Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Zadarski fenomen ili izdisaj?!

15.05.2012. 22:00
Zadarski fenomen ili izdisaj?!


Zadar je i ove godine kao i redovito u vrhu sredina prema prijamu radnika u sezonski posao – Fenomen je Zadarske županije da je imala najmanja smanjenja zaposlenosti kroz ove tri i pol godine krize, unatoč padu svih drugih pojava u gospodarstvu pa je velik strah od mogućeg masovnijeg otpuštanja u ovoj godini, odnosno sljedećim mjesecima
Broj nezaposlenih u Hrvatskoj u travnju smanjen je za 16.160, a jedna od županija s najvećim smanjenjem je Zadarska.
Točnije na mjesečnoj razini, u odnosu na ožujak nezaposlenost se smanjila u svim županijama, a najviše u Istarskoj za 16,5 posto, Dubrovačko-neretvanskoj 11,6 posto, Šibensko-kninskoj 8,5 posto, Zadarskoj 7,0 posto i Ličko-senjskoj za 6,5 posto. Raspored se dijelom preklapa sa rasporedom turizma po Hrvatskoj, osim što goleme Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija uz turizam i sezonu iskazuju i druge sistemske slabosti i pokazatelje, dijelom i snagu (jer nisu svedene samo na sezonu i turizam).
Krajem travnja u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje registrirane su 323.722 nezaposlene osobe, u usporedbi s ožujkom broj nezaposlenih smanjio se za 4,8 posto. Na žalost na godišnjoj razini, u odnosu na travanj 2011., broj nezaposlenih veći za isti postotak, 4,8 posto ili za 14.853 osobe, objavio je HZZ.
Gdje se gubio posao
Tijekom travnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 18.968 osoba, 12,7 posto manje nego u ožujku, a 9,5 posto više nego u prošlogodišnjem travnju. Od toga je 11.645 osoba došlo izravno iz radnoga odnosa, i to najviše iz prerađivačke industrija (23,1 posto), trgovina na veliko i malo (19,2 posto), građevinarstvo (10,8 posto) i dr. Što pokazuje da su nam (ključne) djelatnosti u padu – pad industrijske proizvodnje, pad graditeljstva i pad prodaje, odnosno trgovine (ljetne aktivne županije poput Zadarske bit će i u tom dijelu iznimka sa sezonskim zapošljavanjem u trgovini).
Ukupno je tijekom travnja iz evidencije nezaposlenih izašlo 35.128 osoba, što je 41,7 posto više nego u ožujku, a 8,9 posto manje u odnosu na travanj prošle godine.
Gdje se dobivao posao
Od toga su zaposlene 26.624 osobe, a njih 95,6 posto na temelju zasnivanja radnoga odnosa. Istodobno su 8.504 osobe izašle iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga.
Zapošljavanje iz evidencije Zavoda na temelju radnoga odnosa, u ukupnom broju od 25.455 osoba, povećano je u odnosu na ožujak za 8.913 osoba ili 53,9 posto, a u odnosu na prošlogodišnji travanj za njih 4.809 ili 23,3 posto.
Najveći se broj zaposlio u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (21,5 posto), trgovini na veliko i malo (12,5 posto), prerađivačkoj industriji (12,2 posto), javnoj upravi i obrani (10,7 posto), građevinarstvu (8,1 posto).
Na sezonskim je poslovima zaposleno 7.999 osoba, što čini 31,4 posto od ukupnog zapošljavanja temeljem radnog odnosa u travnju. Broj zaposlenih sezonskih radnika povećan je u odnosu na prethodni mjesec za 5.094 ili 175,4 posto, ali i u odnosu na travanj prošle godine, za 1.438 ili 21,9 posto.
 Po županijama
Po županijama tijekom travnja u zapošljavanju su predvodile Splitsko-dalmatinska županija (10,9 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Osječko-baranjska (10,1 posto), Grad Zagreb (7,1 posto), Istarska (7,0 posto) te Primorsko-goranska županija (6,2 posto).
U usporedbi s istim mjesecom lani, nezaposlenost je u ovogodišnjem travnju manja u tri, a povećana u osamnaest županija.
Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (44.507 ili 13,7 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (41.718 ili 12,9 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (33.982 ili 10,5 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (3.236 ili 1,0 posto).
 Zadarski perpetuum mobile
Zadar s nešto preko 11.000 u nečemu ostaje fenomen. U Zadarskoj županiji u odnosu na cijelu zemlju najmanje je smanjen broj zaposlenih kroz period od kraja 2008. godine, dakle otkako je otpočela, a ne prestaje kriza. Podatak je svakako hvalevrijedan, ali i problematičan. Kako je već nekoliko puta istaknuto na Gospodarskoj komori postoji očit i snažan nesklad između svih drugih gospodarskih pokazatelja i – kretanja zaposlenosti. Odnosno toliki pad prihoda, rast ukupnog gubitka privrede bitno iznad dobiti, pad industrijske proizvodnje, pad građevinarstva, i svega ostalog neminovno bi na drugoj strani trebao dovoditi do bitnog pada zaposlenosti. A ne dovodi! U tome bi na jednoj strani trebalo zahvaliti gospodarstvenicima, što unatoč logici pokazuju socijalnu osjetljivost i zadržavaju radnike. No na drugoj je jasno da se zbog toga događaju – neisplate plaća, neplaćanje doprinosa, neplaćanje poreza i rast gubitaka, nelikvidnosti, blokada tvrtki i sl. U tom je pogledu odlučno kako će dio ovdašnjih tvrtki (neke su spominjane kada se raspravljalo o mogućnostima da se od Vlade traži spašavanje nekih proizvodnji i po cijenu “likvidacije” postojećih vlasničkih odnosa.
 Uglavnom, mnogi se slažu u procjenama da ovdašnje gospodarstvo neće izdržati navedeni trend te je ovo vrlo opasna godina za niz ovdašnjih tvrtki i kretanje zaposlenosti. Turizam i aktualno sezonsko zapošljavanje velika su i dobrodošla pomoć, ali su strahovi veći.


MojPosao: Gdje je izgubljeno 160.000 radnih mjesta?


U Zagrebu je od 2008. godine nestalo 31 tisuću radnih mjesta, u Primorsko-goranskoj županiji deset tisuća, Splitsko-dalmatinskoj 9,5 tisuća, Osječko-baranjskoj 8,3 tisuće… Sveukupno, javlja MojPosao, Hrvatska je u četiri godine izgubila oko 160 tisuća radnih mjesta, a neslavna titula glavnog gubitnika pripala je Brodsko-posavskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji.
Brođani su prvi u zemlji po udjelu izgubljenih radnih mjesta u ukupnoj zaposlenosti – bez posla je u toj županiji ostao svaki sedmi zaposleni, a kriza im je prebrisala 6 tisuća radnih mjesta. Krapinsko-zagorska županija je imala rekordan porast nezaposlenosti – za 83 posto više nego u 2008. godine. U toj se županiji pretkrizne 2008. godine stopa nezaposlenosti spustila neznatno ispod 10 posto i činilo se da se nalazi među pet najboljih u državi, ali kriza je bila kobna za Zagorje jer nije bilo novog zapošljavanja, a izgubljeno je 3.300 radnih mjesta. Nezaposlenost se u Krapinsko-zagorskoj županiji povećala na čak 17,9 posto.
Loše, prema pokazatelju nezaposlenosti, stoji i Zagrebačka županija u kojoj je nezaposlenost povećana 63 posto, a dobrim se ne mogu pohvaliti ni dvije najbolje jedinice: Grad Zagreb i Istarska županija koji i dalje jedini u Hrvatskoj imaju manje od 10 posto nezaposlenih, ali i povećanje broja nezaposlenih od 50 posto.
Najmanje promjene u nezaposlenosti imale su – Karlovačka (4 posto) i Ličko-senjska županija (7 posto), u kojima ni prije krize nije bilo velike fluktuacije u zapošljavanju – u Lici je izgubljeno 581 radno mjesto, a broj nezaposlenih veći je za 210, pa se pretpostavlja da su otpušteni završili u mirovini. Ako bi se kriza mjerila po broju nezaposlenih, tada je nisu bitnije osjetili ni u Zadarskoj županiji, gdje je sada “svega” 9 posto više nezaposlenih nego 2008.
Istočna Slavonija i Posavina i dalje prednjače po stopi registrirane nezaposlenosti, pokazalo je najnovije istraživanje Zavoda za zapošljavanje o nezaposlenosti potkraj 2011. godine. Tako je u Brodsko-posavskoj županiji bez posla 32 posto radno aktivnog stanovništva, u Vukovarsko-srijemskoj 29,6 posto, Virovitičko-podravskoj 30,5 posto, Sisačko-moslavačkoj 29,8 posto. Grad Zagreb i Istarska županija imali su 2008. samo 5 posto nezaposlenih, a Primorsko-goranska, Varaždinska i Krapinsko-zagorska oko 9 posto da bi sada riječko i varaždinsko područje skočilo iznad 13 posto, Zagorje na gotovo 18 posto, a Zagreb i Istra na 8 posto.
Svako drugo radno mjesto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sezonsko je, u Šibensko-kninskoj županiji 39 posto svih radnih mjesta su sezonska, U Virovitičko-podravskoj svako treće, slično kao i u Vukovarsko-srijemskoj i Zadarskoj. Grad Zagreb je tek u krizi udio sezonskih poslova povećao na 3 posto (s1,6 posto), a malo sezonaca ima i Krapinsko-zagorska županija – 5 posto, te Međimurska županija – 7 posto.




Zadarske karakteristike


– Izniman udjel sezonskog zapošljavnaja – među četiri u državi.
– Izniman nesklad pada svih gospodarskih i ekonomskih pokazatelja uz jedan od najmanjih porasta nezaposlenosti u državi od početka krize (devet posto)