Izbjegavajte izravno izlaganje suncu između 10 i 17 sati!

Od početka srpnja broj pacijenata u prostorijama Hitne pomoći veći je od 100 posto, što se pripisuje turistima koji se nemaju gdje drugdje obratiti, dok se povećanje broja izlazaka liječničkog tima i do 30 posto povezuje s teškoćama izazvanim vrućinom
Val srpanjskih vrućina pri kojima živa u termometrima tijekom dnevnih sati ne pada ispod 30 stupnjeva Celzijusovih u većini krajeva Hrvatske zabrinula je i dr. Darka Milinovića, prvog čovjeka Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, koji je jučer putem medija odaslao preporuke naciji o preventivnim mjerama kako bi se umanjili negativni meteorološki učinci. Ministar Milinović poseban je naglasak stavio na ugrožene skupine, odnosno starije osobe, kronične bolesnike i bolesnike od kardiovaskularnih bolesti, ali i one koji ovih dana odlaze na ljetovanja diljem naše obale. A kako se turistička sezona zahuktala i na zadarskom području, vrućine i tegobe izazvane njima, kako kod gostiju tako i lokalnog stanovništva, najviše su muke dale djelatnicima zadarske Hitne medicinske pomoći. No, osim povećanog broja takvih intervencija pa čak i do 30 posto od uobičajenog broja, dr. Vlatko Grković, voditelj Hitne medicinske pomoći u Zadru upozorava i na problem gužve u njihovim prostorijama koju stvaraju turisti.
– Od početka srpnja u ovim prostorima hitne imamo i do 100 posto više pacijenata jer nam se osim ljudi koji dolaze zbog tegoba izazvanih vrućinom, zbog ostalih zdravstvenih problema obraćaju i turisti koji se nemaju gdje drugo javiti – kaže Grković, voditelj zadarske hitne u čijim se prostorijama nalazi i jedina zadarska turistička ambulanta.
Intervencije uistinu hitne i žurne
Kada je riječ o terenskim intervencijama otkako je naše krajeve zahvatio val vrućina, Grković ističe da se broj izlazaka liječničkog tima Hitne medicinske pomoći uvećao za 20 do 30 posto na što direktno utječu vremenske prilike, odnosno temperatura i tlak zraka.
– Ono što nas pomalo zabrinjava jest činjenica da naše intervencije, ako ne svaka, a onda zasigurno svaka druga, su žurne i hitne te direktno ili indirektno vezane za ove vremenske prilike – kaže Grković ističući kako je uglavnom riječ o osobama starije životne dobi i kroničnim bolesnicima, ali da ima i mlađih osoba i djece koji se žale na mučninu, vrtoglavicu i slabost, najčešće simptome koje izaziva vrućina.
Kako bi se izbjegle tragične posljedice i dr. Grković, a i dr. Milinović u svom priopćenju, upozoravaju građane da se pridržavaju liječničkih savjeta te da izbjegavaju izravno izlaganje suncu između 10 i 17 sati.
– U slučaju potrebe izlaska, važno je pravilno se zaštiti odgovarajućom kapom, maramom ili šeširom te oči zaštititi sunčanim naočalama. Izuzetno je važno redovito unositi odgovarajuću količinu vode i to do 2,5 litre, a gazirana pića i alkohol apsolutno izbjegavati. Vremenskim uvjetima potrebno je prilagoditi i prehranu, izbjegavati masna, pržena, začinjena i teška jela te prednost treba dati kuhanom povrću, voću, salatama i ribi kako bi se laganim varivima, juhama i čajevima nadoknadilo gubljenje tekućina znojenjem – stoji u preporukama ministra Milinovića koji upozorava da brigu treba voditi i o prostorima u kojima se boravi, a koje je potrebno izolirati od utjecaja izravnog djelovanja sunca zasjenjivanjem te ih i klimatizirati ukoliko je moguće.
Posebnu pažnju posvetiti uzimanju tekućine
Liječnici napominju kako je u slučaju pojave glavobolje, mučnine, vrtoglavice potrebno odmah konzultirati svog izabranog liječnika opće medicine ili najbližu Hitnu medicinsku pomoć, a znak za uzbunu u kojem je potrebno starijim osobama, djeci, bolesnim i funkcionalno onesposobljenim osobama u najkraćem roku pružiti zdravstvenu skrb je, ističu liječnici, dehidracija.
Međutim, iako liječnici konstantno i uporno podsjećaju kronične bolesnike da trebaju voditi pažnju o redovitom uzimanju propisanih lijekova i preparata, one koji boluju od kardiovaskularnih bolesti na regulaciju i kontrolu krvnog tlaka, a bolesnike oboljele od šećerne bolesti na regulaciju šećera u krvi, ravnatelj zadarske Opće bolnice, dr. Dario Nakić ističe kako je u njihovoj ustanovi u posljednje vrijeme zamijećen manji broj takvih pacijenata u ljetnom razdoblju.
– Većina pacijenata zbog teškoća izazvanih vrućinama javlja se u službu Hitne medicinske pomoći, no jedan dio onih kroničnih bolesnika obraća se i specijalistima u našoj bolnici, a ponajviše zbog bolova u prsima. Ljeti je više takvih zahtjeva, no moram istaknuti kako smo primjetili da su s vremenom ljudi postali svjesniji opasnosti koje nose visoke temperature i izloženost suncu pa se kronični bolesnici bolje čuvaju – kaže Nakić dok je ministar Milinović članovima obitelji, prijateljima, susjedima i znancima takvih bolesnika uputio poseban apel za učestalijim kontaktima s njima jer bi im to moglo spasiti život.

U mjesec dana šest utapanja

Zadarska policija od početka ove godine evidentirala je šest utapanja koja bi se mogla povezati s problemima izazvanim vrućinom i visokim temperaturama. Naime, svih šest slučajeva, dva u lipnju, a četiri u posljednjih 15 dana, odnosno u srpnju, dogodila su se u blizini obale pa se pretpostavlja kako im je prethodio zastoj srca. Liječnici stoga upozoravaju na dodatni oprez prilikom ulaska u more, a posebice srčane bolesnike jer kod nagle promjene temperature tijela dolazi do sužavanja krvožilnog sustava.

Opasnost i od UV zračenja

Osim uobičajenih naputaka liječnici i meteorolozi one željne ljetnih avantura na moru i suncu upozoravaju da obrate pozornost i na stupanj UV zračenja, zbog kojeg se opekline mogu dobiti čak i u hladu ili za oblačnih dana. Osim krema, šešira i sunčanih naočala, najbolja zaštita je izbjegavanje sunca od 10 do 17 sati pri čemu treba obratiti pozornost da smo u hladovini zaštićeni tek od izravnog UV zračenja, ali ne i od raspršenog i reflektiranog, koje također može biti toliko jako da izazove opekline, a ono prijeti i u vodi, za vrijeme plivanja.

Ovoljetne vrućine uzele desetak života

Tijekom ljetnih mjeseci u medicinskim se statistikama bilježi porast smrtnih slučajeva zbog zastoja rada srca, infarkta, ali i kod bolesnika koji pate od visokog krvnog tlaka i astme. Iako se sa sigurnošću ne može tvrditi kako su uzrok tome vremenske prilike, više od polovine tih smrtnih slučajeva ipak se može direktno ili indirektno pripisati vrućinama, pa se tako može reći da su od početka ljeta vrućine na zadarskom području zasigurno uzele desetak života.

Zadarski domovi za stare klimatizirani

Svi zadarski domovi u kojima borave stare i nemoćne osobe opremljeni su klima uređajima pa, kako su nam kazali, od početka ovog ljeta, unatoč visokim temperaturama nisu imali niti jedan slučaj da se neki od njihovih korisnika požalio na poteškoće prouzročene vremenskim prilikama.

U Gospiću jučer izmjeren 41 stupanj

Jučerašnji petnaesti dan mjeseca srpnja obilježile su velike vrućine. Dan je to kada su temperature u cijeloj Hrvatskoj bile iznad 30 Celzijevih stupnjeva, jedino je svježije bilo na Zavižanu i Sljemenu. A lička metropola Gospić priključio se hrvatskom prosjeku iznad 30 stupnjeva u hladu. Tako je jučer u 13 sati na mjernoj postaji Gospić izmjeren 31 stupanj u hladu, u 14 sati 32, a u 15 sati i, najviša, 33 Celzijeva stupnja.
U 15 sati na otvorenom, ali gotovo pustom glavnome gradskom Trgu Stjepana Radića digitalni pokazivač vremena i temperature pokazivao je izrazito vruć 41 Celzijev stupanj.