Vrijeme je da Zadar dobije hram kulture

Slika korisnika admin
repusic
Osjećam obvezu i ljubav prema svom gradu, da što više uložim i dam koliko mogu u ovom trenutku - Ivan Repušić

Dirigent Ivan Repušić jedan je od najtalentiranijih i  najperspektivnijih mladih  glazbenika u Hrvatskoj. Sa  samo 33 godine ostvario je  brojne uspjehe te je višestruko nagrađivan, a danas se  može pohvaliti da iza sebe  ima ravnanje nekim od najvećih europskih orkestara,  najboljim opernim ostvarenjima te da je zapažen i  tražen i izvan granica Lijepe  naše. Osim što je bio na mjestu Ravnatelja opere Hrvatskog narodnog kazališta u  Splitu, Repušić je već dvije  godine Ravnatelj glazbenog  programa Dubrovačkih ljetnih igara, ujedno je šef, dirigent i umjetnički ravnatelj  Zadarskog komornog orkestra, od sezone 2010./11. je  prvi kapelmajstor Državne  opere u Hannoveru te je docent na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Repušić je toliko tražen da su  njegovi angažmani popunjeni za čak dvije godine unaprijed.

Zadranina, koji je porijeklom Imoćanin, nedavno  smo imali priliku vidjeti u još  jednoj izvedbi na Glazbenim  večerima u Sv. Donatu kada  je, zajedno sa Zadarskim komornim orkestrom kojim je  dirigirao, oduševio publiku i  izmamio toliki aplauz da je  Orkestar morao odraditi čak  dva bisa. Entuzijazam kojim  se Repušić pokazao i u Zadru  jedna je od temeljnih odrednica njegove glazbe, a i sam  kaže kako je glavni cilj postići  sinergiju između dirigenta,  orkestra i publike, a tek tad je  koncert uspješan. S Repušićem smo se telefonski  čuli za vrijeme njegova angažmana na Dubrovačim ljetnim igrama koje se polako  bliže kraju, a saznali smo na  čemu radi i ima li Zadar glazbenu budućnost.

Marljiv rad i ljubav  prema glazbi

Sa samo 33 godine jedan  ste od naših najuspješnijih i  najnagrađivanijih dirigenata. Koja je tajna vašeg uspjeha?

- Ono što radim prije svega  volim, a kao drugo jako je  bitno da čovjek ima talent  koji se bez upornog i kontinuiranog rada ne može razviti i ne može napredovati.  Do ovog rezultata došao sam  uz marljiv rad i uz ljubav  prema glazbi.

Od brojnih nagrada koje  ste primili koja je vama osobno najveće priznanje za vaš  rad?

- Od nagrada ne bih mogao  izdvojiti niti jednu. Najveće  mi je priznanje kad imam  odličan koncert tako da dugo  nakon njega još razmišljam i  uživam u onome što sam tijekom tih sat vremena  doživio. Naravno svaka nagrada ima svoj značaj i uvijek  mi je bila motivacija i vjetar u  leđa za nove izazove i dublja  poniranja u glazbu.

Spomenuli ste dublja poniranja u glazbu. Vaše potpuno poniranje u glazbu  primjećeno je i na koncertu  na Glazbenim večerima u Sv.  Donatu. Publiku je oduševila snaga vašeg uživljavanja i  suživljavanja s orkestrom.  Što osjećate dok ste na pozornici i dirigirate?

- Prije svega jako je bitno  da se dobro koncipira program, da se u probama prije  koncerta kvalitetno iskoristi  vrijeme i da se dođe do tog  nivoa, s orkestrom, da  možemo svi uživati, od mene  do svakog člana orkestra, a  naravno taj dio zaokružuje se  s publikom. Ono što je jako  važno, osim što se vjerno  pročita partitura i svaki detalj  vezan uz samu partituru, jest  da se to vjerno i izloži, ali  muzika bez samog doživljaja,  bez onoga što zapravo je, a ne  može se opisati, je upravo  najbitnije u koncertu: to je  onaj moment kad svi osjetimo i uživamo u onome što  radimo i tada se dobije jedna  druga dimenzija.

Koncert mora biti interesantan, na muzičarima se to  mora vidjeti i kroz zvuk i kroz  odnos prema onome što rade,  dakle i auditivno i vizualno.

Ono što je u Zadru lijepo  su upravo ti divni prostori i  Zadarski komorni orkestar  se može pohvaliti da je u ovih  šest godina održao niz izvrsnih koncerata te je dobio  svoju zadarsku publiku. Sudeći prema reakcijama publike  shvaćena je važnost tog  samog orkestra u gradu, koji  se stvara kao jezgra jednog  većeg orkestralnog tijela u  budućnosti, a to Zadar, grad  od sto tisuća ljudi, zaslužuje.  Kao što Dubrovnik ima Dubrovački simfonijski orkestar, kao što Split ima Operu,  polako treba misliti da Zadar  ide tim putem, jer ako namjerava biti turistički centar  bez bogatih kulturnih zbivanja to neće biti moguće. Nije  bitno da samo tijekom ljeta  bude bogat program, u smislu  glazbenih večeri, nego je bitno i da se tijekom sezone  održi niz koncerata, u kojima  će Zadarski komorni orkestar biti jezgra, ali i drugih  domaćih i gostujućih umjetnika i ansambala i sa zanimljivim programom koji će  biti vezan i za mlađu publiku.

Dvorana s 800 do  1000 mjesta

Spominjali ste budućnost  zadarske glazbe. Mislite li da  Zadar može imati razvijenu i  glazbenu kazališnu djelatnost koja sada nedostaje? Može  li Zadar imati svoju operu i  veliki orkestar? Ima li kakvih ambicija da sudjelujete u  ostvarenju takve budućnosti  u Zadru?

- Unatoč svim obvezama -  angažmanu u Njemačkoj,  raznim koncertima po cijeloj  Europi, ravnanju glazbenim  programom Dubrovačkih  ljetnih igara, docenturi na  Akademiji - vodim i Zadarski  komorni orkestar. Jednostavno osjećam obvezu i ljubav  prema svom gradu, da što  više uložim i dam koliko mogu u ovom trenutku.

Ovo pitanje koje ste postavili vrlo je ozbiljno i treba  krenuti, ne od osnivanja  većeg orkestra, nego od adekvatnog rješenja jednog koncertnog prostora. Moja ideja  je, koju sam već iznio gradskim ocima, da se napravi  jedan multimedijalni prostor  koji će imati više mogućnosti.  Dakle, jedna veća koncertna  dvorana u kojoj se mogu  održavati i operne izvedbe, s  rupom za okestar, da ima  adekvatne tehničke uvjete, i  jedna manja komorna dvorana od nekih 250 mjesta koja će biti dovoljna za komorne koncerte i recitale. Zadrani zaslužuju imati jedan  kulturni hram kao što je to  bio, prije stotinjak godina,  Teatro Verdi i vrijeme je da se  počne razmišljati u tom smjeru. Bilo je projekata, bilo je i  ideja, na žalost sad je zbog  cijele ove situacije financijski  onemogućeno da ti projekti  krenu u realizaciju, ali mislim  da je to jedan od prioriteta, a  nakon toga dolazi formiranje  većeg orkestralnog tijela, a  nakon toga i drugih ansambala, s tim da je Zadarski  komorni dobra jezgra za realizaciju takvog većeg projekta. Bez hrama, bez doma, ne  može se ići ni u realizaciju  ovih drugih projekata. Dok  god tijekom sezone nemamo  koncertni prostor, osim  Svečane dvorane Sveučilišta  koja je dobar zamjenski prostor, ali nije kocertni i ne  može ugostiti velika gostovanja ne postoji mogućnost  rješenja. Prije nekoliko godina u Zadru je bila Izraelska  filharmonija sa Zubinom  Mehtom, morali su ići u dvoranu Jazine, a jasno da to nije  primjeren prostor za orkestar. Vrijeme je da Zadar dobije koncertnu dvoranu koja  će biti multimedijalni prostor, ne samo za koncerte, već  i za dramski program, snimanja, kongrese, kao što je  Lisinski u Zagrebu. Naravno  ne govorim da bi trebala imati  dvije tisuće mjesta, ali nekih  osamsto do tisuću mjesta bilo  bi idealno.

U zadnjih šest godina od  kad ste na čelu Zadarskog  komornog orkestra on je naprosto živnuo. Nastupao je  diljem Hrvatske, ali i Europe. Kakvu budućnost vidite  za Zadarski komorni orkestar?

- To vam puno ovisi o samom financiranju. Mi imamo  izuzetno važnu potporu Grada Zadra koji nas već šestu  godinu financira i za sada  nam je jedini financijer. Nadam se da ćemo u budućnosti  dobiti i nekoliko važnijih  sponzora od gradskih tvrtki  koje će nam omogućiti da  imamo još kvalitetniji i bolji  program, a gostovanja su moguća. Imali smo već gostovanja u Austriji, Beču, koncert na Dubrovačkim ljetnim  igrama i Splitskom ljetu. Bilo  bi dobro da se financijski  omogući da se ponove koncerti koje održimo u Zadru i  u drugim gradovima Zadarske županije koji su gladni i  žedni tih koncerata. Ono što  je jako dobro sa Zadarskim  komornim, a što nije bio  slučaj prije, jest da imamo  sve veći broj zadarskih mladih diplomiranih gudača.

Prvi ste kapelmajstor  Državne opere u Hannoveru,  jedno vrijeme ravnali ste  Operom u splitskom HNK-u,  a dirigirali ste i operom u  HKN-u Zagreb. Koja je razlika između opere u Hannoveru i hrvatskim gradovima?

- Sistem je isti, to su teatri  koji uglavnom rade slično,  dakle, održi se premijera, nakon toga predstave i onda se  ide na drugu premijeru. Sva  tri teatra imaju bogatu tradiciju, ono što ih razlikuje  jest da je repertoar u Hannoveru puno veći: imate otprilike 25 do 26 opernih imena tijekom godine i desetak  premijera, a ono što je zanimljivo je da svaki teatar u  Njemačkoj ima zasebnu dvoranu za dramu, a zasebnu  dvoranu, koja je naravno puno veća, za operu i za balet.  To je jedan problem koji sam  imao kao ravnatelj u Splitu,  nismo imali dovoljno prostora za održati dovoljan broj  proba i  predstava. To je u  Njemačkoj regulirano tako  da je razdvojeno s dvije zasebne dvorane. I ono što je  dobro, a vidim da i kod nas to  već pomalo dolazi, u Njemačkoj su jako dobro isplanirani. Za čitavu iduću sezonu koju radim već znam   datum svake probe i svake  predstave, što se kod nas još  nije uspostavilo.

Što se tiče moje splitske  opere u kojoj sam bio prvih  osam godina i stekao potrebno iskustvo, to je nešto što  još nisam doživio vani. Kad  se održi dobra predstava nigdje se izvođači sami tako ne  raduju kao što se raduju u  Splitu. Kad uspijemo postići  dobru, pravu predstavu, onda veselje potraje dugo u noć  jer je ljudima drago, ne samo  publici, nego i izvođačima da  su napravili dobar projekt.

Bokiran dvije godine  unaprijed

Na mjestu ravnatelja Dubrovačkih ljetnih igara drugu  ste godinu za redom. U kojem smjeru idu Dubrovačke  ljetne igre?

- Ove dvije godine, koliko  sam prisutan, imali smo  velik  broj vrhunskih koncerata,  dramskih i opernih. Festival  ide u dobrom smjeru. Kad  govorim o glazbenom programu prva i osnovna stvar je  kvaliteta, naravno briga o hrvatskoj glazbi, hrvatskim izvođačima, da bude zastupljen veliki broj naših vrhunskih umjetnika. Bitno je da  program bude raznolik, kvalitetan i u programskom segmentu i po pitanju samih umjetnika. S obzirom na reakciju brojne publike (većinom  rasprodani koncerti) i na sve  popratne kritike publike i  medija ne mogu biti nezadovoljan i nemotiviran da iz  godine u godinu napravim  još bolji i kvalitetniji program.

Ocjena Glazbenih večeri u  Sv. Donatu?

- Na žalost ne mogu dati  ocjenu jer zbog obaveza u  Dubrovniku nisam mogao  pratiti program, ali sam siguran da se umjetnički ravnatelj Glazbenih večeri, Zadranin Jurica Šoša, trudi realizirati što bolji i kvalitetniji  program i od mene uvijek ima  podršku.

Na čemu sad radite?

- Osim što se bavim organizacijom glazbenog programa Igara, pripremam operu "Otelo" Giuseppea Verdija  koju radim u Hannoveru, odmah nakon toga u rujnu  imam Berlin s "Rigolettom",  zatim slijede koncerti sa Zagrebačkom filharmonijom i  Slovenskom filharmonijom,  nastup Njemačke opere u  Berlinu s Verdijevim "Macbethom" i premijere i naslove  koje ću odraditi u Hannoveru, a njih je 30-ak.

Hoćemo li vas ove zime  vidjeti i u Zadru?

- Vjerujem da da, na jednom od koncerta u sezoni  Zadarskog komornog orkestra.

Planovi za budućnost?

- Planovi su za sad vezani  uz Njemačku i Dubrovnik, i  naravno Split pošto sam tamo docent na Akademiji. Još  uvijek sam na ugovoru u  Hannoveru kao prvi kapelmajstor i recimo da su mi  dvije godine unaprijed već riješene jer su mi puni angažmani. Očekujem i nastup  u Berlinu, Pragu, Finskoj i  koncerte u Hrvatskoj: Zagrebu, Zadru, Dubrovniku i drugim gradovima.

Biografija
Ivan Repušić (1978.) završio je osnovno i srednjoškolsko obrazovanje u Glazbenoj školi Blagoje Bersa u Zadru. Dirigiranje je studirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kod Igora Gjadrova i  Vjekoslava Šuteja. 1997. godine pohađao je majstorski tečaj Ronalda Zollmana. Godine 2000. usavršavao se na Indiana University of Pennsylvania, u ljeto 2001. na Accademia Musicale Chigiana u Sieni kod Gianluigija Gelmettija, od 2001. do 2002. u Badisches Staatstheater u Karlsruheu kao asistent Kazushija Onoa, a 2004. u Dubrovniku kod Jorme Panula. Do sada je ravnao brojnim orkestrima u Hrvatskoj i izvan nje te je nastupao na svim hrvatskim ljetnim festivalima. Od 1997. do 2001. bio je dirigent Oratorijskog zbora crkve sv. Marka Cantores Sancti Marci, u svibnju 2001. debitirao je u Hrvatskom narodnom kazalištu Zagreb izvedbom Verdijeve opere "La Traviata", a poslije dirigirao operama "Trubadur" (2006) te "Nabucco" (2008). Od 2002. godine djeluje kao dirigent, od 2006. do 2008. kao Ravnatelj opere u splitskom HNK-u te od 2006. do 2009. kao Ravnatelj glazbenog programa uglednog hrvatskog festivala Splitsko ljeto. Od 2005. godine je šef-dirigent Zadarskog komornog orkestra. Dirigirajući orkestrima i operama doživio je brojne uspjehe diljem svijeta: u Japanu, Austriji, Finskoj, Njemačkoj itd. Od 2009. godine imenovan je Ravnateljem glazbenog programa Dubrovačkih ljetnih igara, a od sezone 2010./2011. postao je prvi kapelmajstor u Državnoj operi u Hannoveru. Docent je na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu.
Nagrade

1996.

Druga nagrada žirija (Srebrna  katedrala) za izvedbu Repušićeve  skladbe na 1. danima duhovne  glazbe Hrvatske glazbene  mladeži CRO PATRIA

1998.

Prva nagrada na trećem  natjecanju zborova u Zagrebu  1998.

2001.

Prva nagrada žirija (Zlatna  katedrala) za izvedbu na 6.  danima duhovne glazbe Hrvatske  glazbene mladeži CRO PATRIA

Druga nagrada na Drugom  međunarodnom natjecanju  pjevačkih zborova u Zadru

2002.

Nagrada Zagrebačke  filharmonije i PBZ American  Expressa za najboljeg mladog  umjetnika u 2001. godini

Nagrade Hrvatskog glazbenog  zavoda za najboljeg diplomanta u  2001. godini

Dekanova nagrada Muzičke  akademije Sveučilišta u Zagrebu

2006.

Nagrada Judita za najbolje  ostvarenje u glazbenom  programu jubilarnog 50.  Splitskog ljeta za dirigiranje  Verdijevim "Nabuccom" u izvedbi  Opere HNK Split

Nagrada "Ante Marušić" za  najbolje umjetničko ostvarenje u  Operi HNK Split u sezoni  2005/06.

Nagrada Slobodne Dalmacije  "Jure Kaštelan" za postignuće u  umjetnosti 2005. godine

2007.

Nagrada hrvatskog glumišta za  najbolje dirigentsko ostvarenje na  području opere za dirigiranje  operom "La Boheme" G. Puccinija  u režiji Dore Ruždjak-Podolski i  izvedbi Opere HNK Split

Nagrada "Orlando", na 58.  Dubrovačkim ljetnim igrama -  dodjeljuje Hrvatska radiotelevizija  za dosege u glazbenom dijelu  programa - ravnanje koncertima  Dubrovačkog simfonijskog  orkestra i Zadarskog komornog  orkestra, održanih u Atriju  Kneževog dvora 11. srpnja i 4.  kolovoza 2007.

2008.

Nagrada Grada Zadra za veliki  doprinos zadarskoj, ali i hrvatskoj  kulturi

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno