Zadarska županija i u coroni ostala je nautički raj na zemlji?!

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Kako je u 2020. prošao najelitniji dio hrvatskog turizma u dijelu nautičkih luka
Plovila je u marinama bilo više nego ‘19. (?!), ali »na suhom« dok su u moru padale. Tranzit je pao značajno, a pale su i usluge pa je pad prihoda iznosio 11,6%. Zadarske luke nautčkog turizma, 3. prema vezovima i tranzitu, ipak su viceprvak države prema prihodima.
Zadarski list
Bigrad n/M ima ima najveći nautički promet u Zadarskoj županiji, zahvaljujući ilirijinoj marini Kornati, trećoj najvećoj u zemlji, te ostalim kapacitetima

Državni je zavod za statistiku obradio važan segment ovdašnjeg elitnog turizma - nautike, analizom kapaciteta i poslovanje luka nautičkog turizma, koje su u 2020. ukupno ostvarile prihod od 812 milijuna kuna.

Porast broja plovila?!

Istraživanjem je obuhvaćeno je 185 luka nautičkog turizma Hrvatske, i to 82 marine (od toga 18 suhih marina), 79 sidrišta, 11 privezišta te 13 odlagališta za plovila. Ukupna površina njihova akvatorija iznosi 4 593 435 m2 s 18 625 vezova.
U lukama nautičkog turizma, vjerovali ili ne, 31. prosinca 2020. na stalnom vezu bilo je 14 312 plovila, što je za 0,4% više nego 31. prosinca 2019. Vezom u moru služilo se 83,3% plovila, a samo mjestom na kopnu 16,7% plovila. Na stalnom vezu u moru najviše je bilo motornih jahti (47,6%), pa jahti na jedra (47,3%) te ostalih plovila (5,1%).
Najviše plovila na stalnom vezu bilo je pod zastavom Hrvatske (44,1%), potom pod zastavom Njemačke (16,2%), Austrije (15,5%), Slovenije (5,1%) te Italije (3,2%). Pod zastavom Njemačke i Slovenije bilježi se porast broja plovila, i to Njemačka za 3,0% te Slovenija za 1,7%, dok su Austrija, Hrvatska i Italija imale pad broja plovila na stalnom vezu. Prema duljini plovila, najviše plovila je duljine 12 do 15 metara (34,0%), slijede plovila duljine 10 do 12 metara (28,3%).

«Vez« na kopnu rastao, u moru padao

Porast broja plovila za koje je korišteno samo mjesto na kopnu, za 10,9%, je protumačiti nižim cijenama, kao i razlogom nedolaska dijela vlasnika odnosno čartera u plovidbu. Porast takvih vezova po županijama bio je: u Šibensko-kninskoj za 45,2%, u Istarskoj za 15,1%, Zadarskoj za 7,7%, Primorsko-goranskoj za 6,6%, Splitsko-dalmatinskoj za 6,3% te Dubrovačko-neretvanskoj za 5,3%. Istarska županija jedina je ostvarila porast broja plovila na stalnom vezu u moru, i to s 2 535 plovila, što je 2,6% više nego u 2019. Na razini 2019. godine ostala je Primorsko-goranska županija, dok je u ostalim županijama bilo manje plovila što je tumačiti povlačenjem plovila bliže odredištima vlasnika odnosno korisnika.

Pandemija je smanjila broj plovila u tranzitu

U lukama nautičkog turizma bilo je 121.536 plovila u tranzitu, što je pad za 40,7% u odnosu na 2019. Taj negativni rezultat posljedica je pandemije te epidemioloških mjera protiv njenog širenja i u Hrvatskoj i u svijetu, i očekivan je. Početkom 2020., u siječnju i veljači, porastao je broj plovila u tranzitu u odnosu na iste mjesece 2019., dok je od ožujka do prosinca 2020. njihov broj pao. Najveći pad tranzita bio je u ožujku (za 70,1%), travnju (za 96,4%) te u svibnju (za 92,6%).
Prema vrsti plovila u tranzitu najviše je bilo jahti na jedra (59,8%), slijede motorne jahte (33,6%) te ostala plovila (6,6%). U 2020. u odnosu na 2019. došlo je 45,9% manje jahti na jedra, motornih jahti za 32,3% i ostalih plovila za 35,5%.
Najviše plovila u tranzitu bilo je iz Hrvatske (46,0%), Njemačke (14,3%), Italije (11,4%), Austrije (8,0%) i Slovenije (6,4%), što čini 86,1% plovila u tranzitu. Pad pod zastavom Hrvatske iznosio je 43,5%, pod zastavom Njemačke za 31,7%, Italije za 52,7%, Austrije 32,9% i Slovenije 8,9%.

Ukupni prihodi luka nautičkog turizma manji za 11,6%

Ukupno ostvaren prihod luka nautičkog turizma u 2020. iznosio je 812 milijuna kuna. Od toga je 598 milijuna kuna ostvareno od iznajmljivanja vezova, što je 73,7% od ukupnog prihoda. U odnosu na 2019. ukupan prihod pao je za 11,6%, a prihod od iznajmljivanja vezova najmanje, odnosno za 8,2%.
U svim su županijama pali ukupni prihodi, i to: u Dubrovačko-neretvanskoj za 23,3%, Splitsko-dalmatinskoj za 17,4%, Istarskoj za 15,0%, Šibensko-kninskoj za 10,9%, Zadarskoj za 6,4% i Primorsko-goranskoj za 2,6%.

Što je Zadarska županija u lukama nautičkog turizma

Od 186 marina, sidrišta i privezišta Zadarska županija broji 54 odnosno najviše u zemlji. Od toga je 37 sidrišta, 2 privezišta, 4 suhe marine, 3 marine 2. kategorije, 4 marine 3. kategorije, 1 marina sa 4 sidra, onih sa 5 sidara, kakvih je 3 u Hrvatskoj, nemamo, te 3 tzv. odlagališta plovnih objekata. Jasno je da dio odlagališta, ili suhih marina s ovog područja nije prijavljen.
Od 4,5 milijuna četvornih metara ova županija sa 1,275 dominira u zemlji (slijedi Šibenska sa 1,05). Sa 4.233 veza u moru Zadarska je županija također prva, a slijede Šibenska sa 3.853 pa Istarska 3.628,... Sa ukupno 1.081 mjestom za smještaj plovila na kopnu zaostaje za Primorsko goranskom županijom s duplo više, a slijedi je Šibenska sa 1.070 takvih vezova.
Ukupno je u lukama nautičkog turizma u Hrvatskoj bilo 1.751 stalnih i 327 sezonski zaposlenih. Time je u 2020. broj stalno zaposlenih pao za 150 a sezonaca za 135.
U Zadarskoj županiji sa 335 stalnih izgubljeno je gotovo 70 takvih, a sa 78 seznaca 50 takvih radnih mjesta. Najviše zaposlenih (452 stalna i 91 sezonac) je u Šibenskoj županiji gdje je svega 35 ostalo bez posla, a više (355 i 51) zaposlenih imala je i Splitsko-dalmatinska županija u kojoj je bez posla ostalo 80-tak zaposlenih. Najviše je radnih mjesta izgubljeno u tom dijelu u Zadarskoj županiji.

ZD županija treća po stalnim vezovima i po tranzitu

U Zadarskoj županiji na na 2.839 stalnih vezova bilo je 1,3% plovila manje nego godinu prije, dok je u cijeloj zemlji broj porastao za 0,4%, a bitno veći pad od 9,3% imala je samo Dubrovačko-neretvanska županija, Šibenska je pala simboličnih 0,2%, ostale nešto rasle. Vez na moru koristilo je u Zadarskoj županiji 2.407 plovila te je ovdje pao za 2,8%, a na kopnu 432 plovila te je rastao 7,7%. Veći pad u moru imale su Dubrovačko neretavanska i Šibensko kninska županija, a veći rast na kopnu samo (enormnih 45%) Šibensko kninska. Sa ukupnim brojem korištenih vezova nadmašile su ovu županiju Šibensko kninska sa 3.112 i Primorsko goranska sa 3.108, te je sad treća i Zadarska županija drži 20% ukupnog broja vezova u zemlji.

Zadarska županija imala je podjednak broj odnosno nešto preko 1.300 vezova korištenih od motornih jahti kao i jahti na jedra, sa 101 za ostale, a u moru su dominirale jahte sa jedrima, a na kopnu motorne jahte.
Od 121.536 tranzitnih jahti (dominantno sa 72.000 onih na jedra) u zemlji, Zadarska je županija odradila petinu odnosno 20% sa 24.676 tranzita uz pad od 37% ipak manji od 41% na razini zemlje. Više tranzita bilježe, kao uvijek, Šibensko kninska sa 28.500 odnosno Splitsko dalmatinska sa istim brojem, makar s padom od 45 odnosno 49%. Zadarska je županija ipak ostala treća prema broju tranzita u zemlji, dok je u stalnim vezovima nekad druga sada (uz uspon Primorsko goranske županije) treća.

Zadarske nautičke luke 2. po prihodima u zemlji

Sa 812 milijuna kuna prihodi luka nautičkog turizma pali su u pandemijskoj 2020. godini u Hrvatskoj za 11,6%. Prihod od veza kao dominantan na 598 milijuna pao je za 8,2%, pri čemu je od stalnog veza rastao 1,2% ali za 40% padao onaj od tranzita. Servisne su se usluge držala na 65 milijuna padajući za 6,7 % dok su ostali prihodi na 150 milijuna pali gotovo 25%.

Zadarska županija imala je sa 172 milijuna 21% ovih prihoda i bila druga u zemlji iza Šibensko kninske sa 208 milijuna, a ispred Splitsko dalmatinske, za milijun kuna prihoda.
Ovdje su prihodi pali za 5,4% (cca 12 milijuna), najviše u tranzitu i servisima, a rasli 1% kod stalnog veza koji je sa 116 milijuna i inače najznačajniji.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno