Sve se sabire na Školjiću: svetost, mučeništvo, knjiga i pouka

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Moralna teologija u akvatoriju suvremenih izazova
Autor: 
Ljetni susret u akvatoriju ima doslovno i preneseno značenje. Doslovno značenje proizlazi iz činjenice da ćemo se sastajati uz more na nekom od otoka zadarskog akvatorija, a preneseno značenje proizlazi iz činjenice da svi podjednako, i vjernici i nevjernici, živimo kao uronjeni u svoje vrijeme i pozvani smo uspješno plivati u njemu, navodi se u priopćenju sudionika susreta
Ines GRBIĆ
Sudionici susreta dali doprinos osvjetljavanju aktualnih tema moralne teologije razmatranih u odnosu na sadašnji društveni kontekst

Inicijativni ljetni susret moralnih teologa i doktoranada modula Etičko – moralna i društvena relevantnost teologije i Crkve završen je 14. srpnja u Franjevačkom samostanu sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću.
Zadnjeg dana trodnevnog susreta šestero moralnih teologa zagrebačkog KBF-a, sudionici toga skupa kojega je podržao i na kojemu je sudjelovao i zadarski nadbiskup Želimir Puljić, uputili su priopćenje za javnost u kojem se pojašnjava kako ljetni susret pod nazivom »Moralna teologija u akvatoriju suvremenih izazova« samim svojim imenom šalje i glavni smisao i značenje.

Bogatstvo spoznaja

- Ljetni susret u akvatoriju ima doslovno i preneseno značenje. Doslovno značenje proizlazi iz činjenice da ćemo se sastajati uz more na nekom od otoka zadarskog akvatorija, a preneseno značenje proizlazi iz činjenice da svi podjednako, i vjernici i nevjernici, živimo kao uronjeni u svoje vrijeme i pozvani smo uspješno plivati u njemu.
Vrijeme u kojemu smo uronjeni kao u vodi i pozvani uspješno plivati nosi svoje izazove, provokacije i pitanja s kojima se u vedrini teološkoga zajedništva želimo sustavno baviti na osnovama očekivane interdisciplinarnosti i pluridisciplinarnosti.
Glavna svrha ljetnih susreta pod nazivom Moralna teologija u akvatoriju suvremenih izazova sastoji se u izgradnji kulture i mentaliteta zajedništva i suradnje na planu zajedničkog slušanja, razlučivanja i tumačenja suvremenih etičkih, bioetičkih, medicinsko-etičkih, društvenih, ekonomskih, političkih i ekoloških izazova, stoji u priopćenju kojeg potpisuju prof. dr. sc. Tonči Matulić, dr. sc. Damir Šehić, dr. sc. Ante Bekavac, dr. sc.Tomislav Smiljanić, Martina Marijanović, mag. theol., Anamarija Jukić-Ivandić, dipl. theol.
Nadbiskup Puljić izrazio je veliko zadovoljstvo kvalitetom i sadržajem susreta, odabirom i načinom predstavljanja teme prvoga susreta ‘Doprinos pape Franje razvoju moralne teologije’. Mons. Puljić zahvalio je sudionicima na bogatstvu spoznaja koje su predstavili u svojim izlaganjima, istaknuvši da je taj susret dobar smjer, praktičan model i lijepi način suradnje između hijerarhije Crkve, prisutne u osobi biskupa i akademske zajednice, teologa koji su pozvani zajedno djelovati i promicati teološke paradigme u skladu s Učiteljstvom Crkve. To je istaknuo i u kontekstu činjenice da se negdje nekad dogode disonantni tonovi u izricanju temeljnih teoloških istina i djelovanje teologa koje je odvojeno od Učiteljstva Crkve.
Dr. Matulić zahvalio je sudionicima na vrijednom doprinosu u osvjetljavanju aktualnih tema moralne teologije razmatranih u odnosu na sadašnji društveni kontekst. Srdačno je zahvalio nadbiskupu Puljiću na blizini i podršci, na iskazanom prijateljstvu, zajedništvu i suradnji, što su svi zajedno, u formi izlaganja, rasprava i okruglog stola razmatrali teološki nauk u okrilju Crkve.
Dr. Šehić zahvalio je nadbiskupu što je i u pripremi toga susreta mons. Puljić pomogao organizaciju toga događaja, dajući i sam kao znanstveni djelatnik i nekad sveučilišni profesor neke praktične, dobrohotne i iskustvene savjete kako osmisliti koncepciju toga akademskog zborovanja.

Otočni ambijent i kamena zgrada

Samostan na Školjiću iz 15. st., uz zadarski Samostan sv. Ivana na Relji, najstariji je samostan Hrvatske provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša.
Svi sudionici susreta, nadbiskup i dr. Matulić, zahvalili su ljubaznim i dragim domaćinima, franjevcima trećoredcima glagoljašima, koji su im u svemu velikodušno bili na raspolaganju. Gvardijan samostana fra Božo Sučić vješt je i u vožnji barkom te je prevozio sudionike barkom od Školjića do obale u mjestu Preko na otoku Ugljanu. Poslijepodne drugog dana susreta, 13. srpnja, sudionici su pohodili i Samostan benediktinaca na Ćokovcu na otoku Pašmanu.   
Fra Božin subrat u samostanu je fra Ivan Badurina. Fra Ivan je rođeni brat blagopokojnog šibenskog biskupa Srećka Badurine, fra Ante Badurine koji djeluje u samostanu na Krku i dviju sestara, paških benediktinki u Samostanu sv. Margarite na Pagu, s. Bernardice i s. Antonije Badurine.
Providnost je vodila izvrsnost organizacije toga susreta i po odluci da se održi na Školjiću, jer je po svojim odrednicama i važnosti poruka taj otočni ambijent materijalno i simbolično, povijesno i prirodno, duhovno i kulturno, uzorna lokacija koja i sama priča, dodatni intelektualni poticaj u održavanju toga akademskog susreta. Sve se sabire na Školjiću: svetost, mučeništvo, knjiga i pouka.
U samostanu na Školjiću do ranoga poraća i dolaska komunista na vlast djelovala je velika i središnja franjevačka gimnazija koju je do prije nepunoga stoljeća pohađalo i po stotinu franjevačkih novaka i učenika.
Uz samostan na Školjiću nalazi se i kamena zgrada u kojoj je nekad djelovala poznata hrvatska tiskara nakon Prvog svjetskog rata, jer je zbog pripajanja Zadra Italiji, pravaš i preporoditelj don Ivo Prodan teško mogao djelovati s tiskarom u Zadru te je i pokopan na groblju na Školjiću.
»Zbog nemogućnosti djelovanja u okupiranom Zadru, Hrvatska katolička tiskarna don Ive Prodana prenesena je iz Zadra u Preko 1925. g. A od 1930. do 1943. g. ta tiskara djeluje u ovoj kući kao žarište hrvatskog nakladništva i hrvatske duhovnosti« – spomen ploču s tim zapisom na zgradu nekadašnje tiskare na Školjiću postavila je 15. listopada 1994. g. Družba Braća hrvatskog zmaja. Sada je u tom prostoru izložba vrijedne zbirke knjiga pisanih glagoljicom. Među vrijednostima se ističe slika ‘Molitva na Maslinskoj gori’ iz 17./18. st.

Grob i bista

Na groblju pokraj samostanske crkve nalazi se grob hrvatskog mučenika, zauzetog vjernika laika i intelektualca čija je perspektivna akademska karijera nasilno prekinuta, hrvatskog povjesničara Ive Mašine koji je rodom iz Preka nasuprot Školjića.
Na ploči grobnice piše: »Očima se bezbožničkim činilo da smrću tjelesnom oni nestaju, ali njihova nada bijaše puna besmrtnosti. Zbog vjere i domoljublja iskušani su kao zlato u taljici i Bog ih je primio kao žrtvu prinosnicu« (Usp. Mudr 3, 2-6). Ivo Mašina, rođen u Preku 21. srpnja 1927. g., ubijen u komunističkom zatvoru u Staroj Gradiški 20. studenoga 1961. g. Posmrtni ostaci Ive Mašine preneseni su na Školjić 24. srpnja 1998. g.«.
Na nadgrobnoj ploči upisano je i sjećanje na Ivinog brata: ‘Na spomen Melkioru Mašini, kojemu se trag izgubio na Križnom putu Hrvata, prema Bleiburgu u svibnju 1945. g.«. U parku dvorišta ispred samostana gdje ljeti vani franjevci služe misu koju pohode i vjernici s Ugljana, u kamenoj stijeni nalaze se kipovi sv. Bernardice i Gospe Lurdske, Majke Božje čija je povlastica Prijestolje Mudrosti, a mudrost su sudionici skupa istaknuli važnom vrednotom u intelektualnom razvoju koja je i dar Duha Svetoga.
Pokraj te kapelice u kamenu nalazi se velika bista blaženog kardinala Alojzija Stepinca, pastira koji je smatrao da se temeljitim i sistematskim poukama može spriječiti neznanje, zablude i kriva naučavanja na propast duša.
Sudionici su svakog dana sudjelovali i na misnom slavlju u lijepoj samostanskoj crkvi koju krasi oltarna pala Bogorodica sa svecima iz 1602. g.
Na ljetnom susretu teologa istaknuto je da antropologija treba biti kristocentrična, da u središtu morala treba biti kristologija.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno