U bonaci na “Kraljici mora”

Brod prima 28 đaka i četiri profesora kojima su na raspolaganju kabine, kuhinja i sve što spada. Plan je odrediti posao i gvardije (dežurstva) i odrađivati ih kao u redovnoj plovidbi, uz dizanje jedara, svladavanje nazivlja i druge poslove
Bonaca kao ulje i zlatne boje proljetnog sunca pod Splitom prema Vratima među Bračom i Šoltom, bili su dekor za promotivnu vožnju hrvatskog školskog broda “Kraljica mora” u akvatoriju Splita, na koju su uz brojne redakcije pozvani i reporteri Zadarskog lista. Krešimir Bosanac, iako kapetan, prednjači dok se dižu jedra, onih 850 četvornih metara jedrilja što ga krasi.
Kapetan i veći dio posade su Riječani, što je i razumljivo, jer je upravljanje brodom pripalo Jadranskom pomorskom servisu iz Rijeke, no tu su i dvojica Zadrana, prvi časnik palube Marin Mustać i kormilar Petar Travica. Uz njih i kapetana tu su i upravitelj stroja Vedran Derenčinović, kormilar Igor Šrenda, mazač Rade Hrboka i kuhar Tomislav Šarić.
Marina Halužan, glasnogovornica Ministarstva mora, prometa i infrastrukture okupila je novinare, posadu, pojačanje iz Lučke uprave i kapetanije i čelne ljude 11-članog povjerenstva, koje je provodilo u djelo ideju da Hrvatska dobije školski brod.
U Brestu smo prije dvije godine na smotri mora i mornara svijeta gledali moćne jedrenjake svjetskih brodarskih sila pa i onih uz more daleko manje vezenih od nas, i sjećali se “Jadrana” iz bivše države i razglabali može li nas dopasti.
– Valjalo je ostvariti san svakog od pomoraca i svakog čovjeka od mora i imati školski jedrenjak, na ponos i poduku mladima, da shvate more onako kako ga treba upoznati prije negoli se upuste u plovidbu diljem svijeta na prekooceanskim brodovima, kazuje nam Igor Žigante, kapetan Lučke kapetanije Rijeka.
Ostvariti san da Hrvatska ima svoj školski brod bila je nit vodilja koja je provedena kroz Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, predvođena Božidarom Kalmetom uz posebno zalaganje kapetana Marija Babića, državnog tajnika.
Brod je koštao 37 milijuna kuna i djelo je domaćih ruku. Naručilo ga je ministarstvo i okupilo svu struku koju imamo, jer riječ je o brodovima kakvi se i ne rade. Ugovor o gradnji dobilo je brodogradilište Montmontaža Greben iz Vela Luke, 13. prosinca 2007. godine, a brod je preuzet 23. ožujka ove godine. Brod je državni, ali povjeren JPS-u na upravljanje uz cijenu od 1,9 milijuna kuna godišnje. Ministarstvo mora i Ministarstvo obrazovanja plaćat će hranarinu posadama – školarcima i studentima polaznicima pomorskih škola i pomorskih fakulteta te visokih škola. Njima je i namijenjen. Ta će obuka biti provedena od jeseni, odnosno školske godine 2010./11.
Iz brodogradilišta se prvo privezao u matičnu luku – Dubrovnik. Potom je plovidba duž Jadrana uz zadržavanja u svim većim mjestima. Do sada se stiglo do Splita, slijede Kaštela, Trogir, Šibenik pa do Zadra, Lošinja, Raba, Senja, Bakra do Rijeke, Pule. Za školsku godinu već je dogovoreno 39 tjedana plovidbe.
– Izradili smo rigorozan pravilnik koji će se morati poštivati. Između ostalog, nema pušenja ni alkohola. Brod prima 28 đaka i četiri profesora kojima su na raspolaganju kabine, kuhinja i sve što spada. Plan je odrediti posao i gvardije (dežurstva) i odrađivati ih kao u redovnoj plovidbi, uz dizanje jedara, svladavanje nazivlja. More ima i grubih i lijepih dana, poput današnjeg, a treba ih sve osjetiti i znati, kazuje nam Žigante.
Brod je registriran za plovidbu Sredozemljem i obuhvaća dopuštenjem i opremom i Crno i Crveno more, no ako će možda za dvije godine put Bresta, može se uzeti kratkotrajnija dozvola za to, uz nešto dodatne opreme.
Potencijalnih korisnika je dosta. Nismo dobili pune brojke, ali Marina Halužan kaže da Ministarstvo ovog trenutka stipendira 520 budućih pomoraca, pri čemu srednjoškolci primaju 800, a studenti 1.200 kuna. I to je dio onog na što se nadograđuje ovaj brod – zainteresirati mlade ljude za zanimanje koje odumire.
S jedrenjem nemamo baš previše sreće. Posada je rastegla svu tu hrpu jedara, povezala konope, a ono bonaca, tek malo lahora. Jučer su stigli do 4,9 milja, a mogu do šest, isproban je na jedra do sedam čvorova, a na stroj ide 11. Nismo stoga stekli veliko iskustvo. No, pomorci kažu da je dobar, pravi, a drži more i ono njega.
Suvremeno opremljen zapovjednički most, snažni strojevi, klasična jedra na dva jarbola za savladavanje tradicionalnih mornarskih vještina, dobro opremljena učionica, udobne kabine… To je, ukratko, “Kraljica mora”.

Zadrani u posadi

Zadrane na “Kraljici mora” upitali smo za prve dojmove. Marin Mustać je iskusan pomorac s prekooceanskih brodova, ima 10 godina plovidbe na svjetskim “plinašima”. Potom se skrasio u razvozu s JPS-om i sada je ovdje, malo u Privlaci, u Zagrebu…
Petar Travica je godinama na jedrenjacima, onim turističkim i kukljičkim pa onima iz Krila Jasenica i drugima. Tek je prešao u JPS:
– Podaci u matrikuli vjerojatno su razlog što sam ovdje. Brod je odličan. Jedrili smo i na turističkima, ima ih još što mogu jedriti, a dio ih razvije jedra tek da se putnici izguštaju u snimanju.

Nasljednik Vile Velebita

1908. godine izgrađen je brod “Vila Velebita”, čijim je potonućem u II. svjetskom ratu hrvatska trgovačka mornarica ostala bez broda. Potom se kao školski brod, istina mahom ratne mornarice bivše države, koristio “Jadran”. Sada imamo “Kraljicu mora”.

Motorni jedrenjak tipa “Loger”

“Kraljica mora” je motorni jedrenjak tipa “Loger”, dugačak je 35 i širok 8,5 metara, opslužuje ga sedam članova posade, a njim može ploviti i stjecati pomorska znanja 28 učenika ili studenata i četiri njihova profesora. Kuma mu je predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor koja mu je nadjenula ime “Kraljica mora”. Osmišljen je u zagrebačkom Brodarskom institutu, a o izvedbenom projektu brinuo se Yacht design iz Trogira.
Nosivosti je 296 GT, suvremeno je opremljen, razvija brzinu do 11, a s jedrima do 7 milja. Njegova klasična jedra na dva jarbola površine su oko 840 metara četvornih, a u “makini” su dva porivna stroja od po 500 k/s američke tvrtke “Cummins”.
Veliki brodski salon je ujedno i učionica za đake i studente, brod ima svu potrebnu navigacijsku opremu, nerijetko najsuvremeniju japansku. Bilo je aluzija na jedra, ova su izradili Poljaci jer – bili su najpovoljniji u ponudi, a o tom je odlučivalo brodogradilište.