Milanović: Ovdje se dogodio ratni zločin

Na pitanje hoće li se na ovaj način zatvoriti ova povijesna tema, Zoran Milanović je odgovorio da neće jer “postoje ljudi koji žive od konflikta i oni će ga stalno tražiti”

Nikad tako politički jako hrvatsko izaslanstvo nije boravilo u inozemstvu kao jučer u mariborskom predgrađu Tezno. Na groblju Dobrava, kod spomen obilježja poslijeratnih žrtava komunističkih zločina, vijence su položili predsjednik Republike Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović i predsjednik Sabora Boris Šprem, a u njihovoj pratnji bili su potpredsjednici hrvatskog parlamenta Josip Leko i Nenad Stazić, šef Kluba zastupnika SDP-a Igor Dragovan, zamjenik načelnika oružanih snaga Slavko Barić, predsjednikov savjetnik za nacionalnu sigurnost Saša Perković i hrvatski veleposlanik u Ljubljani Svjetlan Berković. Zajedno s državnim vrhom, u Tezno su stigli i predstavnici Saveza antifašističkih boraca na čelu s predsjednikom Ratkom Maričićem. U Hrvatskoj je, zlu ne trebalo, kao formalno najviši državni dužnosnik ostao potpredsjednik Sabora Milorad Batinić iz HNS-a, a odlazak na jedno od najvećih stratišta Križnog puta bojkotiralo je dvoje potpredsjednika iz redova HDZ-a, Jadranka Kosor i Vladimir Šeks. Kosor je objasnila da su ona i Šeks bojkotirali Tezno jer je ukinuto saborsko pokroviteljstvo nad blajburškom komemoracijom.
– U memoriji hrvatskog naroda Bleiburg je mjesto na kojem se komemoriraju sve žrtve, izjavila je predsjednica HDZ-a.
Dojmljivo izaslanstvo
Ovako dojmljivim izaslanstvom aktualna vlast očigledno želi neutralizirati optužbe da negira likvidacije pripadnika poraženih vojnih formacija i civila, izrečene u subotu na komemoraciji na Bleiburgu. “Jugoslavenske oružane snage pobile su u šumi Tezno između 15 i 20 tisuća pripadnika vojske nekadašnje NDH i civila, većinom Hrvata koji su u svibnju 1945. zarobljeni prilikom pokušaja prelaska u Austriju. Pokopani su u tri i pol kilometara dugačak protutenkovski rov kroz šumu, a u travnju 1999. tijekom gradnje auto-ceste u dijelu jarka dugačkom 70 metara pronađeni su posmrtni ostaci 1.179 osoba i položeni u kosturnicu na groblju Dobrava”, piše na slovenskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku na stupu smještenom tik do spomenika.
– Zanimaju nas jedino žrtve, a one su neprijeporne, to je jedna bolna povijesna činjenica. Prema onome što se zna ovo je najveća poslijeratna grobnica, tu je pobijeno više tisuća ljudi. To je bio ratni zločin, pobijeni su bez suđenja, a da je i bilo suđenja velikom su većinom to bili mladi ljudi koji su pripadali drugoj vojsci. Ovo je mjesto na koje trebamo dolaziti, a dogovorit ćemo se kako ćemo to obilježavati u Hrvatskoj, izjavio je Milanović nakon polaganja vijenca. Na pitanje hoće li se na ovaj način zatvoriti ova povijesna tema, Milanović je odgovorio da neće jer “postoje ljudi koji žive od konflikta i oni će ga stalno tražiti”. Bila je jasna njegova aluzija na sudionike nedjeljne komemoracije u Austriji, ali ni premijer i ostali dužnosnici nisu izravno polemizirali s porukama iz Bleiburga.
Prešućivana istina
– Došli smo se pokloniti žrtvama Križnog puta, posebno onima koji su bez krivnje i suda izgubili svoje živote. Trajno sjećanje na žrtve dio je naše tradicije, rekao je Josipović. Dodao je da će i ubuduće trojica obnašatelja najviše vlasti zajedno ići na neke manifestacije “kako bi im se dao jači dignitet”.
Šprem je priznao da se “dugo, desetljećima prešućivala istina o žrtvama Križnog puta”. Podsjetio je na nedavni zaključak predsjedništva Sabora da se izmjeni Zakon o blagdanima i spomendanima “na jedan primjenjeniji način jer ima dosta kontradiktornosti i različitih tumačenja”. U tu će se svrhu organizirati sveobuhvatna javna rasprava, a ideja je da 15. svibanj bude Dan spomena na žrtve Križnog puta.
Članove SABH-a pozvao je predsjednik Josipović, a Maričić nam je rekao da su došli u Tezno jer je to “mjesto na kojem se može smireno izraziti pijetet prema nevinim žrtvama”.
– Na Bleiburg ne idemo jer se tamo održava nešto sasvim drugo. Tamo se više se govori o NDH i ustaškoj vojsci, a ne o pijetetu prema žrtvama, smatra Maričić.

Mesić: Nisu me zvali, a ne bih ni došao

Bivšeg predsjednika Stjepana Mesića nisu zvali u Tezno, ali i da jesu on bi, kaže, odbio takav poziv.
– Kad se utvrde poginuli, dakle tko, kada, gdje i zašto, spreman sam se pokloniti uspomeni nevinih žrtava. Nikad nisam rekao da ih nije bilo. Ali, nikad neću otići na bilo koje mjesto na kojemu mogu biti i posmrtni ostaci ratnih zločinaca, bez obzira kako ih je smrt zatekla. To neću, kategoričan je jučer bio Mesić. (B. Pa.)