KOLONAT I KAŠTEL U KOLANU

Slika korisnika valentinam
GLIGORIN POUČAK
Autor: 
Kada su se imenovale ulice u Kolanu, nitko se ni sjetio nije Kaštela. Ali smo zato bili široke ruke u dodijeljivanju nazivlja "dvori", pa imamo Zubovićeve, Šuprahine, Oštarićeve, Šugarove i što ti ja znam koje sve ne "dvore"

Nećete vjerovati, i Kolan je imao svoj Kaštel. Kažem imao, jer danas, nažalost, postoje još samo ostaci nekadašnjeg KOLANJSKOG KAŠTELA sagrađenog u 15-om stoljeću kada je Kolan bio u svom nastajanju. O tome ima, koliko mi je poznato, zanemariv broj pisanih tragova. Kako navodi Ivo Oštarić, teško je utvrditi kako se selo razvijalo i kako se kretao broj stanovnika. Kolan se razvija i živi kao posjed paških plemića koji imaju svoje posjede i u Kolanjskom polju. Jedna od takvih je paška plemićka obitelj Paladinić koja je sagradila utvrđeni dvorac, navodi dalje Oštarić.

Temeljni oblik zemljišnih odnosa

Premda se to u raspoloživim pisanim dokumentima nigdje eksplicitno ne navodi, poprilično je jasno da je područje današnjeg  Kolana bilo kolonizirano od strane paških plemića i da je u tadašnjem Kolanu vladao KOLONAT. Kolonat je u gospodarskom životu Dalmacije stoljećima bio temeljni oblik zemljišnih odnosa, sve do 19-og stoljeća. U Kolonatu su živjeli KOLONI koji su bili vezani za zemlju i u pravnom smislu ovisili o vlasniku zemlje. Mletački kolonat, a Pagom je u 15-om stoljeću vladala Venecija, je zakupni odnos između gospodara zemljišne nekretnine i obrađivača - zakupnika (kolona).

Na starim zemljopisnim kartama ime Kolana navodi se kao Collani, Collane i COLLONA, što upućuje na to da je Kolan dobio ime po Kolonatu. Pretpostavke da je Kolan dobio ime po rimskom akveduktu (kanalu) koji je vodio od Bunara u Kolanjskom polju do Cissae "ne drže vodu", iako je riječ o vodovodu, jer je ovaj građen krajem stare ili početkom nove ere, a Kolan nastaje u 15-om stoljeću.

Kaštel uz rub Kolanjskog polja

Dakle, tadašnji paški plemić Paladinić ili, po nekim izvorima, Paladini, u 15-om stoljeću gradi KAŠTEL uz rub Kolanjskog polja i time stvara jezgru budućeg Kolana. Svi kašteli koji su se

tada gradili u Dalmaciji imali su, kako izlaže dr. Oreb, dvojaku funkciju; gospodarsko-ladanjsku i obrambenu. Istu ulogu imao je Kolanjski kaštel. Legenda, koju mi je u prisutnosti Maria 

Zubovića ispričao osamdesetogodišnji Frane Šupraha, kaže da se gospodar imanja glasno obratio iz kaštela jednom od slugu koji se toga dana trebao oženiti. Gospodar je, prema legendi, požurivao slugu da što prije završi posao u polju ispred kaštela, jer on, gospodar, još mora i spavati s mladom prije vjenčanja. Mladoženja je na to  odgovorio tako što je s lukom odapeo strijelu u gospodara i usmrtio ga. 

Naravno, u društvu Ante Oštarića čija se obiteljska kuća nalazi u samoj blizini Kaštela, obišao sam ostatke nekadašnje utvrde. Od dva "turnja"(tornja ili kule), kako ih Kolanjci nazivaju, i koji su kao sastavni dio bedema bili dijagonalno postavljeni u smjeru sjever-jug, postoje ostaci samo onog sjevernog. Na toj strani ostali su sačuvani i ostaci zidina. Južnji "turanj"je nestao u potpunosti, kao i zidine na sjeveroistočnoj strani Kaštela. Na južnoj (donjoj) strani Kaštela smještene su u nizu kuće više obitelji Zubović koje su tamo nastale početkom prošlog stoljeća. Kuće su nastale na mjestu koji je i u Kaštelu bio namjenjen stanovanju. Jesu li novonastale kuće koristile već postojeće zidine Kaštela ili nisu, nema živih svjedoka, iako je sudeći po postavljenim pročeljima, lako zaključiti da su bile uklopljene u postojeću arhitekturu utvrde. Prostor iza kuća (ispod gornjih zidina) pretvoren je u štalice, šupe i vrtliće.

Tko su odgovorni za kulturocid?

Što reći? Koga kriviti? Sigurno ne ljude koji su bili prepušteni sami sebi i snalazili se kako su znali i umijeli. Za ovaj kulturocid odgovorni su ljudi koji su tada predstavljali poluge ondašnjih vlasti. Ali, nažalost, ni jučer, ni danas nema senzibilnosti, pa makar i prema tim ostacima naše kultune baštine. Gdje je Ministarstvo kulture, gdje Registar kulturnih dobara, gdje lokalna i regionalna samouprava?! Kada su se imenovale ulice u Kolanu, nitko se ni sjetio nije Kaštela. Ali smo zato bili široke ruke u dodijeljivanju nazivlja "dvori", pa imamo 

Zubovićeve, Šuprahine, Oštarićeve, Šugarove i što ti ja znam koje sve ne "dvore". Grad Pag ima "Knežev dvor", u Zagrebu se mogu sjetiti "Banskih dvora" i "Klovićevih dvora".

Ali u Kolanu? E, mi smo malo jači od njih! Gledam na internetu Kolan - Wikipedia - povijest: "Kolan se prvi put spominje 903. godine (nedostaje izvor)". Zatim prelazi na pučke knjižnice u 20. stoljeću.

Nazdravlje!

LEGENDA

Gospodar je, prema legendi, požurivao slugu da što prije završi posao u polju ispred kaštela, jer on, gospodar, još mora i spavati s mladom prije vjenčanja. Mladoženja je na to  odgovorio tako što je s lukom odapeo strijelu u gospodara i usmrtio ga

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3.7 (3 glasova)