Od projekta nismo odustali, ali čekamo suglasnosti vlasnika

Zadarski dogradonačelnik Dražen Grgurović ističe kako će se naputak vladinog Ureda za ljudska prava uvažiti te će se ruševine uklanjati isključivo uz pismenu suglasnost vlasnika objekata. Insinuacije da se Grad Zadar izgovorom o nedostupnosti kontakata s vlasnicima želio riješiti ružnih podsjetnika na neko proteklo vrijeme, odlučno je opovrgnuo.
– Popis ruševina predviđenih za uklanjanje ne postoji na službenim stranicama Grada Zadra jer nije definiran do kraja sa svim svojim atributima. Taj popis se radi mjesecima sa svim parametrima koji su potrebni. Gospodinu Kovačeviću je rečeno da se on ne odnosi za njegovu kuću, no mnogi Mjesni odbori su tražili da se zatraži mišljenje Zavoda za javno zdravstvo o takvim objektima. Što se tiče kioska koji prodaje pečenu piletinu ispred njegova objekta, mi nemamo ništa s tim, Grad Zadar ne daje ni dozvole za to. Mislim da za to dozvole izdaje sanitarna inspekcija. On hoće dakle reći da je njegova kuća proglašena opasnom po zdravlje ljudi, a ispred se prodaje hrana. U svakom slučaju, to ne želim ni komentirati. Grad Zadar ne daje dozvole za sanitarnu ispravnost na nijedan način, to je smiješno i to su očito nekakve druge insinuacije u cijeloj to priči. Ja ih želim izbjeći i Grad Zadar odbija dodatnu politizaciju ove situacije, istaknuo je Grgurović.
Potaknuti prijedlogom Vladina ureda za ljudska prava iz Grada tvrde kako će pri čišćenju ruševina i dalje kao do sada tražiti svačiju pismenu suglasnost, iako je slučaj ruševine obitelji Ivaneža podigao dosta medijske prašine.
– U slučaju obitelji Dane Ivaneža, njihov pravnik nam je cijelo vrijeme uskraćivao suglasnost za čišćenjem, a sva komunikacija je išla preko njega. No, budući da se radi o objektu u neposrednoj blizini škole, Mjesni odbor je stavio čišćenje tog objekta pod prioritete prije početka školske godine. U tom slučaju mi smo odlučili iskoristiti svoje zakonsko pravo jer nismo mogli doći do suglasnosti niti do Ivaneže osobno. Nama je žao što je do toga došlo, no to je potpuno srušeni mikro objekt uz samu školu. To je jedini slučaj u kojemu nismo čekali suglasnost jer smo htjeli zbog blizine škole spriječiti pogibiju djece. No, moram priznati da je objava popisa ruševina predviđenih za čišćenje na starnicama Grada izvrsna ideja ako će nam to olakšati put do njihovih vlasnika. Čak sam sa istim ciljem i u emisiji Hrvatska uživo zamolio i pozvao sve vlasnike ruševina da nam se jave, da razgovaramo. Od tada se ništa nije promijenilo osim što ćemo se sada koordinirati s policijom i na zahtjev vladinog Ureda za ljudska prava s Uredom za obnovu, obavijestit ćemo ih o daljnjim činjenjima i biti u koordinaciji sa njima. Sada nećemo ni slučajno ići u čišćenja bez pisane suglasnosti, no to smo zapravo cijelo vrijeme i mislili no pogrešno nas se interpretiralo. To nije rušenje, to je čišćenje, naglasio je Grgurović.
Iz Grada Zadra ističu kako od navedenog projekta nisu odustali, no pozivanje na čl.32 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima su se odlučili zbog pojedinaca koji su izričito naglasili kako svoju suglasnost za čišćenjem neće dati nikada te su im stoga iz Grada željeli dati do znanja kako postoji zakonsko uporište koje im omogućuje da u to sami krenu, ali da ga prema naputku vladinog Ureda neće iskoristiti do daljnjega. Nekolicina vlasnika srušenih objekata nazvali su ovaj projekt i zadnjom fazom etničkog čišćenja Srba u Zadru.
– Moram istaknuti da mi od projekta nismo odustali, mi smo stalno govorili da ćemo na sve moguće načine tražiti apsolutnu suglasnost vlasnika. Nitko nije ni mislio drugačije. Izjave da radimo na posljednjoj fazi etničkog čišćenja Srba u Zadru je katastrofalna. Mi kao Grad ne želimo ulaziti u takve insinuacije. Nije istina da ovim projektom uklanjamo dokaze objekata koji su još u postupku, jednostavno kao odgovorna vlast želimo spriječiti nesreće. Moramo reagirati kao odgovorna vlast, a oni kao vlasnici po svim zakonima bi bili krivci ukoliko bi netko poginuo u njihovim ruševinama, a mi bi bili moralno odgovorni jer nismo ništa poduzeli, a Zakoni nam to omogućuju. Odbijam svako politiziranje situacije koju pojedinci uporno žele politizirati. Naime, mi smo očekivali da će se to pokušati politizirati, no ne ovako agresivno i to 15 godina nakon rata i ne u gradu Zadru koji je toliko stradao u Domovinskom ratu. Te ruševine su njihovo privatno vlasništvo, mogu na njima graditi što hoće. Kamo sreće da su oni to učinili, uštedjeli bi nam i novaca i truda i živaca i straha da nam djeca ne ginu u tim ruševinama. kazao je Grgurović.
Grgurović smatra kako je cijeli problem zapravo pogrešno interpretiran te da su vrata u Gradu Zadru za sve zainteresirane za točnijim informacijama uvijek otvorena.
– Kovačević se žalio na rješenje Uredu za obnovu, ne miri se sa tim zakonom koji vrijedi za sve jednako. Mi na taj zakon niti možemo niti smijemo, a niti želimo utjecati na bilo koji način. Kad je njegov objekt u pitanju koji je u dosta dobrom stanju, nikome ne bi bilo ni na kraj pameti da taj dobar ostatak ruši. Vještaci izlaze na teren i procjenjuju ostatak koji treba očistiti. Pa tko zdrave pameti ne bi pristao da mu Grad o svom trošku počisti i odveze ruševine? Problem je u tome što ljudi iz nepotpunih informacija izvlače krive zaključke, a ja stojim u Gradu za pružanje svih potrebnih informacija. Još jednom napominjem da ćemo daljnje čišćenje srušenih objekata prema Vladinom prijedlogu naravno raditi uz isključivo pisanu suglasnost vlasnika uz suradnju s policijom i Uredom za obnovu, a još jednom napominjem da nam ništa drugo nije ni bila namjera, istaknuo je Grgurović.