Danas skup o vrsnom stručnjaku i vizionaru u području ribarenja i zaštite mora

U Rektoratu Sveučilišta u Zadru jučer je predstavljen program znanstveno – stručnog kolokvija u povodu 100. obljetnice smrti Petra Lorinija, koji se danas održava u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Program su predstavili Nenad Marčina, predsjednik Društva prijatelja Dugog otoka i Zverinca, te prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektor Sveučilišta u Zadru za organizaciju, kvalitetu, izdavaštvo i ljudske resurse.

Spomen na iznimnog čovjeka
– Petar Lorini je po mnogočemu bio izniman čovjek, čiji su rad i dostignuća često zaboravljeni. Nažalost, u Salima se dogodilo da više nemamo niti obalu Petra Lorinija, što dovoljno govori o interesu za njegovu baštinu i znanja koja je ostavio budućim generacijama. On je zaista bio izvanredan čovjek. Umro je u Beogradu. Marljivi Saljani su njegovo tijelo, uz mnogo problema preveli na Sali i pokopali ga u njegovoj kapelici, rekao je Marčina i dodao kako je Lorini potomak druge talijanske obitelji, koja je u mjesto stigla u 16. stoljeću.
– Uvijek se smatrao Hrvatom te je jedan od inicijatora uvođenja hrvatskog jezika u škole. Osnovna škola u Salima, od 1973. godine nosi njegovo ime. Petar Loriniji zaslužio je ovakav znanstveno – stručni kolokvij, koji smo već pokušali organizirati prošle godine, na obljetnicu njegova rođenja. O njegovom će doprinosu govoriti 14 izlagača, a u pripremi je i monografija na istu temu. U temeljnom programu kolokvija, drugi dan smo planirali održati u Salima, ali je program otkazan zbog nepovoljne epidemiološke situacije, kazao je Marčina.

Stručnjak i vizionar
Na poticaj Društva prijatelja Dugog otoka i Zverinca, Sveučilište u Zadru se uključilo u akciju obilježavanje 100 – te godišnjice smrti Petra Lorinija. Na sebe je preuzelo obvezu organizacije znanstveno – stručnog dijela kolokvija.
– Smatramo potrebnim da se ponovno govori o njegovu nasljeđu, iako njegovo djelovanje nije nepoznanica. Šira javnost ostala je uskraćena za njegove šire misli o hrvatskom morskom ribarstvu, jer je o njemu često pisano u znanstvenoj i specijaliziranoj stručnoj literaturi. Zbog toga što se na Sveučilištu provode studijski programi i obrazovanje iz područja ribarstva i marikulture, prihvatili smo ovu inicijativu, te ćemo je iskoristiti kao prigodu da se govori o onim temama o kojima je, u više različitih prigoda, govorio i Lorini, započeo je Faričić i dodao da je njegova knjiga »Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskoga mora«, koja je objavljena 1903. godine, nagrađena srebrnom državnom kolajnom na međunarodnoj izložbi ribarstva u Beču 1902. godine.
– Njezine se osnovne misli mogu se i danas smatrati aktualnima, kao što su prekomjerni izlov ribe i prekomjerno korištenje neodrživih tehnologija u ribarstvu. Zbog toga ćemo se na njega osvrnuti i kao na vizionara, kao na onoga koji je, dok je bio glavni ribarski nadzornik za područje cijele jadranske obale, koja je u njegovo vrijeme bila dio tadašnje Austro – ugarske monarhije, marljivo radio na tome da se oni koji sudjeluju u ribolovu obrazuju u području savladavanja različitih ribarskih tehnika, ali i taktilnog odnosa prema osjetljivim prirodnim resursima Jadrana, objasnio je Faričić, te naglasio kako je već tada Lorini ukazivao na pogubnost primjene pojedinih ribarskih tehnika i mreža.

Pregovori s Italijom
– Osobito je bio osjetljiv na kriminalne pojave, kao što je upotreba dinamita u ribolovu. U mnogočemu je pridonio uvođenju ribarskog zakonodavstva i uvođenja mjera zaštite ribljeg i pomorskog fonda. Veliki dio tih odredbi utkan je u današnje zakonodavstvo, kojim se regulira vrednovanje prirodnih resursa Jadrana, kazao je Faričić i dodao kako je Lorini ukazivao i na mnoge mogućnosti marikulture.
– Kao produkt ovoga skupa, nastati će i svojevrsna monografija o njegovu životu i trenutačnom stanju hrvatskog ribarstva. Taj rođeni Saljanin, koji je veliki dio radnoga vijeka proveo u različitim gradovima Europe, svoj je životni put završio u Beogradu, jer je od strane Kraljevine SHS bio angažiran u pregovorima s Kraljevinom Italijom o pravima ribolova. Oštro se protivio dopuštenju tadašnjih kraljevskih vlasti da se talijanskim ribarima omogući kočarenje u unutarnjim vodama Kraljevine SHS, zaključio je Faričić.