Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Populistički juriš na dogovor iz Ljubljane

Autor: Denis Romac

15.09.2009. 22:00
Populistički juriš na dogovor iz Ljubljane


Slovenska opozicija i radikali odbacuju Pahorov dogovor s Kosor, a zbog slovenskog odustajanja od blokade prije rješenja graničnog spora slovenskog premijera optužuju za “nacionalnu izdaju”.
Na drugoj strani, premijerku Kosor napadaju opozicijski čelnici
Ljubljanski dogovor Jadranke Kosor i Boruta Pahora o deblokadi hrvatskih pregovora i rješavanju graničnog spora u opasnosti je i u Sloveniji i u Hrvatskoj, i to zbog prijetnje opozicijskih i populističkih političara. Dok na slovenskoj strani smatraju da nema dovoljno jamstava da će Slovenija na kraju dobiti dodir s međunarodnim vodama, u Hrvatskoj Kosor optužuju da se unaprijed odrekla tog dijela mora u korist Slovenije. Trenutačnu kontroverzu s ljubljanskim dogovorom Kosor-Pahor možda ponajbolje oslikava izjava premijera Pahora kako će on učiniti sve da Slovenija dobije kontakt s otvorenim morem, ali da mu takav ishod buduće arbitraže nitko ne jamči.
Slovenska opozicija i radikali odbacuju Pahorov dogovor s Kosor, a zbog slovenskog odustajanja od blokade prije rješenja graničnog spora slovenskog premijera optužuju za “nacionalnu izdaju”.
Na drugoj strani, premijerku Kosor napadaju opozicijski čelnici, očekuju se i napadi jastrebova što su i dosad onemogućavali bilo kakav dogovor sa Slovenijom, no, kako doznajemo, hrvatska premijerka očekuje i udar iz vlastite stranke, s desnog krila HDZ-a, koje joj i inače nije sklono, niti mu odgovara njezin diplomatski uspjeh, jer je upravo ona uspjela deblokirati hrvatske pregovore.
Glavna zamjerka na njezin račun svodi se na pristanak za nastavak pregovora na temelju “drugog” Rehnova prijedloga, kojim se Sloveniji priznaje pravo na izlaz na otvoreno more, sugerirajući da je Hrvatska pristajanjem na nastavak razgovora na temelju tog prijedloga prihvatila i njegov sadržaj.
Međutim, kako tvrde hrvatski diplomatski izvori, to je daleko od istine. Iako se to ne spominje u izjavi švedskom predsjedništvu EU, Kosor je prihvatila nastaviti razgovore o granici tamo gdje su oni i zaustavljeni 15. lipnja, a zaustavljeni su nakon što je Olli Rehn korigirao svoj prvi “konačni” prijedlog što ga je ratificirao i hrvatski Sabor, jer su u njega ugrađeni neki slovenski amandmani – među njima i onaj o “spojnici” s otvorenim morem – drastično mijenjajući njegov smisao.
Dakle, hrvatski i slovenski pregovarači, uz pomoć Rehnovog nasljednika na mjestu povjerenika za proširenje, nastavit će 2. listopada razgovore o tom prijedlogu, no hrvatski nas izvori uvjeravaju kako je drugi Rehnov prijedlog samo podloga za razgovor i kako će već nakon prvog pregovaračkog kruga početkom listopada sigurno doživjeti izmjene, jer će Zagreb na njega predložiti amandmane. Uslijedit će razgovori, sve dok budući dogovor o arbitražnom sporazumu ne bude “uravnotežen” i “usklađen s međunarodnim pravom i hrvatskim interesima”, slično kao što se događalo i s prvim Rehnovim prijedlogom, koji je u nekoliko mjeseci prešao put od medijacije do arbitražnog suda.
Pred Hrvatskom i Slovenijom su dugi i naporni razgovori, a po njihovu završetku hrvatska će premijerka ponovno javnost izvijestiti o konačnom rješenju. Hrvatsko-slovenski sporazum o arbitražnom sudu nakon toga morat će prihvatiti i Sabor, bez obzira što je Sabor već ranije potvrdio Rehnov prijedlog, a parlamentarni blagoslov morat će dobiti i u Sloveniji, u kojoj najavljuju i stavljanje sporazuma i na referendumsku provjeru.
Hrvatska premijerka i slovenski premijer odlučili su zajednički braniti dogovor, što se može zaključiti po prekjučerašnjem pojašnjenju hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, koje je odlučilo pomoći Pahoru objašnjenjem da će se pregovori nastaviti temeljem drugog Rehnova prijedloga, i to usred rasprave u slovenskom parlamentu. Još je zanimljivije da je hrvatsko ministarstvo odlučilo pomoći Pahoru neposredno nakon što je ministar Gordan Jandroković prvi put primio novog američkog veleposlanika u Hrvatskoj Jamesa Foleya, što vjerojatno znači da za uspjeh dogovora nisu zainteresirane samo Hrvatska i Slovenija.


Drugi Rehnov prijedlog: spojnica ili pristup?


Olli Rehn predstavio je 15. lipnja novu verziju svog prijedloga, uvaživši neke slovenske zahtjeve. Rehn nije prihvatio sve slovenske amandmane, među kojima su bili i zahtjevi da arbitraža sudi po načelu pravičnosti i da se Sloveniji osigura dodir s međunarodnim vodama. No umjesto riječi “pristup” Slovenije otvorenom moru iz prvog prijedloga, u drugi Rehnov prijedlog ubačena je riječ “spojnica” (engleski junction), što se prema međunarodnom pravu može shvatiti samo i kao teritorijalni kontakt. Hrvatska tada nije željela prihvatiti da se u arbitražnom sporazumu prejudicira rješenje o kojem arbitražni sud tek treba donijeti odluku, pa su pregovori propali.