Veličanstveni vatromet u Sukošanu nadomjestio izostanak glazbenog spektakla

Blagdan biskupa i mučenika sv. Kasijana, nebeskog zaštitnika župe Sukošan po kojem su sukošanski preci i nadjenuli ime ovom naselju smještenom uz mirnu uvalu Zlatna luka, obilježile su epidemiološke mjere zbog kojih je drugu godinu za redom ostao zatvoren SC Sukošan. U skladu s epidemijom koronavirusa izostala je i spektakularna fešta sa živom glazbom na kojoj, uz još jednu hrvatsku estradnu zvijezdu, već godinama koncert upriličuju Tomislav Bralić i klapa Intrade i na kojoj je godinu prije korone, kad je pjevao i Mladen Grdović, bio zasigurno preko 15 tisuća feštara.

Jedina fešta u Hrvatskoj
Svetkovinu je obilježio i vremenski pakleni fenomen od oko 37 stupnjeva Celzijusa zbog kojeg se disalo na škrge. Međutim, sve se zaboravilo tijekom spektakularnog morskog vatrometa u 22 sata. Nikad se nije dogodio vatromet bliži obali i vjerojatno nikad nije bio dulji po trajanju, a s oduševljenjem ga je gledalo gotovo tri tisuće mještana, šest tisuća turista, žitelja okolnih naselja i znatiželjnika. Minute su bile kao vječnost za pamćenje.
– Sukošanska crkveno-pučka fešta jedna je od rijetkih svetkovina u Hrvatskoj koja proslavlja ranokršćanskog mučenika sv. Kasijana, a Sukošanci ga od davnina štuju kao svog zaštitnika, naglasio je 79-godišnji mještanin Božidar Božo Dijan.
Nakon euharistijskog slavlja u debeljačkoj crkvi Uznesenja BDM na svečanoj koncelebriranoj svetoj misi u župnoj crkvi sv. Kasijana i na dvorištu uokolo crkve bilo je nazočano nekoliko stotina vjernika.

Uzvišeno ozračje
Potom je održana procesija s kipom sv. Kasijana koja je išla od Ruševca, obalom Donjeg mora, Rudine, Labudovog jaza, te trgom Gornja vrata do župne crkve. Postaja je tradicionalno bila nasuprot kopnenih Gornjih vrata, na istoimenom trgu, kod crkve Gospe od Milosti sagrađene 1650. u vrijeme Kandijskog rata, u znak zahvale što je mjesto poštedjela od kuge koja je u to doba harala ovim krajem.
Da u Sukošanu uz procesiju, misno slavlje i blagdanske stolove s pečenom janjetinom nemali značaj ima i opće pučko okupljanje, potvrđuju brojni improvizirani štandovi uz uobičajenu ponudu robe namijenjene uglavnom djeci i mladeži. Bilo je u Sukošanu svega, a najviše posebno uzvišenog ozračja koje je došlo s blagdanom svetog Kasijana.

Lijepi dojmovi i emocije
Nakon feštanja u domaćinstvima pučko veselje u Sukošanu se nastavilo na ljetnim terasama brojnih kafića i na pripadajućem javnom prostoru, a u Debeljaku ispred kafića Tarantula. Iako je elektronička zabava s dalmatinskim, hrvatskim i svjetskim glazbenim miksovima utihnula odmah nakon ponoći, cijelim Sukošanom je i dalje odjekivala pjesma, gorjele su bengalke a nebo su parale rakete i vatrometi.
Iako bez brojnih tradicionalnih događanja događanja u povodu blagdana svetog Kasijana, Sukošan se na trenutke otkrivao kao svojevrsna oaza zabave, veselja, ali i pobožnosti. Sve zajedno spada i u osobit oblik turističke ponude, jer tko je ovih dana svratio u Sukošan mogao je ponijeti lijepe dojmove i emocije opuštenog, veselog, gostoljubivog podneblja pod kojim jednostavno treba znati uživati.

Relikvija u Sukošanu od 1162. godine
Sv. Kasijan (lat. Sanctus Cassianus, tal. San Cassiano) živio je u vrijeme rimske vladavine cara Dioklecijana, u vremenu protjerivanja kršćana. Kao biskup protjeran je najprije iz austrijskog Tirola, a potom i oko 300. godine i iz Rima i Imole, te ga je carski namjesnik osudio na mučeništvo. Prema legendi Kasijana su djeca i mladi, koje je učio Evanđelju, svojim pisaljkama mučili i ubili. Tako je Kasijan podnio mučeništvo 302. godine. Kršćani u Imoli pokopali su ga u svojem gradu i odmah počeli slaviti kao sveca, a poslije postaje nebeski zaštitnik pokrajine Tirol. Osobito se slavi u San Cassianu. Relikvije sv. Kasijana u Sukošan su donesene prije 1162 godine, odnosno gotovo prije 12 stoljeća.