrediti jedno sigurno mjesto u većoj prostoriji te ga se nekoliko puta godišnje prisjetiti. Potrebno je znati gdje je glavna sklopka za struju te gdje su glavni ventili za plin i vodu, i kako se zatvaraju, a nadohvat ruke treba biti spremna baterija, radio i torba za prvu pomoć. Poželjno je također uvijek imati određene zalihe hrane.
Što se tiče postupaka u vrijeme potresa, najbitnije je sačuvati prisebnost duha i ne paničariti jer je panika pogubna. Ukoliko se pri prvim podrhtavanjima osobe zateknu u nižim prostorijama, potrebno je izaći iz njih na slobodan prostor te se udaljiti od stabala, uličnih
svjetiljki, električnih kablova i građevina.
Ukoliko se osobe nalaze na višim katovima, potrebno je skloniti se pored nosivih zidova, pod okvire vrata, u unutrašnji kut prostorije ili ispod stola, te rukama zaštititi oči. Važno je odmaknuti se što dalje od staklenih površina i pregradnih zidova, te ne upotrebljavati šibice i otvorenu vatru.
Ako se čovjek za vrijeme potresa nađe u automobilu, ne smije se zaustavljati na i ispod mostova i podvožnjaka, ispod električnih kablova niti u tunelima, a najbolje je zaustaviti se na otvorenom prostoru i ostaniti u automobilu.
Važno je zapamiti i koji su najkorisniji postupci nakon potresa, a prema podacima Službe za civilnu zaštitu, potrebno je najprije napustiti prostorije i sa sobom uzeti najvažnije stvari, te se nikako ne spuštati dizalom prilikom napuštanja građevine. Važno je isključiti električnu struju na glavnoj sklopci te zatvoriti plin i vodu na glavnom ventilu, a za piće potrebljavati samo zapakiranu vodu. Važno je u tim trenutcima postupati prema uputama dobivenim putem sredstava javnog priopćavanja.
Onaj tko ostane pod ruševinam mora biti miran i zvati u pomoć te lupati čvrstim predmetom po instalacijskim cijevima te, koliko je to moguće, sačuvati vlastitu snagu.
Životinjski instinkt
Pa iako je potres za ljude još uvijek nepoznanica koja ih redovito uspješno nadmudri, za životinje se to ipak ne može reći. Njihovo neobično ponašanje, trčanje uokolo te bježanje u čoporima, krdima, stadima i napuštanje staništa, vrlo često rezultira pojavom potresa, no sve do danas nije otkriveno na koji način životinje predvide potres. Inače, zna se i od prije kako životinje mogu osjetiti nadolazeći potres pa se vjeruje da su osjetili tremore koji su nastali podrhtavanjem tla, no mnogi misle da to nije razlog, jer bi onda te tremore osjetili i seizmolozi.
No, kako bilo da bilo, nitko još zasigurno ne zna kako to životinje znaju da potres dolazi. Možda pokupe suptilan zvuk vibracija zemlje, možda reagiraju na subterenske plinove koji se ispuštaju prije potresa ili reagiraju na mijenjanje samog Zemljinog električnog polja. Također, mogu unaprijed osjetiti što će se sljedeće dogoditi što je iza sadašnjeg znanstvenog razumijevanja. Nije da mogu samo predvidjeti potrese već i ostale prirodne katastrofe poput uragana, odrona snijega i slično.
Nakon nedavne ogromne prirodne katastrofe koja je pogodila središnju Italiju te prouzročila i podrhtavanje tla u pojedinim dijelovima Hrvatske, nemir je unesen i među hrvatsko stanovništvo. Nakon potresa koji se tek nekoliko dana od tragedije u Italiji, slabijom jačinom osjetio i u okolici Zadra, mnogim Zadranima više nije bilo svejedno. Pa iako su se mnogi prestrašili da je možda riječ o preseljenu podrhtavanja tla iz susjedne zemlje, Vladimir Kuk, voditelj Seizmološke službe Republike Hrvatske, navodi kako je potres nemoguće predvidjeti.
– Slab potres s epicentrom 40-ak km južno-jugoistočno od Zadra zabilježen je 12. travnja, a magnituda potresa iznosila je oko 2 prema Richteru. Posljednji veći potres u okolici Zadra zabilježen je 2007. godine oko Kornata i on je bio nešto jači, magnutuda je iznosila preko 4 po Richteru, kazao je Kuk, naglasivši kako sve do sada nije bilo jačih potresa na zadarskom području, koje trenutačno nema pojačanu seizmološku aktivnost.
Pa iako je u posljednjih nekoliko godina kornatsko područje bilo aktivnije, Kuk napominje kako generalno ne vrijedi da je upravo to područje najaktivnije.
Ostaci potresa u Zadru
– U priobalju je seizmički najaktivnije šire Dubrovačko područije, potom slijedi područje od Rijeke do Senja, a nakon kojeg dolazi Zadar. No, u globalu je cijeli Jadran dosta aktivan, a s obzirom da su sva priobalna područja povezana, za sve vrijedi jednaka opasnost, kazao je Kuk, istaknuvši kako je, što se tiče cijele Hrvatske, opet najaktivnije područje Južne Dalmacije, potom šire zagrebačko područjje, te naposljetku područje oko Rijeke, a postoji i nekoliko aktivnijih lokacija u Slavoniji.
Kako doznajemo u razgovoru sa zadarskim povijesničarom Romanom Meštrovićem, potresi za Zadar nisu nepoznanica, jer ova zastrašujuća elemantarna nepogoda zadesila ga je kroz povijest i po nekoliko puta.
– Potres za koji smo sigurno da je bio dogodio se negdje na razmeđu antike i srednjeg vijeka, iako ne znamo točno je li to bilo u 4. ili 5. stoljeću. Ostaci tog potresa mogu se vidjeti i danas i to na ostatcima bazilike kod Foruma te na ruševinama kod Sv. Donata čije pukotine ukazuju na potres, kazao je Meštrović, napomenuvši kako je i poslije bilo manjih potresa, no ovaj je zasigurno u povijesti Zadra bio najrazorniji. Nakon njega se, kaže Meštrović, čak mislilo da je to kraj civilizacije u Zadru, no Zadar je, unatoč teškim ožiljcima, živio i dalje.