Skrbnici povijesti Zadra i Dalmacije

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
arhiv6
Ivan JAMIČIĆ
Ravnatelj Državnog arhiva u Zadru Slavko Ražov nada se kako će Arhiv "naslijediti" prostor Znanstvene knjižnice

Državni arhiv u Zadru koji zgradu dijeli sa Znanstvenom knjižnicom u svojim spremištima čuva povijest Zadra i Dalmacije dugu 11 stoljeća.

Najstariji dokument, s ponosom ističe ravnatelj Državnog arhiva Slavko Ražov, je Darovnica kralja Krešimira IV iz 910. godine u kojoj samostanu Sv. Krševana daruje otok Maun.

Darovnica je pisana srednjovjekovnim latinitetom i tek je najranija od ukupne dokumentacije hrvatskih vladara sačuvane u spremištima Arhiva. Iako je zadarski Državni arhiv nerijetko mjesto posjeta stučnih istraživača, nerijetko i iz Italije, najbrojniji posjeti Arhivu potraga su za vlastitom recentnom prošlosti ili ostavštinom obitelji i to iz sasvim praktičnih razloga.

 Osam kilometara pisane povijesti

- Dnevno imamo petnaestak upita vezanih uz imovinsko-pravne dokumente ili rješenja o nasljedstvu, kazuje Ražov dodajući kako postoje i slučajevi u kojima se pravo nad zemljištem dokazuje i agrarnim spisima Kraljevine Jugoslavije.

Sudski spisi također su čest predmet interesa stranaka, posbeno iseljneika, a u Držvnom arhivu mogu se naći sudski spisi suda u Biogradu od 1880. do 1927, benkovačkog suda i zadarskog suda od 1947. do 1872.

- Sad se pripremamo primiti dokumentaciju još jednog desetljeća suda u Zadru, najavio je ravnatelj Ražov pokazujući katove spremišta arhivskog gradiva za kojeg kaže kako kako bi se moglo razvući na osam kilometara.

Znatan udio u toj povijesnoj "kilometraži" čine i , kako se izrazio Ražov, tone spisa bivše Općine Zadar. Ovo su ujedno jedni od najčešće traženih dokumenata, za pretraživanje po kojima je nužno poznavati i sistem katalogizacije kojeg su koristili službenici bivše Općine.

Za kupnju nove police na koju će biti smješten dio ovog dokumenta Zadarska županija je odobrila oko 10.000 kuna, a s još toliko kupnju će sufinancirati i Gard Zadar. Nova polica omogućit će jednostavnije pretraživanje.

Među spisima koji prate kroz vrijeme smjenu vladavine nad Zadrom i Dalmacijom, od one hrvatskih vladara, mlatačke, austrijske, talijanske, preko spisa Komunističke partije, interes građana nerijetko izdvaja dokumete zadarske bolnice. U arhivu se, naime, nalaze dokumenti bolnice u razdoblju do 1947. do 1989. godine, što uključuje i povijesti bolesti svih pacijenata.

- Jednom sam našao i svoju povijest bolesti iz '54. kada sam imao nezgodu s nogom. Jedna je gospođa, primjerice, trebala pronaći dokumentaciju operacije dojke koju je obavila prije dvadesetak godina i uspjeli smo joj to pronaći iako nije znala točan datum. Jedan je riječki liječnik pronašao kako je prva operacija pod eter-narkozom u Zadru obavljena svega mjesec ili dva dana nakon što je to prvi put učinjeno u SAD-u. Kad možete pomoći stranci i pronaći ono što joj treba, to je za arhivara najveće zadovoljstvo, kazao je Ražov dodajući kako su strpljvost, te ljubav prema povijesti i prema pisanim dokumentima svakako temeljne osobina koje arhivar mora imati.

Značajan udio u upitima stranaka prem Arhivu čini i projektna dokumentacija koja prati izdavanje građevinskih dozvola, što je posebno važno ukoliko dolazi do gradnje na područjima s podzemnom infrastrukturom. Državni arhiv prima i dokumentaciju građana, ponekad i uz kaluzulu po kojoj oni ostaju zapčačani do smrti vlasnika.

Upravo zbog obima dokumentacije koja se stalno povećava u Arhivu se nadaju kako će, nakon što sadašnja Znanstvena knjižnica dobije novi prostor, "naslijediti" prostor sadašnjeg susjeda. Danas je u Arhivu zaposleno 25 djelatnika, a kadrovska su im pojačanja svakim danom sve potrebnija.

Najstarija matična knjiga s Oliba

- Standard je u knjižnicama da imate 5.000 knjiga na jednog djelatnika. Naša knjižnica ima 50.000 knjiga, i to vrlo vrijednih, a samo jednog djelatnika koji je za te knjige zadužen, kazao je Ražov navodeći kako je riječ o knjižnici koju je 1896. godine osnovao zadarski namjesnik Nadelli. Među najvrijedniijim rukopisima izdvajaju se "Povijest Poljičke republike" Alfonsa Pavića iz 19. stoljeća i "Povijest Paga" Marca Laura Ruića.

- Kadrovski bismo trebali ojačati i odjele za restauraciju i mikrofilmiranje s najmanje još jednim djeltanikom, kao i vanjsku službu u kojoj danas imamo samo jednog djelatnika koji na terenu prikuplja novu spise, također je kazao Ražov.

Odjel za mikrofilmiranje postoji od 1973. godine, i na mikrofilmovima se nalazi između 10 i 15 posto ukupnog gradiva Arhiva, a uglavnom je riječ o starijim dokumentima. Kad je u pitanju restauracija suvremenog papira, dakle od 19. stoljeća nadalje, od velike je pomoći laminator, stroj kojeg je Arhiv nabavio prije dvije godine, a koji služi za impregnaciju spisa. Laički kazano, u originalni spis utiskuje se takozvani "japanski papir" koji učvršćuje original i produžuje mu trajnost za najmanje 100 godina.

Među traženim dokumentima svakako su i matične knjige, a mnoge od njih, jednako kao i stariji spisi, zahtijevaju restauraciju.

Najstrija matična knjga na području Dalmacije čuva se upravo u Državnom arhivu u Zadru. Riječ je o matičnog knjizi otoka Oliba iz 1560. pisanoj glagoljicom.

Za restauraciju jedne matčne knjige potrebno je oko 70 do 80 tisuća kuna, a i nekoliko mjeseci predanog rada, saznajmo u Arhivu, no od redovnih sredstava ti se troškovi ne mogu pokriti, već je, kako je istaknuo Ražov, neophodno da ih osigura općina na čije se stanovnike matična knjiga i odnosi.

Jedna od takvih, a saznajemo i vrlo tražena, jest Matična knjiga rođenih u Krupi-Golubić u razdoblju od 1922. do 1940.

- Kad bismo je imali novca restaurirati, mi bismo je nakon restauracije vratili u uporabu, jer ona je još uvijek korištena, napominje Ražov.

Arhiv raspolaže i dokumentacijom koja se i danas može smatrati itekako zanimljivom kada je riječ o suvremenim granicama Hrvatske i BiH. Ovdje se čuva oko 1.300 dokumenata komisije koja je u vrijem austrijske vlasti opisivala granicu Dalmacije i Turskog carstva, a uključuje i crteže i dnevničke bilješke. Za obradu tih podataka potrebno je oko 120.000 kuna.

Uz to Arhiv posjeduje i korespodenciju između zadarskih providura i namjesnika sa sarajevskim pašom pisanu arapskim pismom, a zahvaljujući kratkotrajnoj francuskoj vlasti nad Dalmacijom u Arhiv, koji postoji od 1624. godine, su dospjeli i dokumenti tri samostana koje je zatvorio Napoleon Bonaparte. Riječ je o samostanu sv. Krševana, samostanu sv. Kuzme i Damjana i samostanu Sv. Nikole.

Iako traženje u spremištima samog Arhiva ima prizvuk romantike, svakako valja pozdraviti projekt Arhinet. Riječ je o nacionalnom projektu "online" objavljivanja kompletne arhivske građe u Republici Hrvatskoj. Kad je zadarski Arhiv u pitanju, na ovom projektu radi troje zaposlenika, a do sad je "online"  oko 12 posto ukupnog gradiva.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno