Jovanović u mirovinu šalje petsto profesora

Dekan Filozofskog fakulteta Damir Boras upozorava na odredbu po kojoj će profesori i znanstvenici morati u mirovinu nakon 65. godine

Do 27. travnja traje rok u kojem se znanstvena i akademska javnost može izjasniti o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Sudeći po prvim reakcijama, zakonski prijedlog ministra Željka Jovanovića u akademskim krugovima neće izazvati jednodušni revolt kakav je polučio paket zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu bivšeg ministra Radovana Fuchsa, ali neće proći bez otpora.
– Rok za javnu raspravu od 15 dana definitivno je prekratak, a iz onoga što sam na brzinu uspio pročitati, čini mi se da je ovaj zakonski prijedlog na tragu onog iz prošle Vlade. Koliko vidim, ništa se bitno u njemu nije promijenilo, kazao nam je Mato Kapović, član sindikata Akademske solidarnosti i jedan od najžešćih protivnika Fuchsovog paketa zakona.
Nešto dobroga
Politika u novom prijedlogu ostaje u velikoj mjeri, na primjer u izboru znanstvenih novaka, veli Kapović, koji je uvjeren da je zakon u bitnim crtama ostao isti, te da ide u smjeru negativnih reformi.
Dekan Filozofskog fakulteta Damir Boras, koji se svojedobno također oštro protivio paketu znanstvenih zakona, smatra da se u novom prijedlogu “dobilo puno”.
Dobro je, kaže, što se jasnije definira napredovanje, a problematičnom smatra odredbu po kojoj će profesori i znanstvenici morati u mirovinu nakon navršene 65. godine života, osim ako matična institucija ne osigura novac za njihove plaće iz vlastitih sredstava.
– Jasno je da je to problem financijske prirode, ali Hrvatska će se tako odreći 500 znanstvenika u punoj snazi. Kad se radni vijek već svima produljuje, a Švedska za fizički rad uvodi granicu od 67 godina, porazno je da mi tako ograničavamo intelektualni koji može trajati bitno dulje, kaže Boras, koji je uvjeren da bi rigorozna primjena takvog pravila srušila kvalitetu sustava.
Iznimka i pravilo
Trenutačno je na visokim učilištima radno aktivno 426 profesora starijih od 65 godina, koji godišnje iz proračuna dobivaju po 250 tisuća kuna ili ukupno 106 milijuna kuna. Postojeći im zakon omogućuje rad do 70. godine života, kao iznimku i kad za to postoji potreba, ali se iznimka, kažu u ministarstvu, pretvorila u pravilo.
Ministru se daju ovlasti u reguliranju studentskog standarda, a preciznije se definira sustav dodjele i prenošenja ETCS bodova. Fuchsovom se paketu zakona, podsjetimo, zamjeralo da je protuustavan, da će ugroziti funkcionalnost sustava visokog obrazovanja i istraživanja te da potiče komercijalizaciju znanosti.
Iz Rektorata Sveučilišta u Zagrebu poručuju kako će se na tom sveučilištu provesti i interna javna rasprava o nacrtu zakona, a razmatrat će ga Senat Sveučilišta na sjednici u utorak.

Podići ugled sustava znanosti

Cilj je nacrta zakona, ističe se u obrazloženju, modernizirati sustav znanosti, podići mu ugled na međunarodnoj razini, povećati autonomiju i odgovornost znanstvenih ustanova. Ukidanjem obveznog napredovanja uvest će se autonomni sustav izbora na znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta, potaknut će se mobilnost znanstvenika, a uvođenjem programskih ugovora namjerava se osigurati veća autonomija ustanova. U tom je prijedlogu zadržan model po kojem se trošak redovitog studija dijelom ili u cijelosti, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole, subvencionira iz državnog proračuna.