Prije 2500 godina nastao je prvi pravi novac na području današnje Hrvatske

U četvrtom stoljeću prije Krista nastao je prvi pravi novac na području današnje Hrvatske. Počeli su ga kovati grčki doseljenici u srednjoj Dalmaciji, i to u Isi, Farosu i Herakleji – Mato Ilkić

U galeriji Zadart otvorena je izložba “Ususret antičkoj numizmatici” autorskog trojca Dejana Filipčića, Vjekoslava Krambergera i Mate Ilkića. Izložba je postavljena u okviru manifestacije “Antički dani” koju organiziraju studenti Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Privatne zbirke
– Većina numizmatičke građe na ovoj izložbi koja tematizira monetarne sustave čiji je novac bio u optjecaju u antičkom razdoblju na području današnje Hrvatske je iz naših privatnih zbirki. Ovom se prigodom zahvaljujemo Ivici Ćurkoviću i Peri Kožulu koji su ustupili dio staroga novca iz svojih kolekcija. Također, Marin Ćurković, ravnatelj Zavičajnog muzeja u Benkovcu, privremeno je dao na raspolaganje za potrebe izložbe dio numizmatičke građe, na čemu mu se zahvaljujemo, kao i dr. sc. Tomislavu Biliću, kustosu Arheološkoga muzeja u Zagrebu i dr. sc. Tomislavu Šeparoviću, ravnatelju Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, na nizu korisnih savjeta. Izložbene vitrine posudio nam je dr. sc. Smiljan Gluščević, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru, a Likovna udruga ZadArt ustupila nam je ovaj prostor, kazali su nam uoči otvaranja izložbe autori. Valja napomenuti kako je sama svečanost otvaranja protekla vrlo živo i uz atraktivan program. Naime, posjetitelji su imali priliku vidjeti vjerne replike legionarskih i gladijatorskih oklopa i oružja koja su, naravno, nosili studenti arheologije.
Prva pojava prije 7. stoljeća
O povijesti novca, posebice o njegovoj povijesti na našim krajevima, odnosno temi ove izložbe dr. sc. Mato Ilkić, profesor zadarskog odjela za arheologiju i jedan od naših najeminentnijih numizmatičara kaže:
– Novac kao univerzalno sredstvo plaćanja, i to označen utisnutim žigom koji je jamčio propisanu težinu, kakvoću i nominalnu vrijednost, prvi se put pojavio tijekom sedmog stoljeća prije Krista. Bilo je to negdje na području zapadne Male Azije. Taj izum koji je uvelike olakšao trgovinu, ali i mnogima zagorčao život, brzo se proširio po cijelom Sredozemlju. Dospio je i do naših krajeva, i to kod Liburna, gdje je, čini se, isprva služio kao model za izradu nakita. Bili su to srebrnjaci s motivom klasa pšenice iz grčke kolonije Metapont u južnoj Italiji. U četvrtom stoljeću prije Krista nastao je prvi pravi novac na području današnje Hrvatske. Počeli su ga kovati grčki doseljenici u srednjoj Dalmaciji, i to u Isi, Farosu i Herakleji. Nešto kasnije svoju monetarnu aktivnost su iskazali i kolonisti naseljeni u Lumbardi na Korčuli. Posljednjih nekoliko stoljeća prije Krista kod Liburna i Japoda ponajviše je cirkulirao novac iz Kartage, Numidije, Egipta, Rimske republike i grčkih kolonija iz južne Italije. Dijelom je u optjecaju bio i ilirski novac, osobito brončane kovanice kralja Baleja te drahme grčkih kolonija Apolonije i Dirahija, srebrnjaci iz bogatih gradova s područja današnje Albanije koji su bili rado prihvaćani i u Podunavlju. Dakle, to je vrijeme kada je novac prodro duboko u unutrašnjost, gdje su ga Kelti, narod za koje se kaže da su došli iz tame, počeli kovati i na području Panonije.
Carske monete
Govoreći, nadalje, o povijesti novca u našim krajevima u rimsko doba profesor Ilkić napominje:
– To najstarije novčano gospodarstvo kojega obilježava uporaba različitih monetarnih sustava uklonjeno je paralelno s rimskim osvajanjima našeg prostora sve do Dunava. Tijekom prva četiri stoljeća poslije Krista u optjecaju dominiraju carske monete antičke velesile. Sporadično se javljaju i tzv. rimske kolonijalne kovanice, poput onih iz Nimesa, Nikeje i Viminacija. Za vladavine cara Galijena, tj. početkom druge polovice trećeg stoljeća počela je s radom kovnica u Sisciji (Sisak), koja je bila jedna od najvažnijih u kasnoantičkom razdoblju.  Osim onih koji su bili zaduženi za kovanje službenoga novca, pojavili su se i oni koji su ga krivotvorili. S našeg područja potječe veći broj takvih patvorina.