Izlaz iz krize je u starim projektima

Dugogodišnja ulaganja u cestogradnju, Kosor planira zamijeniti ulaganjima u željeznicu i energetiku. Vlada će ponovno analizirati plan po kojem je do 2012. u željeznicu planirala uložiti 18 milijarda kuna
Nakon što se Vlada mjesecima bavila provođenjem mjera iz programa gospodarskog oporavka (promjenama u poreznom sustavu, smanjivanjem neporeznih davanja, ukidanjem državnih agencija), te nakon što se potrošila na bezuspješnom pokušaju da izmijeni Zakon o radu kako bi postigla kakve takve uštede u proračunu čiji je deficit na kraju ipak morala povećati za 5,5 milijarda kuna, premijerka Jadranka Kosor odlučila je zaigrati na drugu kartu.
Gospodarski oporavak, kojeg građani još ne osjećaju, a neće ga biti ni do kraja godine, jer će Hrvatska i u 2010. godini zabilježiti pad BDP-a, i to od najmanje 1,6 posto natjerali su Kosor da spas potraži u investicijama. Tako je i na okupljanju HDZ-ove mladeži najavila velike investicije, ali o konkretnim projektima nije htjela govoriti. Iz razgovora s više sugovornika u Vladi, ali i ljudima iz gospodarstva doznajemo da je riječ o paketu projekta koji je sastavljen od kombinacije novih i starih projekata, te ulaganja državnih i privatnih kompanija.
Akcijski plan HEP-a
U javnom sektoru, što se dalo naslutiti i iz dosadašnjih Vladinih najava, dugogodišnja velika ulaganja u cestogradnju zamijenit će ulaganja u željeznicu i energetiku. Tako će ulogu investicijskog prvaka imati Hrvatska elektroprivreda koja je po Vladinu nalogu već sastavila Akcijski plan vrijedan tri milijarde eura. Godišnje će HEP ulagati po 3,5 milijarde kuna, a već do kraja godine trebao bi objaviti natječaj za gradnju Plomina i hidroelektrane Omble kod Dubrovnika.
Nisu to nikakvi novi projekti, ali prema tvrdnjama naših sugovornika riječ je samo o tome da će im Vlada dati zeleno svjetlo uvjerena kako u bankarskom sektoru ima želje da ih se prati. Ako HEP u gradnju krene planiranim tempom značit će to više posla i za domaće tvrtke iz građevinarstva i elektroindustrije. Uz to Vlada kontaktira i s nekoliko privatnih kompanija vezanih uz projekte u energetici, a ističu i to kako bi dio tih planova, jer su dobro razrađeni, mogao biti pokriven novcem iz europskih fondova.
Kreditiranje države
U iste se izvore u Vladi izdaju i kad je u pitanju pokretanje investicija u željeznici, koje je posljednjih kriznih godina na jedva prihvatljivom minimumu. Vlada će ponovno morati analizirati svoj plan po kojem je u četiri godine do 2012. godine u željeznicu trebala uložiti 18 milijarda kuna, s time da glavnina novca ide na prugu Savski Marof – Zagreb – Tovarnik koja je X. paneuropski prometni koridor, kao dominantan europski pravac od Austrije do Grčke te na gradnju pruge od mađarske granice do Rijeke koja se nastavlja na paneuropski koridor Vb.
– Vlada će konačno morati odlučiti je li pruga od mađarske granice do Rijeke njezin strateški projekt i ako je agresivno krenuti u pribavljanje novca iz europskih fondova – kaže naš sugovornik iz Vlade.
Uz to država će konačno krenuti i u realizaciju projekta u vodoprivredi, odnosno u gradnju sustava odvodnje i navodnjavanja, a i u tom se sektoru računa na novac europskih fondova. Ipak, naši izvori iz Vlade priznaju da se i s domaćim bankama razgovaralo kako bi pratile te projekte i da su načelno dobili obećanje da ta podrška neće izostati, što ne čudi, jer je kreditiranje države i dosad bilo najbolji bankarski posao.
 

Ulaganje u privatni sektor

Vlada računa i na stotine milijuna eura ulaganja u privatnom sektoru. Iz poslodavačkih udruga potvrđena nam je informacija kako su iz Vlade tražili poduzetnike da im prijave svoje “ozbiljne” projekte i da detektiraju prepreke kako bi Vlada mogla ukloniti one koje je “postavila” njezina administracija. Tako su u u vrlo ozbiljnoj fazi deseci projekta u turizmu vrijedni i do stotine milijuna eura. No, nije turizam jedina grana koja bi iz privatnog sektora trebala pogurati gospodarstvo, u Vladi očekuju da će se već do kraja godine iskristalizirati još neka ulaganja u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.