U samo četiri godine Zadarski tanac postao je

I njihov posljednji u nizu nastupa, prije nekoliko dana na zadarskom Narodnom trgu bio je dodatno nabijen emocijama i pozitivnom energijom jer kako su i sami rekli – i oni su plesali tu večer, za Hrvatsku i naše Vatrene u Rusiji. U bogatim nošnjama, s komadićima bijelo – crvenih kvadratića iscrtanih na licima, članovi Zadarskoga tanca u okviru svog programa izvodili su pjesme te izvorne i koreografirane plesove kao što je Trogirski šotić, Silbenski tanac, Boem, Postolinu, Zadarski kanal, Trogirsku kvadrilju, Zadarski tanac, Stare splitske plesove te splet pjesama i plesova iz međimurskog kraja na oduševljenje brojnih Zadrana i njihovih gostiju koji su zastajali i pozdravljali ih pljeskom. Njihov su nastup, pjesmom obogatile i djevojke iz djevojačke klape "Bersice" koja djeluje pri zadarskoj Glazbenoj školi Blagoje Bersa.

Prerasli u – ansambl
Naime, kada je nekolicina entuzijasta iz čiste strasti i ljubavi krenula u osnivanje Kulturno-umjetničkog društva Zadarski tanac nitko nije ni slutio da će tek četiri godine kasnije – Zadarski tanac postati svojevrsni brend i prerasati u ansambl koji sada broji više od 60 članova, ima tri sekcije i neizostavni je dio bogate kulturne ponude zadarskoga kraja.
– Sve kao da se nekako "preokrenulo" prije tri godine kada smo nastupili na smotri folklora međunarodnoga značaja u njemačkom gradu Filderstadtu. Tamo je bilo niz folklornih skupina iz cijeloga svijeta, a u stručnom povjerenstvu je bio i naš poznati stručnjak Andrija Ivančan, umjetnički voditelj Lada. Priznao nam je kasnije u razgovoru da se cijelo vrijeme pitao kada je vidio da i mi nastupamo – "što to ima Zadar za pokazati kada ga uopće nema na folklornoj karti Hrvatske?". No, na kraju, bio je oduševljen našim nastupom. Dokazali smo i pokazali što znamo i umijemo i koliko je naša kulturna baština i nasljeđe nepresušno, priča ususret njihovu rođendanu koji je u kolovozu, Miroslav Cindori, koordinator aktivnosti KUD-a Zadarski tanac.
Nastavlja kako im je misao vodilja pri osnivanju KUD-a bila i činjenica da Zadar kao grad od velikog značaja općenito u Hrvatskoj – nema svoj folklorni ansambl, uz sve druge nematerijalne kulturne vrijednosti.

Zadarski tanac kao fenomen
– Ples Zadarski tanac je novi fenomen. Star je svega 20-ak godina i ima tradiciju obalne Hrvatske, a plesanje uz pjesmu Lipšega tanca ne viđoh, predstavlja nam posebno zadovoljstvo jer u narodu nije sačuvan nijedan ples koji se plesao u Zadru. No, osim tog plesa sad već plešemo i dvije trogirske, splitske, korčulanske i međimurske koreografije. Imamo sjajnu suradnju upravo i s KUD-ovima iz tih krajeva, ali i studentima etnologije zadarskog Sveučilišta te naravno, Etnografskim odjelom Narodnog muzeja. Što se tiče nošnji, sada nam je već puno bolja situacija nego na samamom početku. Imamo komplet svečanih ženskih i muških nošnji, a u međuvremenu smo uspjeli sašiti i splitsku, međimursku i pučku zadarsku nošnju, priča Cindori.
Jadranka Dunatov, njegova kolegica i voditeljica Dječje folklorne skupine KUD-a Zadarski tanac, posebno je istaknula njihovu članicu Zdenku Mrčelu koja ima "zlatne ruke" i koja od djetinjstva radi ručne radove te je doista posvećena svim detaljima pri izradi nošnji.
– Ona obogaćuje naš izgled na sceni i radi to iz čiste ljubavi. Svojim stručnim okom proučava scenu i uvijek govori da na svakom nastupu, svaka "plesačica mora izgledati kao da ide na vjenčanje". Najčešće plešemo u svečanim zadarskim i splitskim nošnjama, a naša Zdenka je obogatila zadarsku nošnju pregačama i maramama u koje je uložila nevjerojatno puno truda, rada i strpljenja, kaže Dunatov koja je osnovala podmladak KUD-a, također prije tri godine.

Nema straha za budućnost…
Prvi nastup Dječje folklorne skupine Zadarski tanac, bio je u svibnju prije dvije godine u Osnovnoj školi Šime Budinića, a onda su uslijedili brojni nastupi i gostovanja. Skupinu čine 22 učenice četvrtih i petih razreda osnovne škole.
– Plešemo koreografiju plesa Zadarski tanac uz neizostavnu pjesmu – Lipšega tanca ne viđoh, Trogirski šotić i plesove otoka Korčule. Djevojačka nošnja izrađena je u suradnji s dr.sc. Jasenkom Lulić – Štorić, voditeljicom Etnološkog odjela Narodnog muzeja, a prema crtežu Nikole Arsenovića iz sredine 19. stoljeća. Do sada smo nastupali u Sloveniji pa u Zagrebu, Velikoj Gorici te na Državnoj smotri- Festivalu Dječjeg folklora Hrvatske u Kutini kojeg smo i otvorili. Novi projekt kojem se jako veselimo je pozivnica na ovogodišnje Dječje vinkovačke jeseni, najavljuje Jadranka Dunatov dodajući kako je ove godine osnovana i tamburaška sekcija KUD-a za djecu od prvog do četvrtog razreda osnovne škole koju vodi Josip Bakić.
Cindori je zahvalio na pomoći i razmijevanju dosadašnjeg ravnatelja OŠ Šime Budinića, Ivana Čulara, koji im je ustupio školsko predvorje za probe koje imamo dva puta tjedno.