Županija podržala promociju kulturnog blaga

Paška čipka je uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine, zaštićena je i kao kulturno dobro odlukom Ministarstva kulture. Osim toga, paška čipka je čest protokolarni dar našim gostima, kazao je župan Zrilić dodavši da Županija podupire rad Benediktinskog samostana i Udruge paških čipkarica “Frane Budak” koja se skrbi o očuvanju tradicije čipkarstva
U povodu održavanja 1. međunarodnog festivala čipke u Pagu od 19. do 22. lipnja, u Maloj vijećnici Doma Zadarske županije održana je konferencija za novinare. Ovom događaju na kojem je predstavljen program Festivala, nazočili su župan Stipe Zrilić, gradonačelnik Paga Ante Fabijanić, član Organizacijskog odbora festivala Dušan Herenda, predsjednica Udruge paških čipkarica “Frane Budak” Neda Oros i direktor TZ Grada Paga Slavko Pernar.
Župan Stipe Zrilić kazao je da Županija rado podržava sve manifestacije koje promoviraju domaće običaje i kulturu.
Čipka u suhozidu
– Paška čipka je uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine, zaštićena je i kao kulturno dobro odlukom Ministarstva kulture. Osim toga, paška čipka je čest protokolarni dar našim gostima, kazao je župan Zrilić, dodavši da Županija podupire rad Benediktinskog samostana i Udruge paških čipkarica “Frane Budak” koja se skrbi o očuvanju tradicije čipkarstva.
Na 1. međunarodnom festivalu čipke kao gosti stižu predstavnici Južnomoravske regije i Slovačke. Zemlje koje će predstaviti svoju čipku su Austrija, Hrvatska, Francuska, Češka, Slovačka i Poljska. Iz Hrvatske će biti izloženi primjerci hvarske i lepoglavske čipke.
– Ova je godina proglašena godinom čipke. Želja nam je da Pag promoviramo kao grad kulture. Osim što smo poznati po delicijama, kao što su janjetina, sir, sol, baškotin, želimo približiti javnosti i našu bogatu kulturnu baštinu, istaknuo je gradonačelnik Paga Ante Fabijanić. Za naredni festival u planu je izgraditi pašku čipku u suhozidu promjera 200 metara i 10 kilometara suhozida oko nje. Autor ovog projekta je arhitekt Nikola Bašić.
Predsjednica Udruge paških čipkarica “Frane Budak” Neda Oros upoznala je predstavnike medija s poviješću paške čipke.
– Vrijme nastanka prave čipke je renesansa, razdoblje kada se u umjetnosti napušta teški srednjovjekovni kolorit, pa se i u oblikovanju tekstila traži nova ljepota u jednostavnosti i čistoći bjeline. Mjesto nastanka prvih čipaka područje je Europe. Priču o porijeklu, odnosno korijenima paške čipke i čipkarstva u gradu Pagu počinje ispred lunete paške crkve Sv. Marije Zaštitnice na kojoj je u plitkom reljefu prikazan paški puk pod okriljem Blažene Djevice Marije, kazala je Oros.
Prvi podaci o organiziranoj poduci u izradi ručnog rada, pa i čipke, u gradu Pagu dolaze s “Izložbe ručnih radova pučkih škola” koju 1880. godine organizira arheolog Frane Bulić, tadašnji nadstojnik pučkih škola zadarsko-benkovačkog kotara.
– Znamo da su i sestre benediktinke u okviru školske nastave ručnog rada podučavale izradi čipke uz svoje štićenice i djevojčice iz grada. No, najznačajnije za opstanak čipkarstva u Pagu, bilo je otvaranje Čipkarske škole 1906. godine, navodi Oros.
Od 1952. godine započinje poduka učenica u OŠ “Juraj Dalmatinac”. Posljednjih je godina proizvodnja kvalitetne čipke većih dimenzija i zahtjevnijih uzoraka u rukama žena starije životne dobi. Kao poticaj obnavljanju svih oblika paškog čipkarstva, u gradu Pagu je 1994. godine pokrenut jednogodišnji čipkarski tečaj koji od tada svake godine polazi zavidan broj paškinja mlađe i srednje životne dobi. Od 1998. godine o promicanju paškog čipkarstva kao značajnog dijela hrvatske kulturne baštine brine i Udruga paških čipkarica “Frane Budak”.
Festivalske izložbe
– Paška čipka na iglu, svojim se nastankom ravnopravno uspoređuje s čipkarskim proizvodima istočnog Mediterana, ali sa svojim specifičnim razvitkom od njih i razlikuje. Na tradicijskoj odjeći otoka Paga nalazimo potvrdu tumačenja da je izrada čipke na iglu autohtono kulturno dobro na jadranskom prostoru. Svoje osnove nalazi u poznavanju vještina, tzv. bijelog veza – izrizu, raspletu i pripletu, pojasnila je Oros dodavši da se radi o izvlačenju ili rezanju pojedinih niti podloge, zatim oplitanju i povezivanju preostalih niti što daje prozračan šupljikavi ukras.
Član Organizacijskog odbora festivala Dušan Herenda predstavio je program festivala koji počinje svečanim otvaranjem u subotu 19. lipnja u 10.30 sati na Trgu kralja Petra Krešimira IV. Tom prigodom nastupit će pjevači pučkih napjeva, klapa Sol i KUD Družina. Potom će uslijediti otvaranje festivalskih izložbi i to izložba paške čipke, izložba čipaka zemalja sudionica, izložba radova Čipkarske sekcije OŠ Jurja Dalmatinca Pag, izložba radova polaznica Programa za zanimanje čipkarica Srednje škole Bartul Kašić Pag, izložba čipaka i crkvenog ruha iz fundusa benediktinskog samostana, izložba čipaka i crkvenog ruha te izložba radova na temu paška čipka-suvenir.
Istog dana predviđeno je otvaranje skulpture Čipkarica u Ulici od Špitala. Skulptura je rad akademskog kipara Tomislava Kršnjavog. Na dan otvorenja Festivala održat će se koncert glasovitog pijanista Lovre Pogorelića u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Pokrovitelj Festivala je Veleposlanstvo Republike Austrije, a supokrovitelj Ministarstvo turizma Republike Hrvastke i Hrvatska turistička zajednica. Organizatori 1. međunarodnog festivala čipke u Pagu je Grad Pag, TZ Grada Paga, Udruge paških čipkarica “Frane Budak”. Suorganizatori ovog događaja su Centar za kulturu i informacije Pag, Nadžupni ured Pag, KUD Družina Pag, Udruženje obrtnika Pag i Etnografski muzej Zagreb.
Direktor TZ Grada Paga Slavko Pernar kazao je da je ovaj Festival jedan od načina kako produžiti turističku sezonu na Pagu.
– Htjeli smo obogatiti predsezonu kad nema puno gostiju. Sva kulturna i zabavna događanja su u turističkoj špici, dok su predsezona i posezona siromašniji po broju događanja, istaknuo je Pernar dodavši da je ovogodišnja predsezona bolja od prošlogodišnje. Naime, zabilježeno je 30 posto više noćenja i 17 posto više dolazaka.