Vrhunac na kraju “splitskog programa” Tankerske plovidbe

“Krštenjem” novogradnja 461 u “Olib” i preuzimanjem “Dugog otoka” Tankerska plovidba obilježit će kraj trećeg splitskog programa kojima je od osamostaljenja Hrvatske do danas izgrađeno sedam brodova s gotovo milijun tona
Vrhunac “Splitskih programa” Tankerske plovidbe dogodit će se danas u 15 sati u brodogradilištu “Brodosplita” gdje će Tankerska plovidba iz Zadra istovremeno krstiti novogradnju 461 brod radno porinut pred desetak dana odnosno preuzeti u flotu dovršenog blizanca istog broda naziva “Dugi otok”. Kum koji će imenovati posljednji brod iz Splitskog programa je ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta.
Riječ je o brodovima za prijevoz sirove nafte i naftnih derivata tipa aframax svaki sa po 110.000 dwt-a koji odgovoraju najvišim standardima suvremene gradnje.
 Vrhunac splitskih programa možda se dogodio nešto ranije kada su u nizu preuzimana tri suezmax tankera svaki sa po 167.000 dwt-a kao najveći brodovi ikad prinuti s hrvatskih navoza u jednom komadu kao i najveći brodovi u hrvatskoj floti. No ovog se puta ipak radi o dvostrukoj svečanosti jer će u isto vrijeme novogradnja 461 dobiti ime Olib, dok će prethodno porinuti Dugi otok početi zarađivati preuzimanjem u flotu. Kako nam je kazao komercijalni direktor Dragan Gaćina, odrađivat će već važeće ugovore po Mediteranu, dakle, posao ga već čeka.
Riječ je o aframax tankerima od 114.000 tona, ojačanim za plovidbu u hladnim morima i ledenom području. Dugi su 247 metara, široki 42 metra, a uz motore MAN B&W od 13.560 kW, izgrađene u Splitu, brodovi će razvijati brzinu od 32 čvora. Prema riječima tehničkog direktora Lenka Milina, sve provjere Dugogo otoka su u redu.
Ive Mustać već je više puta istaknuo nadu da će se vratiti domaćim navozima, odnosno da će Hrvatska naći modus za budućnost naše ponosne brodogradnje. O kvaliteti brodova izgrađenih u Splitu dovoljno govori da čine udarnu snagu flote Tankersake plovidbe u godinama u kojima zadarski brodar bilježi vrhunske rezultate.