Ribarima omogućiti da žive od svog rada

Situacija u našem ribarstvu nije bajna, kao ni u čitavom gospodarstvu. Usprkos teškoćama i problemima, veliki skok ostvaren je u ulovu, koji je prvi put dostigao brojku od 70.000 tona, rekao je Miro Kučić

Minulog vikenda održan je u Umagu Crofish, sedmi međunarodni sajam ribarstva i ribarske opreme. Specifični sajam, jedinstven u Hrvatskoj, veći i raznovrsniji iz godine u godinu, potreban našem ribarstvu i raznim djelatnostima što su na njega vezane. Ove godine s više od 100 izlagača, od kojih šezdesetak u ribarskom dijelu. Drugi dio sajma organizatori su nazvali Umag Land, ali i on ima dodirne točke s ribarstvom, moglo bi se reći da mu je komplementaran. Sajam kratka trajanja, ali sasvim dovoljno da ga vide svi zainteresirani, manifestacija na kojoj treba gledati i slušati.
Sajam što zbližuje ribe, ljude i politiku, kako je istaknuo Milan Antolović, pročelnik za gospodarstvo u Istarskoj županiji, jedan od onih što su prije desetak godina dali inicijativu za njegovo organiziranje. Rezultat međunarodne suradnje sjevernojadranskih regija Hrvatske, Slovenije i Italije, što je donijela više konkretnih projekata. Skorim pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji ta će suradnja dobiti novu dimenziju, istaknuli su u Umagu predstavnici triju zemalja zaduženi za vođenje ribarstvene politike.
Nepostojanje tržišta
Posebno složeni zadaci očekuju ih u kreiranju zajedničke ribarstvene politike EU u predstojećem desetgodišnjem razdoblju. Dosadašnja politika EU u tom sektoru nije bila učinkovita, ocjena je s kojom su svi složni, a u postavljanju novih odrednica treba se izboriti za očuvanje specifičnosti Jadranskog mora i mediteranskog područja u cjelini. Neka su mora drastično osiromašena, praksa s mora sjevera i zapada Europe ne može se preslikati na Sredozemlje. Ne smije se dozvoliti prelov, a istodobno ribarima treba omogućiti da žive od svog posla, naglasio je Miro Kučić, pomoćnik hrvatskog ministra poljoprivrede zadužen za ribarstvo.
– Situacija u našem ribarstvu nije bajna, kao ni u čitavom gospodarstvu, rekao je Miro Kučić. Ipak, usprkos svim teškoćama i problemima, u njemu ima pozitivnih pokazatelja. Veliki skok ostvaren je u ulovu, koji je prošle godine povećan za 20 posto i prvi put je dostigao brojku od 70.000 tona. Nepovoljno je što financijski efekt nije odgovarajući. Razlog tome je nepostojanje tržišta i podcijenjenost ribe. Od ukupnog ulova 70 posto plasira se na izvozno tržište, tako da ribarstvo uvijek ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu. Ukupan izvoz hrvatskog ribarstva premašuje 100 milijuna eura.
Elaborirajući problem tržišta ribom, što se u nas desetljećima potencira bez zadovoljavajućih rješenja, Miro Kučić je rekao da smo krivo krenuli. Izgradili smo veletržnice ribe bez odgovarajuće infrastrukture, zbog čega su rezultati izostali. U to su se mogli uvjeriti i posjetitelji sajma – ružno je djelovao prazan štand iznad kojeg je pisalo: Veletržnica ribe Rijeka. Možda se do kraja sajma na njemu netko pojavio, bilo bi dobro da je tako?
Sačuvati svaki alat
Što nas čeka u Europi, kakvu će poziciju naš Jadran i naše ribarstvo dobiti u zajedničkoj politici ribarstva, da li postoji način očuvanja naših specifičnosti i alata s kojima rade naši ribari… Ovakva i slična pitanja često se moglo čuti u Umagu. Utješan odgovor ponudila je Urška Srnec, pomoćnica ministra za ribarstvo u slovenskom Ministarstvu poljoprivrede. Prema njenim riječima, zajednička ribarska politika uvažavati će regionalne specifičnosti.
Miro Kučić ribarima je poručio da će se pokušati obraniti svaki naš alat, uz određena prostorna i vremenska ograničenja. Nije u pitanju samo upotreba tih alata, njih treba sačuvati kao osređeno kulturološko nasljeđe. Za istarske ribare posebno je važno što će i dalje moći koćariti na minimalnoj udaljenosti 1,5 milja od obale, dok je svuda u EU taj limit tri milje. Za takvo izuzeće, što je zasad privremeno, predstavnici naše države nastojat će se trajno izboriti. To je moguće kroz kvalitetne planove upravljanja na kojima se intenzivno radi, a bez kojih u EU nema ribarenja.

Odnos Hrvatske i Italije ključna šansa za napredovanje u EU

Jadran je malo more u kojemu su glavni protagonisti u ribarstvu Hrvatska i Italija. Zato je njihov odnos ključan za provođenje ribarske politike u zajedničkom nam moru, naglašava Miro Kučić. Nakon dugih godina zastoja kreće konkretna suradnja, a prve zajedničke mjere trebala bi biti zaštita određenih dijelova Jadranskog mora, prvenstveno na području Jabučke kotline, najvažnijeg prostora za koćarenje ribarima dviju zemalja.
Dosadašnji nedostatak zajedničke strategije u održivom ribarstvu na Jadranu pokazao se kao veliki problem. Dok se ona ne uredi uvijek ćemo biti manjkavi prema ribarskoj politici EU, posebno onoj što se provodi na sjevernim morima. U EU imamo veliku šansu za napredovanje i moramo je iskoristiti, poručio je Miro Kučić istarskim ribarima, a preko njih i ostalima na našoj obali.

Paški sir

Zastupljenost izlagača iz Primorsko-goranske županije učinila nam se manjom nego prijašnjih godina. Iz ribarske djelatnosti zapažena je bila tvrtka Nordic Seafood SEE iz Rijeke. Zastupnici velike europske kompanije ne nude samo proizvode mora sa sjevera Europe, kao što bi se moglo zaključiti iz naziva. Trgovce i ugostitelje oni opskrbljuju ribom i ostalim morskim organizmima sa svih svjetskih mora.
Frigomar iz Rijeke čvrsto je vezan uz ribare, a među onime što su izlagali posebno smo zapazili desalinizatore. S ribarima posluje i Motomariner na čijem su štandu dominirala tri brodska motora – Lomatec, FNM i Hunday Seasall. Predstacnici riječke tvrtke naglasili su bogatu ponudu rezervnih dijelova za motore Perkins i Torpedo. Impresivan motor Baudouin od 400 KS, francuski proizvod, ribarima je ponudila riječka tvrtka Oreco, zastupnik za našu zemlju.
Najviše izlagača bilo je iz Istarske županije, što je razumljivo. Iako spada u Zadarsku županiju, moramo spomenuti siranu Mih iz Kolana na Pagu. Na njihovu štandu posjetitelji su imali prilike degustirati paški sir, te još nekoliko sireva iz njihova proizvodnog asortimana. Kao i svake godine, predstavilo se i nekoliko malih brodograditelja.