Želimo li da nas turisti pamte po pizzi ili po srdelama s gradela?

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Vedran SITNICA

Kada je riječ o turističkoj gastro ponudi Zadra, moglo bi se dosta toga kritizirati. Grad koji se diči tisućljetnom prošlošću, brojnim kulturnim i povijesnim znamenitostima i koji nastoji postati turistička meka već je dugi niz godina grad pizza cutova i fast foodova. Izgubio se onaj tradicionalni štih, gotovo da se i nema gdje u gradu pojesti neko domaće, tradicionalno jelo, izuzev pašte na milijun načina, a što i nije autohtona spiza.

Ribljih specijaliteta i delicija također manjka, a ono što se nudi, mogu sebi priuštiti oni boljeg imovinskog statusa, domaćeg kruha ispod peke u ponudi restorana uopće nema, ali zato gosti mogu pojesti pizze na razne načine, hamburgere, pomfrit i ostalu brzu hranu koja se nudi u nekom od objekata smještenih svuda na Poluotoku. Široka ulica, Kalelarga postala je ulica u kojoj je pretijesno za objekate brze prehrane.

Kao da je to nešto tradicionalno i autohtono čime se Zadar može podičiti i to ponuditi turistima?!

A, gastronomska ponuda zadarskog kraja je uistinu raznolika, ima tu svega čime se možemo pohvaliti i ponuditi gostima, ali kao da se od toga bježi. Ugostitelji su se nebrojeno puta žalili, s razlogom, kako im objekti brze prehrane uzimaju goste, jer ipak će većina posegnuti za jeftinijom pizzom, nego potrošiti koju kunu više za recimo, rižot od sipe. No, gastronomija je ono, što uvelike određuje karakter i duh nekog grada, turističke destinacije. Želimo li da nas turisti pamte po krafnama ili po srdelama s gradela?

Nažalost, već se godinama ništa po ovom pitanju ne mijenja, već upravo suprotno. Svake godine uoči sezone kao gljive poslije kiše, niču objekti brze prehrane.

Otvaraju se i konobe, ali onih rijetkih dalmatinskih, jako je malo, a i većina restorana ponudu prilagođava željama gostiju. Zarada je ipak važna.

Stipe Knežević, predsjednik Obrtničke komore, kazao je kako ove godine na Poluotoku ima 30 posto više ugostiteljskih objekata nego lani.

- Otvoreni su i novi restorani i konobe, ali najviše novih fast foodova, novih štekata, rekao je Knežević.

Naglašava kako mu je drago kada se otvori nova konoba ili restoran, no kada se otvori novi objekt brze prehrane, to je, dodaje, jako loše.

- Otvaranjem takvih objekata kao da određujemo kakvi će nam gosti dolaziti. Već ranije se raspravljalo sa lokalnom samoupravom o turističkoj i strategiji Zadra, ali struku nitko ne sluša. Lokalna samouprava može donijeti pravilnik po kojem bi se točno reguliralo koliko je dozvoljeno objekata brze prehrane, pizza cutova i slično, jer za nama doista treba u jednoj ulici četiri, pet objekata brze hrane, pita se Knežević.

Tužan je dodaje, što se po ovom pitanju, ništa nije moglo riješiti, te ima osjećaj kao da se konstanto bori sa vjetrenjačama.

Kada je riječ o gastro ponudi zadarskih restorana, ugostitelji dakako, gledaju ponuditi ono što se traži i što im je isplativo.

- Domaća, autohtona spiza se slabo traži, ali to se slabo i potencira. Kada bi se prezentirala više i kada bi je bilo više u ponudi sigurno da bismo postali prepoznatljivi u tome, istaknuo je Knežević, koji dodaje kako u ponudi svog ugostiteljskog objekta ipak nudi i tradicionalna jela, čičvardu sa sipom i janjeća jetrica samo su dio ponude njegovog restorana.

I dok se u zadarskom zaleđu na sve strane promovira domaća kuhinja, stara i autohtona jela, također i na otocima, grad Zadar kao da je priča za sebe.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno