Od bestselera do psihologije i financija

Na ukus čitateljske publike u jednoj velikoj mjeri utječu mediji. Tako će korisnici često zatražiti upravo naslove koji se trenutno nalaze u središtu interesa. No, jednako tako rado prihvaćaju sugestije informatora i njihove preporuke onih djela koja možda nisu na vrhovima ljestvica, ali su također jako dobra i zaslužuju da ih se pročita

Uživanje u zapletima  odabranih knjiga,  bilo omiljenih autora ili nekih novih,  dosad neotkrivenih pisaca, za  mnoge je jedna od neizostavnih zanimacija u vrućim danima ljeta. Koji žanr odabrati  ovisi o interesu svakog čitatelja, a dosad uvriježeno  mišljenje kako je godišnji odmor vrijeme rezervirano za  beletristiku – ističe knjižničar  Darko Blažević, informator u  Gradskoj knjižnici Zadar –  sve je više neopravdano, budući da se korisnici knjižnice  zanimaju za gotovo sva područja ljudskoga znanja.
Tako se pored svjetskih  bestselera čitaju knjige o najrazličitijim temama, od zdravlja i popularne psihologije,  do osobnih financija. Ono što  je pak većini čitatelja zajedničko, bez obzira na krajnji  izbor, to je da su u potrazi za  dobrim štivom. A u tom će  svom nastojanju nerijetko zatražiti i stručni savjet  knjižničara.
Vrijedan stručni  savjet
– U našoj praksi doista se  pokazalo kako ljudi ponajprije  traže dobru i kvalitetnu knjigu. To znači da ona nije uvijek  samo zabavna, jer to, kaže  Blažević, i nije primarno.
Potvrđuje pritom kako na  ukus čitalačke publike u jednoj velikoj mjeri utječu mediji. Tako će korisnici često  zatražiti upravo naslove koji  se trenutno nalaze u središtu  interesa. No, jednako tako rado prihvaćaju sugestije informatora i njihove preporuke  onih djela koja možda nisu na  vrhovima ljestvica, ali su također jako dobra i zaslužuju  da ih se pročita.
Knjiga ima  budućnost
– Čitatelji rado traže i prihvaćaju naše sugestije. Naime,  od ogromnog broja knjiga koje se izdaju, nemaju uvida u  cjelokupno izdavaštvo, pa  svaku novu preporuku sa zadovoljstvom primaju. Također, vrlo često žele s nama  komentirati i razmjeniti dojmove o onom što su pročitali,  kaže Blažević, navodeći kako  je uz beletristiku, među čitateljima prisutan interes za sadržaje iz područja medicine i  zdravlja, kao i za knjige vjerske tematike. Čitana je i literatura na stranim jezicima,  posebno engleskom, a i tu  odabir ovisi o afinitetima, te  se često traži i stručna liteteratura. Čitateljima su svakako zanimljiva i mnoga biografska, kao i autobiografska  djela. Riječ je o žanru, kojega  ljudi jako vole, bilo da je riječ  o knjigama koje govore o  životima poznatih osoba iz  prošlosti, bilo suvremenih.
U donošenju uvijek nove  građe Gradska knjižnica pritom je vrlo aktualna, te sve  naslove koji se traže, nastoji  nabaviti u što kraćem roku.  Stoga iako danas ima veliku  konkurenciju u masovnim  medijima i internetu, knjiga  još uvijek ima budućnost i  pronalazi put do svojih čitatelja, kaže Blažević, potvrđujući kako posjećenost  knjižnice ne opada ni tijekom  ljetnih mjeseci. Naprotiv, pored stalnih korisnika, u ovom  periodu kao i ranijih godina,  sve je više novih, takozvanih  vikend-čitača koji su u Zadru  u gostima, te koriste mogućnost upisa u knjižnicu na  tri mjeseca.

LJETNE PREPORUKE

Darko Blažević, knjižničar GKZD, uz kratki  komentar o svakom djelu, izdvojio je za  čitatelje nekoliko preporuka za ovo ljeto.
– Izdavačka kuća Disput u svojoj biblioteci „Na  tragu klasika” izdaje vrhunske naslove koji  nisu medijski promovirani, a zaslužuju  pozornost ljubitelja lijepe književnosti. Među  njima su:
Gilles Leroy – Zola Jackson
Francuski pisac Gilles Leroy ima nevjerojatnu  sposobnost uživljavanja u svoje ženske likove.  To je najbolje dokazao u romanu „Alabama  Song”, koji je osvojio uglednu Gouncourtovu  nagradu, opisujući tragični život Zelde  Fitzgerald, supruge poznatijeg Scotta  Fitzgeralda, autora „Velikog Gatsbya”. Ovoga  puta Leroy ne piše o ženi iz umjetničkog jet  seta, nego o šezdesetogodišnjoj učiteljici Zoli  Jackson i njenim životnim nedaćama.
Robert Asbacka – Pothvat za kraljicu
Ovaj roman švedskog pisca uzdiže male ljude,  one koji naprave najteži posao, ali o njima ne  piše ni u jednim novinama jer sva slava uvijek  pripadne nekom drugom. No, i oni imaju svoje  ambicije i svoje iznevjerene ideale.
Gwenaelle Aubry – Nitko
Nakon očeve smrti autorica je pronašla njegov  rukopis pod naslovom „Melankonična crna  ovca” u kojem je Francois-Xavier Aubry,  ugledni francuski profesor prava i autor  brojnih radova i knjiga, brižno opisao svoje  stanje manično-depresivne osobe.  Isprepletanjem citata iz očeva rukopisa ona  slaže puzzle njegove ličnosti prepoznajući  postupno sebe kao njegov odraz.
Od noviteta Blažević pak izdvaja četiri naslova,  među kojima su i dva domaća autora:
Nick Hornby – Juliet, gola
Nick Hornby je na sebi svojstven način,  laganim, blago ironičnim stilom, ispripovjedao  toplu ljudsku priču u kojoj se sve vrti oko ikona  suvremene autorske glazbe i hagiografije  pop-rocka. Gotovo da je nemoguće zamisliti  da bi itko osim Hornbya mogao napisati nešto  tako pitko, a opet nimalo pitko.
Željana Giljanović – Tajkun
Riječ je o romanu koji se uhvatio u koštac s  jednom od najbizarnijih, ali i najopasnijih  pojava suvremene hrvatske politike – splitskim  gradonačelnikom i velikašem Željkom  Kerumom. „Tajkun” je društveno angažiran  roman, koji se ne libi direktne kritike i  razobličavanja primitivizma. To je ujedno i  najambiciozniji tekst koji je Giljanović dosad  napisala, te se u njegovoj pozadini vidi i nota  građanskog aktivizma.
Viktor Žmegač – Prošlost i budućnost 20.  stoljeća
Viktor Žmegač na jedan interesantan i  originalan način portretira prošlo stoljeće.  Napravio je osobni izbor važnih kulturoloških i  filozofskih djela bez kojih je po njemu  besmisleno govoriti o 20. stoljeću. Nemoguće  je pričati o prošlom stoljeću, a ne spomenuti  Freuda, Saussurea, Heideggera, Banjamina,  Camusa, Adorna, Simone de Beauvoir,  McLuhana, Fromma. Ti drugi autori zastupljeni  su svaki jednim svojim djelom koje odgovara  dvama kriterijima: u njemu mora biti i  personalne i epohalne reprezentativnosti.
Deborah Harkness – Otkrivanje vještica
„Ako vampiri zaista postoje, kako zarađuju za  život?” – zapitala se na ljetovanju u Meksiku  Deborah Harkness, profesorica povijesti na  američkom Sveučilištu u Sjevernoj Karolini,  stručnjakinja za razdoblje od 15. do 18.  stoljeća, i ponudila odgovor u uzbudljivoj  knjizi Otkrivanje vještica. Poslastica za sve  brojnije ljubitelje vampira, vještica,  demona…

Top lista Gradske knjižnice Zadar

Beletristika
George Martin R. R. – Pjesma leda i vatre – Igra  prijestolja
Ante Tomić – Punoglavci
Milana Vlaović – Bomboni od meda
Hrvoje Šalković – Nulti meridijan
Ken Follett – Stupovi zemlje
Publicistika i stručna literatura
Mirjana Krizmanić – U ljubavi i bez nje
Ali Ayaan Hirsi – Nomatkinja
Matt Baglio – Obred
Krešimir Mišak – Sve piše u novinama (…a ponešto i ne)
Ljubica Uvodić-Vranić – Avantura osobne promjene