Otočni pravac kasni zbog dugotrajnih pregovora s otočanima

Slika korisnika admin
kasap
Procijenili smo da je u prošloj godini, koja je bila najuspješnija u zadnjih pedeset godina, 7 posto gubitaka vode otpalo na krađu u tri ljetna mjeseca - Darko Kasap

* Gotovo svakodnevno je u nekom od mjesta Zadarske županije prekinuta vodoopskrba. Kakvi su radovi u pitanju i kada će završiti?

- U tijeku je jako puno projekata. Osim velikih projekata, a to su Istočni pravac, Zapadni pravac, Podvelebitski pravac i Otočni pravac, tu je i izgradnja nekoliko lokalnih mjesnih mreža. Uz to imamo i obvezu održavanja postojećeg sustava; sanaciju cijevi u postojećim mrežama, redovito mijenjanje zasuna i ventila u sklopu preventivnog održavanja, obvezu izmjene vodomjera svakih pet godina, obvezu njihovih umjeravanja, servisiranja i baždarenja. Sve su to poslovi koji uzrokuju na privremeni zastoj u vodoopskrbi na pojedinim područjima. U ovom trenutku je, u okviru Istočnog pravca, u tijeku izgradnja crpne stanice Grgurice, vodospreme Zemunik Gornji, spojnog cjevovoda između crpne stanice i vodospreme. To je prva faza izgradnje Istočnog pravca koja bi trebala biti gotova do kraja godine. Nakon toga će uslijediti spajanje na mrežu vodospreme Zemunik Gornji i mrežu mjesta Škabrnja, što znači da će u sljedećoj godini ta mjesta moći dobivati i priključke. Trenutačno općine distribuiraju vodu samo putem hidranata iz razloga što crpna stanica i vodosprema nisu završene, ali na proljeće će uslijediti puštanje u rad tih objekata i trajno priključenje ovih mjesta na vodoopskrbnu mrežu. Također se na području Slivnice, Islama, Suhovara i Visočana radi na izgradnji mjesne mreže. Paralelno se radi na spoju crpne stanice Tustica i mjesta Debeljak, pa bi na proljeće mogla biti privremeno riješena i vodoopskrba mjesta Debeljak. Istodobno se radi i na Zapadnom pravcu, to jest dovođenju vode s rijeke Zrmanje u zapadni dio županije što znači da će trajno biti riješen problem sa salinitetom, kao i količinama vode u špici ljetne sezone, i omogućit će se vodoopskrba na otoku Viru. U ovom trenutku je već završena izgradnja cjevovoda na otoku Viru, gradi se crpna stanica i vodosprema Vir i podmorski cjevovod ispod Virskog mosta. Uskoro će otpočeti radovi na izgradnji cjevovoda od mjesta Zaton do Virskog mosta. Radovi na toj dionici nisu još otpočeli, jer moraju teći paralelno s takozvanom privlačkom obilaznicom. U koridoru ceste će se nalaziti i budući cjevovod, a očekujemo da ovih dana počnu radovi. Na taj cjevovod će se priključiti mjesne mreže Nina i Zatona, a Kožino i Petrčane imat će bolju vodoopskrbu. To će pogotovo osjetiti Privlaka i Vrsi, a naravno i sam otok Vir koji do sada nije imao nikakvu vodoopskrbu. Neće više biti potrebno cisternama distribuirati vodu.

Otočani ne daju zemlju

* Kad se očekuje priključenje Vira?

- Bio bih presretan ako bismo to uspjeli napraviti do sljedeće ljetne sezone. To nam je cilj. Ima određenih problema u dobivanju suglasnosti, lokacijskih i građevinskih dozvola, i općenito imovinskopravnih pitanja, i čini se da je puno jednostavnije nešto izgraditi nego riješiti dokumentaciju.

* Znači li to da bi za godinu dana trebali biti završeni i Istočni i Zapadni pravac?

- Zapadni pravac da, a Istočni pravaca bi trebao biti u završnoj fazi. Sa završetkom Istočnog pravca bit će završen kostur vodoopskrbe čitave županije, a nakon toga će uslijediti spajanja na postojeće mreže, odnosno izgradnja mjesnih mreža tamo gdje one nisu izgrađene, i za to će biti potrebno dobiti sredstva. Mi u suradnji s općinama kandidiramo projekte prema raznim fondovima uz pomoć Vlade RH kojoj moram zahvaliti što je prepoznala ove projekte za koje su osigurana sredstva Ministarstva, Hrvatskih voda i različitih fondova.

* Gdje se stiglo s pripremama kad je u pitanju Podvelebitski pravac i što je s Otočnim pravcem?

- Što se Podvelebitskog pravca tiče, uskoro bismo trebali dobiti građevinsku dozvolu za vodospremu Rovanjska čime bismo trajno riješili vodoopskrbu područja Rovanjske i Starigrada. Na tom području mi sada imamo spojenu vodospremu Starigrad u sustav, ali to nije trajno rješenje i ima povremenih problema u vodoopskrbi; povećani tlak uzrokuje pucanje cjevovoda. Potrebno je ugraditi određene regulatore, a izgradnjom vodospreme će se vodoopskrba trajno riješiti i steći će s preduvjeti za spoj na sjevernije dijelove prema Karlobagu. Što se tiče Otočnog pravaca, mi smo uspjeli prije sezone staviti u funkciju vodospremu Starešina, odnosno crpnu stanicu Borik, i posljedica toga je što nikakvih problema ovog ljeta nismo imali na otoku Ugljanu. Početkom rekonstrukcije mosta u Ždrelcu mi ćemo preuzeti i vodoopskrbu Kukljice koja se u ovom trenutku opskrbljuje preko Pašmana, to jest putem biogradskog „Komunalca". U ovom trenutku traju radovi na spajanju Kukljice na naš sustav. Paralelno se izrađuje projektna dokumentacija za ostale otoke zadarskog arhipelaga. Već postoji idejno rješenje koje je izradila tvrtka „Hidroprojekt-ing". U ovom trenutku se projektiraju mreža i objekti na otocima Silbi, Premudi i Olibu. Tu je bilo problema s imovinskopravnim odnosima. Unatoč naporima mjesnih odbora, Grada Zadra i Vodovoda, nije se, evo već treću godinu, uspjela pronaći kvalitetna lokacija za smještaj vodospreme. Mještani nisu prepoznali vrijednost ovog projekta i jednostavno su odbacili svaku od predloženih lokacija projektanata, iako više nema oduzimanja zemlje i svi se pravedno obeštećuju. Usprkos tome mi već treću godinu ne uspijevamo završiti taj projekt.

* Govorite o Silbi ili o sva tri otoka?

- Prošlog tjedna smo imali sastanak sa svim mjesnim odborima. Za sad je riješen Olib; vlasnici su potpisali suglasnosti i podnesen je zahtjev za dobivanje lokacijske dozvole. Na Premudi za sad nismo postigli dogovor, a na Silbi ćemo pokušati sljedećeg tjedna imati sastanak sa svim mještanima na kojem ćemo prezentirati važnost projekta u nadi da ćemo prevladati ovaj problem, jer, ako do kraja godine ne dovršimo ovaj projekt, bojim se da će biti teško tražiti sredstva za projektiranje na ostalim otocima.

Krađa vode u zaleđu

* Koliko još i gdje ima azbestnih cijevi kojima voda stiže do potrošača i kada će one biti zamijenjene? Je li se provodilo ispitivanje utječu li one na zdravlje ljudi?

- 23 posto cjevovoda u našem sustavu je od azbestnih cijevi. Mi smo, uz veliku pomoć Grada Zadra koji je sudjelovao u rekonstrukciji cjevovoda, dobar dio azbestnih cijevi zamijenili iz razloga što su te cijevi podložne pucanju što dovodi do gubitaka. Mi smo na taj način smanjili gubitak u našoj vodoopskrbi i ja očekujem da ćemo u nekoliko sljedećih godina zamijeniti sve azbestne cijevi. Ispitivanja o kakvoći vode koja se distribuira azbestnim cjevovodima su provodile relevantne institucije kao što je Institut „Ruđer Bošković". Te su studije naručivale Hrvatske vode. Azbestnih cjevovoda ima svagdje u Europi i svijetu. Niti jedno ispitivanje do sada nije pokazalo da je distribucija vode azbestnim cjevovodima štetna. Koliko mi je poznato, štetna je samo proizvodnja azbesta.

Mi sada koristimo cijevi od nodularnog lijeva, odnosno ductilne cjevovode koji su se pokazali izuzetno kvalitetnima i dugotrajnima, pogotovo na našem području gdje se puknuće cjevovoda vrlo teško prepoznaje, jer voda otječe u krško područje.

* Nije tajna da zadarski Vodovod gubi 70 posto vode zbog starosti cijevi. Kolika se zapravo vrijednost gubi i tko plaća tu "izgubljenu" vodu?

- Godine 2005. zaista je razlika između iscrpljene i prodane vode bila takva da se 72 posto vode nije registriralo, a da se 28 registriralo i prodavalo. Danas je taj omjer puno manji. Mi smo došli na 59 posto neregistrirane vode, odnosno 41 posto registrirane vode. Bitno je naglasiti da u tih 59 posto nije sve gubitak. Nekoliko stvari tu treba jasno razlučiti. Prva stvar je tromost vodomjera. Kad vam vodokotlić curi, to naš vodomjer ne registrira. Kad se zbroje svi mali protoci svih potrošača, naši vodomjeri ne registriraju od 3 do 5 posto. Dio vode, također od 3 do 5 posto, mi trošimo na tehničko održavanje sustava; ispiranje cjevovoda, pranje vodosprema, izmjenu ventila, puknuće cjevovoda. U ljetnim mjesecima imamo velik problem s krađom vode, pogotovo u zadarskom zaleđu. Ljudi se tijekom noći spoje na hidrante i napune cisternu ili jednostavno zalijevaju vrt. Mi smo nalazili čitave sustave razvedene po povrtnjaku, po salati i paprikama. Nažalost, kazne za krađu nisu dovoljno velike pa se ljudi osokole i kradu vodu. Procijenili smo da je u prošloj godini, koja je bila najsušnija u zadnjih pedeset godina, 7 posto otpalo na krađu u tri ljetna mjeseca. Kad sve ovo zbrojimo, onda su stvarni gubici vode koji otpadaju na curenje vode u samim cjevovodima negdje između 30 i 40 posto, ovisno o sezoni, što je hrvatski prosjek. Zadarski Vodovod u ovom trenutku apsolutno ni u čemu ne odstupa od ostalih vodovoda, s tim što moram naglasiti da mi imamo ljetnu špicu kada opskrbljujemo dvostruko više potrošača nego u ostalih osam ili devet mjeseci, dok vodovodi u unutrašnjosti nemaju tih razlika u količini distribuirane vode. Naš je sustav dimenzioniran za dva ili tri ljetna mjeseca, a osam ili devet mjeseci koristimo samo 60 posto kapaciteta. Pritom čitavu godinu održavamo sustav i to je veliki problem. Kad bismo imali dvostruko veću potrošnju, imali bismo gubitaka za 20 posto manje, jer se ista količina vode pumpa trošili vi 10 ili 20 litara. Ali to je objektivan problem primorskih vodovoda. Naravno da se gubitak kalkulira u našem godišnjem izvješću. Najveći je problem što mi moramo platiti struju za ispumpavanje te količine vode, a kad bismo imali manje gubitke, plaćali bismo manje struje. Mi smo do sada plaćali 7 milijuna kuna struje godišnje, a sada je za nas, za Vodovod, struja poskupjela po najlošijim mogućim uvjetima, i mi procjenjujmo da ćemo sad umjesto 7 godišnje plaćati struju 12 milijuna kuna. Naravno, nastavljamo s rekonstrukcijom cjevovoda; mi smo 2002. godine rekonstruirali 230 metara cjevovoda, a sada smo dosegli razinu od 5,5 kilometara godišnje. Ako uzmete da imamo 1.000 kilometara cjevovoda u našem sustavu, i ako je prosječni vijek trajanja cjevovoda 50 godina, mi bismo godišnje morali zamijeniti 20 kilometara, ali i 5,5, kilometara je napredak. Znatna se sredstva ulažu u smanjenje gubitaka, a to je skup i dugotrajan proces; riječki vodovod je deset godina kontinuirano ulagao u sustav i sad su došli na razinu gubitaka od 37 posto.

Ne bih bio gradonačelnik

* Kada će svi potrošači u stambenim zgradama dobiti brojilo i prestati plaćati ukupnu cijenu potrošene vode u jednom ulazu podijeljenu s brojem stanova i članova kućanstva?

- Stambene zgrade su u vlasništvu stanara, mi imamo instalirano brojilo na ulazu, a nakon toga su sve instalacije stvar stanara. U zgradama gdje je to moguće omogućavamo stanarima ugradnju sekundarnih brojila samo zbog lakše i pravednije raspodjele računa. To je moguće u onim zgradama gdje postoji jedna vertikala, jedna cijev kroz stan, i gdje se može mjeriti ukupna potrošnja vode za cijeli stan. Postoje stanovi gdje ima više vertikala i tamo bi trebalo ugraditi brojilo za svaku vertikalu, zbrajati potrošnju, a to je skupo i praktično nemoguće. Sekundarna mjerila nakon što ih ugradimo nalaze se u stanovima i nije ih moguće sva očitati kad naš čitač dolazi; neki se stanari ne nalaze u kući, a drugi se možda i nalaze, ali ne žele otvoriti. Opet kad-tad mi dođemo i očitamo stvarno stanje, a u međuvremenu šaljemo račun na paušalni iznos od prethodnog mjeseca, pa se pojavljuje razlika koju proporcionalno raspodjeljujemo što nije najpravednije, ali je jedino moguće. Mi smo sada u fazi uvođenja projekta sustava daljinskog očitanja gdje ćemo moći očitati vodomjere bez ulaženja u stan. Kroz mjesec dana ćemo ih instalirati u Ulici fra Ivana Zadranina na broju 2, zatim u Ulici Franka Lisice 2d, na adresi Obala Kneza Branimira 14 i u Ljepotici. To su zgrade u kojima imamo najviše problema i u njima ćemo u ovoj godini ugraditi vodomjere na daljinsko čitanje i svima poslati račun za točno onoliko vode koliko potroše. Ako se ovaj pilot projekt pokaže dobrim, tada ćemo u narednih pet godina težiti tome da svih 7.000 sekundarnih vodomjera zamijenimo ovima na daljinsko čitanje.

* Treba li se bojati da će u budućnosti doći i do privatizacije Vodovoda, odnosno prodaje strancima?

- Ako se mene bude pitalo, naravno da ne. Uostalom, postoji Strategija vodoopskrbe Republike Hrvatske, koja je pred donošenjem u Saboru, i ona jasno propisuje da se izvorišta vode nikad ne smiju prodavati ni privatizirati, i ja se nadam da će ona ostati javno dobro.

* Mislite li da kod izbora direktora javnih ustanova politika ima presudan utjecaj ili se traži stručnost i iskustvo kandidata na takvim poslovima?

- Naravno da politika ima utjecaja, jer je moje mjesto ujedno i politička funkcija. Ja mogu samo reći da sam, prije nego što sam došao na mjesto direktora, tri godine bio zaposlen u Vodovodu na mjestu voditelja Odjela održavanja i izgradnje, da sam diplomirani inženjer strojarstva i da je svake godine moje izvješće o radu pred Gradskim vijećem koje ga može prihvatiti ili ne prihvatiti. Naravno da politika ima utjecaja, ali je jasno i da sa traže znanje i stručnost, a osobno smatram da imam oboje.

* Biste li prihvatili mjesto gradonačelnika ili njegova zamjenika na sljedećim lokalnim izborima?

- Kratko i jasno - ne.

* Je li istina da ste kupili stan od 3 milijuna kuna u Ninčevićevim zgradama?

- Ne, nisam, to nije istina. Tri milijuna kuna je jako puno novca.

Plaćanje računa bez naknade

* Plaćam račune preko banke koja nema ugovor s Vodovodom, a koliko mi je poznato, Vodovod ima ugovor samo s jednom bankom, i s tekućeg računa mi se svaki mjesec "skida" isti paušalni iznos koji je veći od moje stvarne potrošnje koja varira od mjeseca do mjeseca. Kako mogu znati da se preplaćeni iznos reflektira na mom računu za sljedeći mjesec? Vaši službenici na šalteru za reklamacije sliježu ramenima i nemaju odgovor.

- Ovdje se radi odnosu klijenta i banke. Paušalni iznosi koji se nekom skida s računa je stvar ugovora te osobe s bankom. Na pitanje zašto nekom banka skida paušalni iznos i ja ću, kao i moji službenici, slegnuti ramenima, jer ne mogu ulaziti u odnos banke i bančinog klijenta. Pretpostavljam da se ovdje radi o tome da postoji trajni nalog putem kojeg potrošač plača račune, ali ne mogu dati odgovor na to zbog čega nekom banka „skida" paušal za plaćanje računa Vodovoda. Potrošač je u pravu kad kaže da mi imamo ugovor samo s Privrednom bankom, što znači da se prilikom plaćanja računa ne plaća naknada, a razlog tome je što smo mi klijent Privredne banke, pa banka nama izlazi u susret omogućujući da naši potrošači ne plaćaju naknadu. Mi ćemo u sljedećoj godini nastojati predvidjeti sredstva u našem financijskom planu kako bismo pokušali sklopiti ugovore i s drugim bankama te Hrvatskom poštom, kako bi i tamo naši potrošači plaćali račune bez naknade. Mi svima dostavljamo račun na kućnu adresu i potrošač ako želi može platiti iznos računa i putem internet bankarstva, a želim naglasiti i da se na našoj blagajni u prizemlju, kod porte, bez naknade mogu platiti računi Vodovoda. Postojanje e blagajne je bio naš argument zašto do sada nismo sklapali ugovore s bankama.

Provjeriti svoje cijevi

* Zašto je voda u Zadru loše kvalitete i smrdi na plijesan?

- Nekom nešto smrdi, nekom miriše, nekom je nešto lijepo, nekom nije, ali ono čime se mi vodimo je Pravilnik i Zakon o kvaliteti isporučene vode za piće. Imamo interni laboratorij u kojem se svakog dana na 30 mjesta uzorkuje voda i ispituje kvaliteta. Naša je voda po svim standardima izuzetno kvalitetna voda. Ona ima jedan hendikep, a taj je što se „procjeđuje" kroz Velebit, pa obiluje kalcijem zbog čega domaćice imaju određenih problema s perilicama. Ali, ako pogledate plitke vode u Slavoniji, one su pune teških metala, dok mi imamo visoku kvalitetu vode. Krajnju ocjenu kvalitete, uostalom daje Zavod za javno zdravstvo, a ne mi. Mi imamo laboratorij za internu uporabu i kako bismo mogli intervenirati u slučaju bilo čega. Kad naša voda ne bi bila kvalitetna, Zavod za javno zdravstvo bio bi dužan obavijestiti javnost, bili bismo to dužni i mi zajedno s Državnim inspektoratom. Naša je voda apsolutno kvalitetna i ispravna.

*Treba li građanima savjetovati da u slučaju neugodnog mirisa kontroliraju cijevi u svojoj kući ili stanu?

- Mi odgovaramo za vodu do samog vodomjera. Nakon toga je privatna instalacija i često se dogodi da su tamo cijevi stare, zahrđale ili da se voda miješa s nečim, ali to nije instalacija za koju mi odgovaramo.

Pritisak u Zemuniku normaliziran do ljeta

* Plaćam dosta velike račune Vodovodu, ali ne toliko zbog potrošnje vode, koliko za druga davanja kao što je obnova infrastrukture. Živim u Zemuniku Donjem i za cijenu vode koju plaćam ne dobivam adekvatnu uslugu, odnosno dovoljno snažan pritisak vode, pa ne mogu normalno koristiti vodu ako to istodobno radi još niz drugih potrošača. Kada će Zemunik Donji u tom pogledu biti izjednačen sa Zadrom?

- Dovršetkom izgradnje crpne stanice Grgurice i vodospreme Zemunik Gornji, te cjevovoda nizvodno od Zemunika, će biti trajno riješena problematika vodoopskrbe Zemunika, Škabrnje, Prkosa, Galovca, Murvice i svih onih mjesta koja se nalaze na potezu od autoceste prema moru. Činjenica jest da u Zemuniku Donjem u ljetnom razdoblju imamo nizak pritisak vode, ali problem je što na tom području imamo Smoković koji je razoren ratom i gdje je mreža u potpunosti devastirana, a područje još minirano i dobar dio vode se tu gubi. Voda iz pravca Murvice ne može doći do Zemunika. Imamo Dom za stare osobe na Gradini koji svakog ljeta ostane bez vode jer je na visokoj koti i voda ne može doći kod njih. Situacija je nezgodna, ali izgradnjom ovih objekata riješit će se ti problemi i to vrlo skoro, možda čak i do sljedećeg ljeta. Našem potrošaču mogu reći da se konačno dio sredstava koje građani s ovog područja plaćaju kroz račune počeo vraćati na ovu područje. Naši građani kroz dvije naknade plaćaju 1,80 kuna i odavde se godišnje transferira gotovo 12 milijuna kuna u zajedničku blagajnu Hrvatskih voda. Mi trenutačno imamo potpisano projekata čija vrijednost prelazi 200 milijuna kuna i možemo biti zadovoljni.

Plaćali račune u kostimu

* 10. srpnja došao sam u upravnu zgradu Vodovoda, a vaš portir me nije htio pustiti u zgradu jer sam bio u kratkim hlačama. Kako je Vodovod tvrtka u većinskom vlasništvu Grada Zadra (71,18 %), a ne ured državne uprave, lokalne samouprave ili bilo koji drugi ured koji predstavlja državnu ili lokalnu vlast, već samo trgovačko društvo kojeg sam kao građanin grada Zadra i ja vlasnik, zanima me komu je uopće pala na pamet ideja da određuje kako će tko doći odjeven u Vodovod?

- Mi smo bili prisiljeni donijeti takvu mjeru, jer su tijekom ljetnih mjeseci ljudi zaista dolazili svakako odjeveni, čak su i u kupaćim kostimima dolazili platiti račune i tražiti informacije, što nismo mogli dopustiti. Teško je odrediti granicu oko toga što je mjera dobrog ukusa i jesu li bermude prekratke, ali mi smo onda, da tako kažem, prepisali odluke iz drugih institucija kao što su Grad Zadar i Zadarska županija smatrajući da će se na taj način dobiti jedna mjera dobrog ukusa. Žao mi je što se to dogodilo našem potrošaču, ali jednostavno nekakva granica mora postojati. Možda je odluka previše konzervativna, ali ovo je stav koji smo za sad zauzeli, a možda se on i promijeni.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno