MEĐUNARODNI DAN MUZEJA Prehrana kao čimbenik identiteta zadarske regije

Slika korisnika mkvanja
Otvorena izložba "U slast!"
Svi muzejski odjeli dali su svoj prilog ovoj temi. Koliko nam je prostor dozvolio, izdvojili smo predmete prema tematskim cjelinama koje u segmentima dotiču lončarstvo, uporabne predmete u kuhinji i tržnicu kao žilu kucavicu i "trbuh grada" u kojem se sjedinjuju grad, otoci i kotari, kazala je Natali Čop, kustosica i viša dokumentaristica NMZ-a
Arif SITNICA
Keramičko posuđe iz bogate lončarske prošlosti Zadarske županije

Jučer je u Kneževoj palači otvorena izložba pod nazivom  "U slast!", a u povodu 24. Edukativne muzejske akcije na temu  (Pre)hrana i Međunarodnog dana muzeja koji se održava 18. svibnja.  Izložba u organizaciji Dokumentacijske i Pedagoške službe NMZ-a prikazuje odabrane predmete iz fundusa četiriju muzejskih odjela te se  ukazuje na raznolikost i slojevitost prehrane u kulturno–povijesnom,  tradicijskom, umjetničkom i prirodoznanstvenom kontekstu.

Izložba prikazuje što su naši stari nekada jeli, kako i od kuda su nabavljali hranu i na koji način su je čuvali, spravljali i konzumirali te koja  su pomagala pri tome koristili. Natali Čop, kustosica i viša dokumentaristica NMZ-a, kazala je kako je način na koji pristupamo prehrani doprinos materijalnoj i nematerijalnoj baštini jedne regije, te kako je  prehrana, zbog spoja prirodnih, društvenih kulturoloških i tradicijskih  datosti jednog kraja, čimbenik njenog identiteta.

Naslijeđe Sjeverne Dalmacije

-Iz izložbe se može vidjeti kako NMZ čuva vrijedno naslijeđe Sjeverne Dalmacije. Svi muzejski odjeli dali su svoj prilog ovoj temi. Koliko  nam je prostor dozvolio, izdvojili smo predmete prema tematskim cjelinama koje u segmentima dotiču lončarstvo, uporabne predmete u  kuhinji i tržnicu kao žilu kucavicu i "trbuh grada" u kojem se sjedinjuju  grad, otoci i kotari. Također, prikazani su uljarstvo i ribarstvo kao temelji privrede, ali i prehrane našega kraja, kazala je Čop dodajući kako  je jedan od doprinosa temi i hrana kao likovni motiv u mrtvim prirodama i žanr scenama, a pojedine fotografije pristupaju temi prehrane s  notom socijalne težine podsjećajući nas na rastući problem siromaštva  i gladi u svijetu.

Čop je dodala kako namještaj i gotičko i renesanso keramičko posuđe govori u prilog bogatoj prošlosti nekad glavnog grada Dalmacije a  predmeti od stakla i ambalaža svjedoci su napredne likerske industrije  od koje danas baštinimo Maraschino.

- Iz Prirodoslovnog odjela smo za ovu prigodu odabrali one predmete koji i danas čine dio kulinarstva Sjeverne Dalmacije svrstavajući je u  cjenjenu mediteransku prehranu, kazala je Čop.

Kraljev: Polako na naše stolove vraćamo autohtona jela

Uz samu izložbu, profesionalni kuhar i profesor kuharstva Renato  Kraljev održao je prezentaciju autohtonih jela Zadarske županije, a koji  se nalaze u njegovoj "Autohtonoj kuharici Zadarske županije". Iako tu  još nisu svi stari recepti koje Zadarska županija ponosno baštini, na  160 stranica kuharice može se pronaći pozamašan broj finih, a zaboravljenih namirnica i njihovih kombinacija. Tako se u njoj može pronaći  pomalo zaboravljenog saura od plave ribe, marinirane i slane inćune,  hobotnicu s lećom, salatu od sipe i slanutka (čičvarde), Sukošanski maneštrun, sipu s orzom, Banjski brudet (s bižima, maldim krumpirima,  artičocima, bobom,…), prisnac (slain ili slatki), pašticadu, pašku skutu,  …

-Kroz ovu kuharicu pokušao sam obuhvatiti otoke, kotare i obalu, a  sve kako bi ugostiteljima i svima koji se bave gastronomskim turizmom  dao poticaj da turistima prezentiraju istinski Zadar i Zadarsku županiju. Želim vratiti autohtona jela na stolove naših restorana, kazao je  Kraljev dodajući kako taj "povratak", nažalost, za sada još uvijek sporo  ide.

-Danas smo u naše restorane uspjeli vratiti tek 15% starih recepata,  ali bitno je da napredujemo. Posebice se puno učinilo pokretanjem  Seljačke tržnice gdje su se ugostitelji, i građani općenito, povezali s  OPG-ovcima odnosno domaćim proizvođačima. Cilj ove kuharice i cijele moje inicijative je prezentirati naš autohtoni prozvod u najboljem,  domaćem svijetlu, a od kojeg smo godinama bježali, objasnio je Kraljev  dodajući je vrlo važna i prezentacija "prema van".

- Kako sebe prezentiramo, tako će nas i drugi doživljavati. Još uvijek  naša prezentacija prema van (hrvatski ugostitelji izvan Hrvatske) nije  dobra što nam govori potražnja gostiju u restoranima u Zadru i Hrvatskoj(čevapčići, pljeskavice, ražnjići,…), dodao je Kraljev.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno