Crno nam se (i dalje) piše?!

Samo Vlada, kroz riječi Slavka Linića ostaje uporna u zadaći povećanja BDP-a od 0,8 %, dok se sve ostale ocjene slažu s padom, četvrtu godinu za redom, sada od najmanje jedan posto

EK predviđa pad hrvatskog gospodarstva za 1,2 posto u 2012. godini, zadnja je u nizu vijesti koja se bavila globalnom, odnosno nacionalnom prognozom kretanja u Hrvatskoj. Prethodno je guverner Hrvatske narodne banke dao procjenu o neminovnosti pada BDP-a u ovoj godini od jedan posto. Ministar financija Slavko Linić ponovio je kako je zadaća i čvrsti stav Vlade da se trend može preokrenuti i dovesti do kraja godina do rasta od 0,8 posto. Analitičari hrvatskih  banaka, Ekonomski institut u Zagrebu, i svi drugi koji su se do sada upuštali u globalne prognoze vidjeli su pred nama u tekućoj godini samo pad od nešto manje od jedan posto pa do pesimističnih pojedinačnih prognoza što su skakale do pada od dva i više posto. Za sad se svi ipak slažu, da bi 2013. godina trebala donijeti oporavak, nažalost, vrlo blagi, od oko jedan ili tek nešto više posto. Kako smo s dosadašnjim minusima pali ispod razine BDP-a 2006. godine, a ukupan pad kroz tri godine u kumulativu se penje na 10-ak posto za još svježa sjećanja na bolje, trebat će nam puno više. 
Što kaže Bruxeles!?
Hrvatsko gospodarstvo past će u ovoj godini za 1,2 posto, a oporavak bi trebao uslijediti tek u idućoj godini, uz stopu rasta od 0,8 posto, procjenjuje Europska komisija u petak u najnovijim prognozama.
U redovnim jesenskim prognozama, objavljenim u studenome prošle godine, Komisija je očekivala rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini za 0,8 posto te njegovo ubrzanje u 2013. na 1,2 posto. Tim je brojkama ostala “odana” samo Vlada RH, dok su svi drugi prešli u revizioniste.
Komisija vrlo negativnim ocjenjuje vanjski utjecaj, odnosno pad aktivnosti u eurozoni, posebno u vodećim trgovinskim partnerima poput Italije i Slovenije, što bi spadalo u “uvoz krize”.
No bitnije su naše slabosti – hrvatska poduzeća nisu bila dovoljno konkurentna na međunarodnoj razini što će reći da ne mogu držati daljnji rast k izvozu. Izvoz će patiti osim zbog te nesposobnosti i zbog pada potražnje u zemljama u koje obično izvozimo zbog tamošnjih kriza. EK očekuje pad izvoza od 1,5 posto a tek će u 2013. zabilježiti skroman rast, po stopi od 2,5 posto.
Jasno da doma imamo “slabo tržište rada”, što je birokratski izraz za visoku nezaposlenost i slabu nadu u zapošljavanje, što sve pritišće osobna primanja i potrošnju, a visoka razina zaduženosti kućanstava i poduzeća i potreba za njezinim smanjenjem koče domaću potražnju, napominju u Komisiji.. Ukupno i doma će se manje trošiti pa firme neće imati kome što prodati.
Nezaposlenost će u ovoj godini iznositi 13,4 posto, a u 2013. smanjit će se na 12,7 posto kaže EK. Da ne bi bilo zabune (jer naša službena statistika drži da je nezaposlenost bila između 18 i 20 posto) treba objasniti da hrvatska službeno iskazana nezaposlenost nije metodološki usklađena s EU kao ni Svjetskom organizacijom rada pa je usporediva naša tzv. anketna nezaposlenost, obično trećinu niža od statističke.
Postignut je i mršav napredak u uklanjanju strukturalnih prepreka za rast, dodaju u Komisiji.
Više sreće u 2013. godini
“U 2013. uglavnom ciklički nepovoljni trendovi izvana trebali bi oslabjeti, a hrvatsko gospodarstvo dobiti poticaj iz ulaganja državnih poduzeća povezanih s infrastrukturom te iz ulaganja povezanih s pristupom Europskoj Uniji”, dodaje Komisija.
Upozoravaju također da potreba za fiskalnom konsolidacijom ograničava manevarski prostor za javnu potrošnju.
Pritom je snižena procjena ovogodišnjeg proračunskog manjka na 5,1 posto, u odnosu na 5,4 posto procijenjenih u jesenskim prognozama. U 2013. manjak bi se trebao smanjiti na 5,0 posto, u odnosu na prethodno prognoziranih 5,2 posto.
Dug opće države trebao bi u ovoj godini iznositi 51,3 posto BDP-a te porasti na 57,1 posto BDP-a u 2013. godini.
Inflacija bi u tekućoj godini trebala iznositi 2,4 posto, te 2,0 posto u 2013. U jesenskim prognozama predviđena je u visini 1,5 posto u 2012. te 1,7 posto u 2013.
 Mišljenje guvernera HNB-a Željka Rohatinskog
Guverner HNB-a Željko Rohatinski se priklonio mišljenju većine domaćih i stranih analitičara te za ovu godinu predvidio pad BDP-a od 1 posto.
U prvom kvartalu 2012. palo je sve što ne bi trebalo padati: industrijska proizvodnja, zaposlenost, građevinski sektor, izvoz, a raste jedino inflacija koja bi ove godine mogla doseći visokih 3,5%, poručio je Rohatinski s konferencije u Opatiji. Prognoze nisu ni toliko loše, kaže guverner, no jedino ako se ove godine stvore preduvjeti za gospodarski rast iduće godine.
— cijeli članak pročitajte u tiskanom izdanju Zadarskog lista