Banke, telekom i uvoznici profiteri i usred HR-krize

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Ognjen ALUJEVIĆ
Telekomunikacijski sektor, trgovci i uvoznici ne osjećaju krizu - T-com i Agrokor

Već jedanaesto je tromjesečje za redom hrvatsko gospodarstvo u teškoj depresiji: prema najnovijim prognozama hrvatske Vlade i MMF-a, bruto-proizvod će u 2011. najvjerojatnije biti gotovo sedam posto manji nego što bijaše preddepresijske 2008. Većina analitičara iz ovdašnjih velikih banaka slaže se s procjenom, da je hrvatski BDP smanjen i u prvom tromjesečju za najmanje jedan posto, prema istom, depresijskom kvartalu lani. Iz Državnog zavoda za statistiku ovih se dana množe najnoviji izvještaji, prema kojima se stagnacija u depresiji nastavlja i u drugom tromjesečju. Istodobno iz Fine stiže vijest, da je početkom travnja dospjelih, a neplaćenih računa u gospodarstvu bilo u iznosu od rekordnih 38 milijardi kuna. Ali, unatoč tom sumornom činjeničnom nizu, ipak nije sve crno: jer, glavni se profiteri cjelokupne hrvatske tranzicije - velike banke, telekomunikacijske kompanije i najveći uvoznici - drže odlično, pa na znatan rast prihoda i dobiti računaju i u depresijskoj 2011. godini!

Zapravo, riječ je o svojevrsnoj sedmorici veličanstvenih, među kojima su telekomunikacijski sektor (predvođeni ekstraprofiterima T-comom, T-mobileom i Vipnetom), pa šest velikih banaka, nosilica trećine enormnog hrvatskog vanjskog duga (predvođenih Unicreditovom Zagrebačkom i Intesinom Privrednom bankom), pa Agrokor grupa (kao jedan od vodećih uvoznika), pa - kao izuzetak (zato što je još u većinskom hrvatskom vlasništvu i što je među vodećim izvoznicima) - Tvornica duhana Rovinj, zatim naftno-plinski sektor (od sve mađarskije Ine do talijanskog ENI-ja), pa Hrvatska elektroprivreda (kao vodeći uvoznik, iako još u državnom vlasništvu) i naposljetku, sektor uvoznika vozila i plovila, kao najznačajnijeg dijela osobne potrošnje.

Porijeklo najuspješnijih

Teži udar depresije u Hrvatskoj dosad je pretrpio samo uvoz automobila, koji se ove godine oporavlja i priključuje sve poletnijim uvoznicima i ostaloj šestorici veličanstvenih. Među njima je unazad deset godina najprofitabilniji bio i ostao Hrvatski telekom, koji je uz tadašnji monopol na DTK-mrežu bio gotovo poklonjen Deutsche Telekomu, s tim što su većinu koristi od tog biznisa u međuvremenu pobrali akteri s njemačke strane ove neobične priče. Za tom profitnom mega-stavkom slijedi šest velikih banaka, koje su odreda predane mreži velikih EU-banaka, a s njima im poklonjena i gotovo sva nacionalna štednja. Kao skupina, tih su šest banaka neusporedivo najveći profiter hrvatske tranzicije, pa - u nekom čudu - čuvari ključeva izlaska iz krize.

Agrokor, TDR i HEP su najmoćniji od preostalih domaćih gospodarskih aktera, s tim što samo TDR (a u najširoj verziji, Adris grupa) jest i u domaćem vlasništvu, i među velikim proizvođačima, ulagačima i izvoznicima, i vodeći donator kulturnih programa, a uz Inu najznačajniji pojedinačni punjač državnog proračuna. Svi spomenuti su u više-manje stabilnom vlasničkom i poslovnom stanju, osim naftno-plinskog sektora, pred kojim je završni krug borbe za vlast.

Dakle, u najgrubljoj shemi proizlazi, da najteža depresija u Hrvatskoj trese većinu gospodarstva, koje je još u pretežnom domaćem vlasništvu, i polovinu stanovništva, koju čine nezaposleni, umirovljenici s niskim primanjima i slabije obrazovana radna snaga. To ne znači da su inozemni vlasnici zaslužni što ovdašnja kriza ne trese ovdašnje velike banke, telekom-sektor i većinu većih uvoznika, jer su oni i postali ekstra-profiteri zahvaljujući privatizaciji uz popust i stabilno precijenjenom tečaju kune, uz koji je gotovo sve uvozno već 17 godina jeftinije od domaćeg.

Krunski, ali neveseli, zaključak, glasi: glavni, preostali hrvatski aduti za šire ubrzavanje gospodarskog razvoja su Adris grupa, Konzum, Hrvatska elektroprivreda i Končar, kompanije u većinskom hrvatskom, državnom ili privatnom vlasništvu, koje se nalaze među deset najprofitabilnijih, u konkurenciji s telekomunikacijskim i energetskim kompanijama, koje su - kao i 91 posto bankovnog potencijala - u pretežnom inozemnom vlasništvu. Jer, ovdašnjem gospodarstvu - nakon 20 godina njegove tranzicije iz socijalističkog i državnog u kapitalističko i privatno - danas glavni pečat daju inozemni većinski vlasnici i kreditori, te uvoznici i trgovci, dok se udjeli i konkurencijske prednosti preostalih domaćih proizvodača i izvoznika kobno tope na depresijskom suncu.

Sudbina prezaduženih

Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku i HNB-a, ukupna je potrošnja u Hrvatskoj od 1995. do 2009. (kad je gospodarstvo potonulo u teško izlječivu depresiju) bila čak osam posto veća od domaćeg proizvoda.

Da se kojim sretnim slučajem taj snažni zamah potrošnje temeljio na profitabilnim, državnim i privatnim, domaćim i stranim ulaganjima u sofisticirane, izvozno usmjerene proizvodnje 21. stoljeća, koje će zapošljavati nove visokostručne generacije, vraćati dugove s lakoćom i još donositi svima ekstra-dohodak, posttranzicijska bi Hrvatska bila jedna od uspješnijih europskih priča. Ali, čak 80 posto te prekomjerne potrošnje, s osloncem na strane zajmove i prihode od prodaje najkvalitetnijih gospodarskih potencijala strancima, završilo je u socijali, mirovinama, uvozu i trgovini, te vraćanju dospjelih vanjskih dugova, a ostatak u modernizaciji cestovne mreže, koja se preobrazila u polugu - ne za izvoz, nego za brži uvoz robe i usluga, te za prodaju hrvatskih nekretnina strancima.

 

Zagreb - vodeći uvoznik
Iako je izvoz ključ gospodarskog oporavka, investiranja, zapošljavanja i novog razvoja, u prvom je tromjesečju 2011. ponovno smanjenjen, i to za 4,1 posto, dok je uvoz povećan za 1,2 posto. Taj pad robnog izvoza u prvom kvartalu posljedica je 21,5 postotnog njegova pada u ožujku, izazvanog smanjivanjem izvoza brodova gotovo za polovinu! Prema županijama, u razdoblju od siječnja do ožujka 2011. najveći je izvoz ostvario Grad Zagreb, u iznosu od 4,6 milijardi kuna, što čini 32,4 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Istodobno je Grad Zagreb bio županija s najvećim uvozom, koji iznosi 15,1 milijardu kuna i čini 60,6 posto ukupnog hrvatskog uvoza. Stoga, Grad Zagreb u prvom tromjesečju 2011. ima najveći vanjskotrgovinski deficit, u iznosu od 10,5 milijardi kuna.
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno