Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Zadarska županija ima ogroman razvojni potencijal i vrijedne ljude

16.04.2021. 09:30


Predsjednica Županijske skupštine Zadarske županije Nevenka Marinović na izmaku mandata prigodno se, uz današnji Dan Zadrske županije, osvrće na donesene odluke te projekte, planove i razvojni potencijal u području infrastrukture, školstva, zdravstva…


Koncesije i akvakultura


*Zadarska županija danas slavi svoj dan, ali i kraj četverogodišnjeg mandata u kojem ste bili u jednom dijelu vijećnica, a u posljednjih godinu dana i predsjednica Županijske skupštine. Kako ocjenjujete proteklo razdoblje i što biste izdvojili kao najvažnije skupštinske odluke?
– U proteklom razdoblju donesene su brojne Odluke iz financijski i organizacijski najzahtjevnijih područja. Primjerice, projekti iz zdravstva i školstva nisu stali unatoč teškom razdoblju, poticali smo gospodarstvo, bili smo potpora velikim projektima. Imali smo ograničavajuće okolnosti, no ipak su sve projektne aktivnosti nastavljene. Donosili smo sve te odluke da ne bi stali projekti i da bi se županija dalje razvijala. Tako se i veliki broj odluka Županijske skupštine odnosi na pomorsko dobro, odnosno koncesije na pomorskom dobru. Činjenica da je Zadarska županija među vodećima u Hrvatskoj po broju danih koncesija na pomorskom dobru, rezultat je sustavnog i promišljenog pristupa u cilju valorizacije pomorskog dobra, kao prostora čija je namjena utvrđena prostorno-planskom dokumentacijom, omogućavanja poduzetničke inicijative i ostvarivanja pretpostavki za zapošljavanje i gospodarski rast na području Zadarske županije i to na način koji će osiguravati primjereno održavanje i zaštitu pomorskog dobra. Kao stručna podloga za pokretanje procesa integralnog upravljanja obalnim područjem u Zadarskoj županiji, izrađena je Studija korištenja i zaštite mora i podmorja Zadarske županije.
Ovakav promišljen i sustavan pristup rezultirao je činjenicom da se na području Zadarske županije proizvodi oko 63% od ukupne proizvodnje u akvakulturi u Republici Hrvatskoj, a ukupna vrijednost godišnje proizvodnje je gotovo 530 milijuna kuna.
Kad govorimo samo o uzgoju bijele morske ribe tu je udio Zadarske županije još i veći te je gotovo 70% od ukupne proizvodnje u RH. Ovim brojkama možemo dodati činjenicu i da je udio naše županije u uzgoju tuna gotovo polovica ukupnog uzgoja u RH.




Ribarske luke, najveća nautička destinacija


*Prate li projekti ribarske infrastrukture ova nastojanja?
– Upravo ovakvi rezultati nam nameću nova promišljanja i nove projekte, a to su kvalitetni projekti ribarske infrastrukture kroz koje nastojimo i ribarima i gospodarstvenicima koji se bave akvakulturom osigurati kvalitetne, sigurne i dobro opremljene ribarske luke. Završena je gradnja ribarske luke Vela Lamjana u Kalima, vrijednosti 36 milijuna kuna, dok su radovi na izgradnji 2. faze ribarske luke u Gaženici vrijednosti 23 milijuna kuna u tijeku. Također, ubrzo očekujemo i 2. fazu ribarske luke Vela Lamjana u Kalima procijenjene vrijednosti 34 milijuna kuna. Također, osigurana su i sredstva za izgradnju Centra za školjkarstvo u Selinama, čime bi se osigurala kvalitetna podrška i za uzgoj školjaka na području Podvelebitskog kanala.


*Dobar dio odluka i koncesija odnosi se i na nautiku, odnosno luke nautičkog turizma. Kako stojimo u ovom segmentu?
– Mogu istaknuti kako je i u segmentu luka nautičkog turizma Zadarska županija među vodećima. Naime, prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku o kapacitetima i poslovanju luka nautičkog turizma u 2020., od ukupno 185 luka nautičkog turizma u RH, u našoj županiji nalaze se 54 luke nautičkog turizma, što uključuje marine, sidrišta, privezišta i suhe marine.
Također, površinom akvatorija namijenjenom za nautički turizam naša županija je s 1,2 milijuna m2 najveća nautička destinacija, dok s kapacitetom od ukupno 4233 veza prednjači u ukupnim kapacitetima. Ovi kapaciteti rezultirali su i direktnim prihodima u iznosu od gotovo 180 milijuna kuna, dok je indirektne prihode nautičkog turizma teško i procijeniti. Značajan iskorak napravljen je u dijelu koji se odnosi nautička sidrišta, gdje smo u cilju zaštite okoliša i uvođenja reda u uvalama u kojima je veliki nautički promet, kroz koncesije osigurali infrastrukturu i sadržaje za nautičare te trenutno imamo 38 nautičkih sidrišta. Nove investicije i novi projekti očekuju nas i kod marina. Nedavno ste mogli vidjeti kako smo odabrali koncesionara za izgradnju Marine Drage. Radi se o marini do 200 vezova u koje odabrani koncesionar planira uložiti gotovo 63 milijuna kuna. Kada govorimo o lučkoj infrastrukturi, prvi val renesanse ulaganja u otoke Zadarske županije bio je u prvom desetljeću ovog stoljeća kada je uloženo oko 120 milijuna kuna, a to je bio temelj za daljnji razvoj u ovom dijelu. U ovom mandatu u razvoj lučke infrastrukture uloženo je dodatnih 150 milijuna kuna.


Obrazovanje prati inovativne trendove


*Brojne su odluke bile iz područja obrazovanja i školstva te zdravstva?
– Tu bih izdvojila činjenicu da smo od ukupno 25 regionalnih centara kompetentnosti u Hrvatskoj, mi u Zadarskoj županiji dobili čak 2 centra kompetentnosti, i to Medicinsku školu Ante Kuzmanića za područje zdravstva i Strukovnu školu Vice Vlatkovića za područje strojarstva. To govori o kvaliteti srednjoškolskog obrazovanja u našoj županiji koja prati inovativne trendove u obrazovanju usklađene s potrebama tržišta rada. Također, u ovom mandatu dana je suglasnost Srednjoj školi Biograd za kupnju zgrade za najsuvremenije učeničke radionice u sektoru brodogradnje. Iz područja zdravstva pratili smo odlukama i suglasnostima sve aktivnosti naših zdravstvenih ustanova kojima u proteklom razdoblju nije bilo lako u svim njihovim investicijama koje nisu beznačajne, od energetske obnove zgrada do novih objekata u sklopu tih ustanova.


*Koliko je bilo teško voditi sjednice u situacijama kada je bilo i povišenih tonova, a često i uvreda?
– Svakako je bilo izazovno i s određenom dozom straha, ali županijske stručne službe su savršeno odradile pripremu sjednica, educirale sve vijećnike i tehnički omogućile kvalitetan rad Županijske skupštine.


*Pandemija COVIDA-19 sve nas je prisilila na novi način rada pa tako i održavanje sjednica Županijske skupštine. Koliko je to bilo izazovno i je li se bilo teško priviknuti na novi način rada?
– Iskreno meni je prihvatljivije vođenje sjednica uživo, a moje mi je iskustvo pedagoškog rada u srednjoj školi pomoglo u prihvaćanju različitosti i načina iznošenja stavova svih kolega vijećnika. To je odgovoran posao koji zahtijeva dobru pripremu, znanje, iskustvo i širinu, strpljenje i vrlo dobro upravljanje vlastitim osjećajima. Nastojala sam ne uskratiti prava vijećnicima koja imaju po Zakonu, Statutu i Poslovniku odnosno omogućiti im da svoj posao vijećnika obavljaju nesmetano. Svaki vijećnik svojim nastupom govori najviše o sebi, odabire način na koji će sudjelovati u raspravi, a na meni je da mu sukladno Poslovniku to omogućim. Kao predsjedavajućoj zadaća mi je bila osigurati svakome vijećniku iste uvjete za rad te se nadam da sam u tome uspjela.


Ponosna na zahtjevno poslijeratno razdoblje


*Prije obnašanja dužnosti predsjednice Županijske skupštine i vijećnice bili ste saborska zastupnica, ali i dugogodišnja pročelnica u Zadarskoj županiji. Bili ste članica Županijskog poglavarstva za obnovu, razvoj i razminiranje i pročelnica Upravnog odjela za razvoj i infrastrukturu. Koliko god je izazovno vrijeme pandemije, sigurno je u Vašem stažu bilo izuzetno zahtjevno poslijeratno razdoblje kada ste vodili obnovu Zadarske županije.
– Na ovo pitanje mogla bih odgovoriti pisanjem memoara budući da sam ponosna na svoje bogato životno razdoblje. Par dana nakon veličanstvene vojno-redarstvene operacije Oluja svoj radni vijek u Županiji započela sam kao referentica u Odjelu za obnovu. Slijedila je procjena ratne štete, obnova obiteljskih kuća, razminiranje, povratak prognanika, obnova komunalne, društvene i socijalne infrastrukture na području od Knina do Koranskog mosta. Vrijedi podsjetiti da je izravna procijenjena ratna šteta na području Zadarske županije iznosila 19 milijardi kuna, dok je neizravna samo za razminiranje iznosila 1,8 milijardi kuna. Slijedilo je razdoblje poslijeratnog razvoja koje je uključivalo vodovodizaciju istočnog dijela Zadarske županije, projekti odvodnje kao preduvjeti razvoja turizma, suradnja sa Svjetskom bankom u izradi vizije razvoja Zadarske i Šibensko-kninske županije. Uslijedila je i suradnja s Delegacijom Europske komisije u RH s kojom smo, kao prva županija u Hrvatskoj, izradili prvu i drugu generaciju strateških razvojnih planova, povukli značajna sredstva iz programa CARDS i INTERREG, a bila sam i na čelu tima koji je donio certifikat Investment friendly region Zadarskoj županiji. Osamsto kvadratnih kilometara minski zagađenog područja Zadarske županije svedeno je na 40-ak kvadratnih kilometara, nažalost, uz mnoge žrtve. Ukupni broj smrtno stradalih od posljedica mina je 98 osoba, 21 pirotehničar, a ukupno stradalih žrtava je 289 osoba, uključujući i sedmoro djece. Posebna čast i svojevrsna kruna moje profesionalne karijere mi je bila obnašati dužnost saborske zastupnice i predstavljati interese žitelja Zadarske županije.


*Sada nam slijedi postpandemijsko razdoblje, mislite li da smo nešto naučili u ovoj krizi i kakvom vidite budućnost Zadarske županije?
– Nadam se da ćemo se nakon pandemije vratiti životnim vrijednostima koje smo ubrzanim načinom života zanemarili, postati bolji ljudi, brižniji i odgovorniji, naučiti lekciju da je svatko odgovoran ne samo za sebe, nego i za druge te da svatko kao pojedinac mora napraviti najviše što može i tek tada očekivati pomak na bolje. Zadarska županija ima ogroman razvojni potencijal, more, plodno tlo, vodu, planine, zrak i vrijedne ljude. Strateškim planovima treba definirati viziju razvoja, ciljeve i aktivnosti, odnosno projekte kojima ćemo ostvariti tu viziju, uključiti sve koji o tome nešto znaju i početi raditi.