Donijeti novi ili stalno krpati stari plan?

Prostorni planovi nisu “sveta pisma” već dokumenti podložni izmjenama, a povod najnovijim izmjenama nisu veliki infrastrukturni projekti, već će se “pospremati u prostoru”

Županijski vijećnici su na jučer održanoj sjednici Županijske skupštine dali zeleno svjetlo pokretanju postupka izrade još jednih Izmjena i dopuna Prostornog plana Zadarske županije. U deset godina od kada je Zadarska županija kao jedna od prvih u Hrvatskoj donijela svoj prostorni plan, ovo će biti već pete izmjene i dopune ovog strateškog dokumenta.
Kako je na nedavnom kolegiju župana rekla ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Nives Kozulić, prostorni planovi nisu “sveta pisma” već dokumenti podložni izmjenama, a povod najnovijim izmjenama nisu, kao dosad, neki veliki infrastrukturni projekti, već će se, kako je to rekla Kozulić, raditi svojevrsno “pospremanje u prostoru”. Nadalje, poticaj novim izmjenama i dopunama bilo je i 40 incijativa različitih subjekata iz svih dijelova županije.
Duško Vidov, imao je primjedbu što se u izmjene i dopune ide tako često te se stvara opasnost da prostorni plan postane potpuno nerazumljiv.
Župan nema ništa protiv
– Dobro bi bilo da se ne rade izmjene i dopune nego da se izradi novi prostorni plan, što bi dalo potrebnu težinu tom dokumentu, mišljenja je Vidov.
Župan Stipe Zrilić rekao je da nema ništa protiv toga da se izradi jedan cjelovit novi tekst županijskog Prostornog plana te je pozvao sve subjekte s područja županije i županijske vijećnike da svojim prijedlozima pridonesu izradi izmjena i dopuna Prostornog plana.
Uslijedile su tri točke iz domene osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja na koje je uvodnu riječ dao član Odbora za školstvo i kulturu Nikola Turčinov.
On je ustvrdio da je Odbor jednoglasno podržao sve tri točke, ali:
– Ne mogu ne izraziti ogorčenje činjenicom da se štedi na mladima. Naime, prema ovim prijedlozima za financiranje minimalnog financijskog standarda osnovnih škola osigurano je 7 posto, a za srednje škole 9 posto manje sredstava nego lani, rekao je Turčinov.
Prva od tri spomenute točke dnevnog reda odnosila se na Izvješće o provedenom longitudinalnom istraživanju obrazovnih i radnih aktivnosti završenih učenika srednjih škola Zadarske županije – generacije 2007./2008., koje je nakon poduže rasprave prihvaćeno s 34 glasa za i 2 suzdržana.
Gdje je novac za stipendije?
Dražena Pericu (HSS) zanimalo je kamo nestaje novac za stipendije te je ukazao na problem posebno izražen u manjim sredinama gdje se stipendije dijele po ključu “bratića i stričevića”.
– Presiromašni smo da bi rasipali tako važna sredstva. Kako sam sveučilišni profesor, roditelji me često pitaju gdje upisati svoju djecu. Odgovaram im da ih upišu tamo gdje žele i tamo gdje će kasnije imati koristi. No, sugeriram im i da ih ne upisuju na zadarsko sveučilište koje, nažalost, zbog suficita zanimanja koje obrazuje, proizvodi visokoobrazovane trgovce. Nažalost, mnogi roditelji nemaju novca da svoju djecu školuju u drugim gradovima. Pomozimo deficitarnim zanimanjima! I s malim se stipendijama može učiniti puno, poručio je Perica.
Antun Zoran Savić (HDZ) vijećnika Pericu je upitao zašto se kao profesor na Sveučilištu u Zadru ne angažira kako bi se smanjile upisne kvote za neka zanimanja.
– Svečilište u Zadru nije sveučilište Zadarske županije nego sveučilište na koje studirati dolaze mladi iz svih dijelova Hrvatske, rekao je Perica.
Nedostatak kadra u zdravstvu
Grozdana Perić (HDZ) ukazala je da je istraživanje pokazalo da na ovim prostorima, kako je i bilo očekivano, dominiraju društvena zanimanja.
– Tehnička su zanimanja druga po zastupljenosti te treba inzistirati da se što više mladih upisuje u te profile. No, zabrinjava podatak da je samo 5,1 posto ispitanika u biomedicini i zdravstvu pa nam se lako može dogoditi da počnemo uvoziti taj profil radne snage, rekla je Perić uz napomenu da treba sustavno raditi i truditi se da se omjeri tih profila promjene.
Renata Sabljar Dračevac se pozvala na istup Dražena Perice i podvukla:
– Odredite koja su nam ključna zanimanja, pošaljite ljude na školovanje i dajte im stipendije!

Staro kazalište pojeftinilo za 51. 000 eura

Vijećnici su pozitivno glasovali i o izmjeni Odluke o prodaji stare  zgrade kazališta lutaka.
U izmjenu se išlo zbog naknadno utvrđenih neusklađenih podataka  zemljišnika i katastra. Naime, naknadno je utvrđeno da površina čestice  umjesto prvotnih 781 zapravo iznosi 681 metar četvorni. Sukladno tomu  smanjuje se i cijena nekretnine koja će Gradu Zadru umjesto za  883.668  biti prodana za 832.566 eura.
– Kako se u slučaju tako vrijednog zemljišta moglo pogriješiti za čak  100 četvornih metara? Sada mijenjamo i cijenu zgrade. Tko je to krivo  izmjerio, pitao je Turčinov.
Župan stipe Zrilić odgovorio da su u katastru bili zavedeni krivi  podaci.
– Srazmjerno stvarnoj površini mijenjamo i cijenu. Gradu Zadru ne  možemo prodati niti bi on kupio nešto što ne postoji, zaključio je župan  Zrilić.

Curi, užasno curi!

Zanimljiva je bila i rasprava o Izvješću o radu i poslovanju Ljekarne Zadar za 2010. godinu.
Prva se javila Renata Sabljar Dračevac (SDP) koja je bila frapirana činjenicom da godišnja dobit ove ustanove iznosi tek nešto više od 6.000 kuna.
– Za farmaceutsku industriju u kojoj su profiti ekstremni ovo je užasno smiješna cifra. Pa na sve strane niču privatne ljekarne! Ne znam što bih rekla! Negdje curi, jako curi, rekla je Sabljar Dračevac.
  Javio se Dalibor Masnov, član Odbora za zdravstvenu skrb, koji je napomenuo da su i članovi odbora bili iznenađeni slabašnom dobiti, ali im je sve puno jasnije nakon pojašnjenja kojeg su dobili od pročelnika za zdravstvo i socijalnu skrb dr. Josipa Kraljića.
– Problem je u plaćanju od strane HZZO-a pa su mnoge ljekarne veliki dužnici. Neke su privatne ljekarne čak tražile da se priključe Ljekarni Zadar, pojasnio je Masnov.
 Župan Zrilić je dodao da su neke od javnih ljekarni u Hrvatskoj 2010. godinu čak završili s minusom na računu.
– Zlatna vremena za ljekarne su prošla i unatoč tome naša ljekarna radi pozitivno, Vijećnice Sabljar Dračevac, od vas je jako neozbiljno i neodgovorno tvrditi na negdje curi, poručio je Stipe Zrilić.