Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

Mlade najviše muči nemogućnost osamostaljenja!

16.08.2020. 14:13


U povodu Međunarodnog dana mladih koji je obilježen u srijedu 12. kolovoza, predstavnici Mreže mladih Hrvatske od Vlade su zatražili podizanje kvalitete rada, poticanje stanovanja, uvođenje građanskog odgoja u škole te operativni plan koji će odgovoriti na potrebe mladih u doba pandemije koronavirusa. Za komentar njihovih zahtjeva, ali i o tome hoće li i Savjet mladih Grada Zadra podržati njihovu inicijativu razgovarali smo s Juricom Bosnom predsjednikom Savjeta mladih Grada Zadra.
Hoćete li podržati ovu inicijativu Mreže mladih i možda krenuti s nekim konkretnim koracima?
– Pozdravljam i podržavam inicijativu Mreže mladih Hrvatske iz razloga što ona govori o važnim i aktualnim problemima mladih. Inicijativa Mreže mladih Hrvatske iznesena je odmah na početku mandata nove Vlade koja je u predizbornom programu najavila donošenje konkretnih mjera za mlade, što je obećavajuće. Potrebno je sjesti s mladima te donijeti zajedničke modele koji će biti provedivi u praksi. Nadam se da će prijedlozi Mreže mladih Hrvatske biti dobrim dijelom prihvaćeni te što je još bitnije i provedeni. Mladi su budućnost zemlje, ranjiva su skupina te ih treba razumjeti i pomoći im. Navedenim mjerama ne bi smo samo pomogli mladima koji žive u Hrvatskoj, već bismo potaknuli i one koji su se odselili na povratak u domovinu.
Koji su glavni problemi mladih danas?
– Glavni problemi mladih proizlaze iz područja zapošljavanja, stanovanja i mentalnog zdravlja. Kada govorimo o problemima mladih u području zapošljavanja, moramo istaknuti kako se mladi nalaze na prijelazu iz obrazovnog sustava na tržište rada te da su na početku radnog vijeka. Bez iskustva mladi se teže zapošljavaju, imaju manju pregovaračku moć te samim tim manje nadnice. Mladi su inače posebno ugrožena skupina na tržištu rada te su osjetljiviji na gospodarska kretanja. Za vrijeme kriza veća je vjerojatnost da će mlada osoba postati nezaposlena. Mladi se inače najčešće zapošljavaju na određeno vrijeme, pa se uz male nadnice teže osamostaljuju. U kasnijim godinama odlaze od roditelja, u Hrvatskoj u prosjeku s 32 godine, što je itekako poražavajuće. Teže dolaze do stambenih kredita, a kada i dobiju kredit, rata kredita je velika. Nisu zanemarive niti cijene najma stanova. Vrijedi istaknuti i to da velika većina mladih ne radi posao u struci, što ih dodatno stavlja u nepovoljni položaj. Kada bi mladi imali veće nadnice te ugovore na neodređeno vrijeme svakako bi bili u povoljnijoj situaciji.
Savjet mladih je već do sada govorio o problemima zapošljavanja?
– Vezano za problematiku zapošljavanja, Savjet mladih Grada Zadra, govorio je o važnosti usklađivanja obrazovanja i tržišta rada. Govorilo se konkretno na primjeru Zadarske županije za što smo bili organizirali predavanje na ovu temu u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje Zadar. Smatram kako je potrebno mlade, a i njihove roditelje što više informirati o mogućnosti kasnijeg zapošljavanja nakon završetka srednje škole i fakulteta na način da im se daju projekcije vjerojatnosti zaposlenja u struci za budućih, primjerice, pet i deset godina. Mladi trebaju preuzeti odgovornost, a pri tom biti svjesni vjerojatnosti rada u struci. Strukovna i obrtnička zanimanja treba više promovirati jer ih nedostaje. Govorili smo i o nedostatku stručne prakse, za što smo održali sastanke s predstavnicima Obrtničke i Gospodarske komore te Sveučilišta u Zadru.
Kako komentirate pet glavnih prijedloga Mreže mladih Hrvatske?
– Njihovi su prijedlozi detaljnije obrazloženi u vidu većeg broja potprijedloga. Riječ je ukratko o zahtjevima koji se odnose na područje zapošljavanja mladih, poticanja dugotrajnog najma nekretnina za stanovanje, uvođenje građanskog odgoja, povećanje investicija u strukovno obrazovanje, izradu kratkoročnog operativnog plana kao odgovora na pandemiju te što veće uključivanje mladih u donošenje odluka za mlade. Smatram kako se u zahtjevima Mreže mladih Hrvatske trebalo pronaći mjesta za problematiku psihičkog zdravlja mladih.
Što pod time podrazumijevate?
– Nemogućnost rada u struci, manja primanja, nesigurnost te nemogućnost osamostaljenja dovode do problema psihičke naravi od čega pati sve veći broj mladih. O ovoj problematici se malo govori. Nažalost, osobe koje pate od psihičkih bolesti često su stigmatizirane u društvu. Na bolest psihičke naravi treba gledati kao i na svaku drugu bolest. Upravo će jedna od narednih aktivnosti Savjeta mladih Grada Zadra biti vezana uz psihičko zdravlje mladih. Zahtjevi Mreže mladih Hrvatske važni su jer smatram kako nije realno za očekivati da će Vlada donijeti zakon kojim će se mladi prilikom zapošljavanja zaposliti odmah na neodređeno vrijeme. To bi moglo biti čak kontraproduktivno jer će poslodavci izbjegavati zaposliti mladu osobu na taj način. Veće početne plaće također bi mogle staviti mlade u nepovoljniji položaj, a to bi se izbjeglo jedino ukoliko bi država subvencionirala razliku u plaći, ali i tada je za to potrebno pronaći financijska sredstva. Smatram kako je jedino realno ostvarivo iz skupine zahtjeva oko zapošljavanja, priznavanje studentskog rada pri obračunu staža i radnog iskustva.
Što kažete na mjere za poticanje stambenog zbrinjavanja mladih?
– Mjere vezane za poticanje stanovanja kroz drugačije oblike, osim isključivo kreditnog zaduživanja, u vidu najma stanova imperativ su, te ih vrijedi provesti u praksi. U ovu mjeru vrijedi uključiti jedinice lokalne i regionalne samouprave. Mladi se teže osamostaljuju, u kasnijim godinama odlaze od roditelja iz razloga što imaju male dohotke i ugovore na određeno vrijeme. Cijene nekretnina, kao i najma velike su u odnosu na primanja. Kad je riječ o građanskom odgoju i obrazovanju kao nastavnom predmetu koji će potaknuti mlade na aktivno sudjelovanje u društvu, to je dobar prijedlog, kao i prijedlog izrade operativnog kratkoročnog plana za mlade koji će odgovoriti na potrebe mladih u doba pandemije. Mladi su ugrožena skupina na tržištu rada te za vrijeme kriza oni prvi ostaju bez posla. Svakako ih je potrebno što više uključivati i poticati u procese donošenja odluka i kreiranja politika za mlade. Prijedlozi su svakako dobri, ali s obzirom na to da se uvijek prilikom donošenja odluka suočavamo s potrebama i mogućnostima, vrijedi sačekati reakciju Vlade. Treba pritom biti svjestan da se svi problemi ne mogu riješiti odjednom, da je za sve potrebno vrijeme, ali i to da uvijek treba dati sve od sebe.
S kojim se problemima danas suočavaju mladi u Zadru?
– Sve mlade muče uglavnom isti problemi, tako da mladi u Zadru dijele sudbinu s mladima iz drugih krajeva Hrvatske. Iz komunikacije s mladima istaknuo bih problem stambenog zbrinjavanja, a vezan je uz osamostaljenje. Radi turizma veće su cijene najma stanova što za mlade predstavlja značajan izdatak. Oni koji su u mogućnosti podići stambeni kredit suočavaju se s visokim ratama kredita. Inicijativa Mreže mladih Hrvatske o najmu stanova za mlade na dulje vremensko razdoblje, pomogla bi te vjerujem da će se i Grad u narednom razdoblju, u skladu s donesenim mjerama, uključiti u njenu provedbu. Grad Zadar inače provodi veći broj projekata za mlade, pri čemu posebno vrijedi istaknuti izgradnju Centra za mlade. Posebno me raduje i to što je prihvaćena inicijativa Savjeta mladih o izradi Lokalnog programa za mlade, što će biti značajan iskorak u detekciji i rješavanju njihovih problema. Lokalnim programom definirat će se važna područja za mlade, ciljevi koji će se ostvariti, tko je za njihovo provođenje odgovoran, a svi koji se bave i rade s mladima bit će u to uključeni. Mnogo je pozitivnih iskoraka vezano za mlade, što će u budućem razdoblju biti još vidljivije.