Preispitivanje odnosa prema povijesti

U projektu će se preispitivati odnos prema povijesti, bilo da je riječ o stvarnoj kakvu primjerice nalazimo u arhitekturi grada, ili pak prema onoj imaginarnoj kakvu sve više nalazimo u postmodernističkim interdisciplinarnim umjetničkim istraživanjima, poručuju organizatori

Idući tjedan u Zadru započinje umjetnički projekt “Dolazak u baštinu” te je tim povodom jučer na Sveučilištu u Zadru, čiji je Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja organizator ovog projekta, koji već šest godina okuplja eminentne svjetske umjetnike i teoretičare suvremene umjetnosti, održana medijska konferencija. Program šestog izdanja projekta “Dolazak u baštinu” medijima su predstavili umjetnički direktori Josip Zanki i Bojana Vukojević, te Nena Ninčević, kao osoba zadužena za odnose s javnošću.
Projekt “Dolazak u baštinu” tematizira nasljeđe prvog hrvatskog romana “Planine” u kontekstu postmoderne umjetničke teorije i prakse. Tema šeste radionice, poručio je Zanki, odnos je između povijesti, prostora u kojem ona nastaje i sjećanja. Zadar je grad koji se stalno referira na vlastitu povijest, negirajući ju, slijepo oponašajući, naglasio je dalje Zanki, ili se praveći kao da nikad nije ni postojala. U projektu će se preispitivati odnos prema povijesti, bilo da je riječ o stvarnoj kakvu primjerice nalazimo u arhitekturi grada, ili pak prema onoj imaginarnoj kakvu sve više nalazimo u postmodernističkim interdisciplinarnim umjetničkim istraživanjima, poručuju organizatori.
– Projekt “Dolazak u baštinu” bavi se suvremenom umjetnošću koja je ponekad multidisciplinarna i često se referira na prostor u kojem nastaje. Kao i dosad i u ovom je šestom izdanju ovog projekta suvremene umjetnosti predviđeno da umjetnici borave i stvaraju u Zadru tjedan dana, te da čitava manifestacija kulminira izložbom u crkvi sv. Donata. Od ovog projekta Sveučilište u Zadru ima višestruke koristi. Prva je što na Sveučilištu gostuju teoretičari suvremene umjetnosti i umjetnici, a druga velika korist je što oni svoje radove ovdje ostavljaju. To je zametak budućeg muzeja suvremene umjetnosti u Zadru. Ovo je za Zadar značajan projekt, jer su na njemu gostovali neki od eminentnih umjetnika kakve ni primjerice Zagreb nije vidio ili su u Zadru održane premijere njihovih nastupa, istaknuo je na medijskoj konferenciji Josip Zanki.
Sudionici ovogodišnjeg izdanja su Henry Jesionka, Candace Goodrich, Gintautas Mazeikis, Philip Babot, Luise Kloos, Hermann Gletter, Ljiljana Mihaljević i Saša Živković. Središnji događaj biti će izložba u sv. Donatu “Povijest, mjesto i sjećanje”, predavanja će održati Tomislav Oroz, Gintautas Mazeikis, Tomo Vinšćak, Philip Babot i Hermann Gletter, dok su kao posebni dio programa predviđene samostalne izložbe Zoltana Novaka, Ljiljane Mihaljević i Henrya Jesionke u crkvi sv. Donata. Projekt podržavaju Grad Zadar, Ministarstvo kulture, Arheološki muzej Zadar i Turisthotel, te nekoliko inozemnih organizacija i institucija.

Program

 – Dolazak u baštinu “Povijest, mjesto i sjećanje” – Sveučilište u Zadru, od 20. do 28. svibnja;
21. svibnja u 16 sati “Artist statement” (Novi kampus); u 17 sati predavanje Tomislava Oroza “Matija Gubec, povijest i sjećanje” (Novi kampus);
23. svibnja u 17 sati predavanje Gintautasa Mazeikisa (Zanki ga je najavio kao najveće ime ovogodišnjeg projekta, inače je filozof i antropolog sa sveučilišta u Kaunasu, op.a.) “Modeli otpora” (Novi kampus); u 19 sati predavanje Tome Vinšćaka “Tibet, mjesto i sjećanje” (Novi kampus);
24. svibnja u 17 sati predavanje Hermanna Glettera “Crkva sv. Andrije” (Novi kampus); u 18 sati predavanje Philipa Babota “Šamanizam, performance i suvremena umjetnost” (Novi kampus);
25. svibnja u 19 sati otvaranje izložbe Ljiljane Mihaljević “Gozba” (sv. Donat); u 20 sati “Storytelling” (Morske orgulje);
27. svibnja u 20 sati otvaranje izložbe “Povijest, mjesto i sjećanje” i izložbe “Storytelling” (sv. Donat);
28. svibnja u 10 sati okrugli stol sudionika projekta (Novi kampus).