Plinska termoelektrana nad Obrovcem

Slika korisnika admin
obrovac_plin
Božidar Kalmeta na mjestu nekadašnjeg dimnjaka tvornice glinice

Ministra mora, prometa i infrastrukture Božidara Kalmetu upitali smo za pojašnjenje njegove izjave dane za rušenja dimnjaka Tvornice glinice nad Obrovcem kako bi uz sanaciju ruina nekadašnje propale tvornice, potom ekološkog problema države, bilo dobro izgraditi termocentralu na plin.
- Kazao sam kako bi ovo mogla biti lokacija plinske termoelektrane, iako će struka trebati dati konačne pokazatelje, a Vlada donijeti odluku. Smatram da je lokacija dobra i da je energetska potreba cijele Dalmacije. Mislim da je svakako važno da se radi o iznimno vrijednoj investiciji koja bi ovom kraju bila dobrodošla, dovela bi i do određenog zapošljavanja kao i naknada kakve područje koje "ugosti" takav energetski objekt dobiva. No, značajno je što je i zahtjev Zadarske županije, na što sam od stručnjaka upozoravan, snažan izvor energije zbog razvitka i budućnosti. Zadar, ali i cijela Dalmacija imaju planove razvitka, plinofikacija stiže, a i ta će investicija s velikim potrošačem dobiti na bržoj isplativosti, tvrdi ministar Kalmeta.

Ekološki prihvatljiva
Podsjeća i da mnogi razvojni projekti poslovnih zona, koje računaju i na industriju, luka Gaženica i slično iziskuju neometanu opskrbu energijom, konačno riječ je o plinskoj elektrani kao ekološki najprihvatljivijoj.
Dodajmo tome podsjećanje na svojevremeni "rat" koji su vodili Zadrani, ali dijelom i Ličani, odnosno zagrebački ljubitelji Velebita. Riječ je o tome da se pred deset-dvanaest godina okončalo dramatično nametanje gradnje termoelektrane na ugljen isključivo na ovoj lokaciji nad Obrovcem ili Lukovom Šugarju. Energetičari i stručnjaci tada su dokazivali da hitno valja izgraditi snažnu elektranu upravo ovdje, odnosno na pola puta od Konjskog do Melina, odnosno između Rijeke i šibensko-splitskog zaleđa, jer je sustav ovdje prenapregnut i prijeti mu slom.
Uslijedilo je nakon žestokog protivljenja odbacivanje tog projekta na najvišoj državnoj razini, a Zadranima je to priopćio osobno dr. Franjo Tuđman.

Obrovac idealna lokacija
Potom smo u drugim vremenima s projektom Vlade u prošlom sazivu ušli konačno u eru plinofikacije i na jugu Hrvatske, a što se uz trasu autoceste za Zagreb može svakodnevno pratiti. I tada se govorilo kako bi za isplativost ovog ulaganja valjalo što prije imati snažne potrošače na potezu plinovoda za Dalmaciju. Termoelektrana na plin svakako je najsnažniji koji je moguće imati, a Dalmacija ionako nema bogzna kakve potrošače sa slomom nekoliko tvornica iznimnih potrošača, ali i velikog dijela industrije uopće.
No, zanimljivo je da se u međuvremenu Obrovac kao "idealna, jedina i bogodana lokacija" - ne spominje, a sada kada je u igri plin, a ne ugljen spominje se čak i Split.
Istina je da na području Zadarske županije egzistiraju alternativni izvori energije, odnosno njihovi planovi kroz korištenje vjetra, spominje se i niz minihidrocentrala, što je sve nedovoljno za opskrbu. I reverzibilnu hidrocentralu u Muškovcima kod Obrovca valja smatrati alternativnom, a ne stabilnom i stalnom jer ona koristeći pad vode s ličkog platoa daje struju kad je skupa, dok je troši dok je jeftina (tjeranjem vode natrag k Lici). I sustav dalekovoda je ovdje prenapregnut, a već postoje osnovne, moguće nedovoljne, ali početne, infrastrukturne pozicije HEP-a vezane uz centralu Muškovce.
Konačno, interes je ovog kraja, ako već treba dobiti centralu da to bude plinska kao ekološki najprihvatljivija. Ne smijemo zaboraviti da se svijet "preračunava" kada je energija u pitanju. Ugljen se opet spominje kao mogući spas, a i atomski lobiji vraćaju se na scenu s naftom koja je prešla 120 dolara za barel, a prijeti segnuti do 200.
Za energetsku bilancu Hrvatske, ali i razvoj Dalmacije i Zadarske županije u tome, nužno je graditi nove elektrane. Kad sva struka pokazuje da je Obrovac najbolja lokacija, zašto u to ne krenuti što prije.

______________________________

Kronologija projekta termoelektrane
U travnju 1996. god. Hrvatska elektroprivreda pokrenula je snažnu promidžbu projekta izgradnje uvozne termoelektrane na ugljen snage 2x350 MW, najprije na lokaciji Bravar kod Obrovca, a potom na lokaciji Porat kod Lukova Šugarja, dokazujući nužnost gradnje i to upravo na ovim lokacijama. Uslijedile su snažne kontraktivnosti kroz nekoliko godina.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno