Bankari zaradili 2,6 milijarde kuna

Banke u Hrvatskoj osjećaju prve znakove  rasta, što potvrđuje porast njihovih profita, povećano  kreditiranje privatnog sektora te zaustavljanje rasta loših  kredita, tvrde u Hrvatskoj udruzi banaka (HUB). U  prvih šest mjeseci ove godine banke su povećale dobit za  14,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a prema  podacima HNB-a, njihov ukupni profit u prvih sedam  mjeseci iznosio je 2,6 milijarda kuna.
– Sasvim je legitimno da banke postižu dobit, a smatra se  da najmanja razina profitabilnosti iznosi oko 10 posto,  upozorio je Zoran Bohaček, direktor HUB-a. U Hrvatskoj je proteklih godina profitabilnost banaka pala na  razinu od oko 6,6 posto, koliko iznosi prinos na dugoročnu kunsku obveznicu. Sada se profitabilnost približava stopi od oko 8 posto, što je upola niže nego  proteklih godina. Za usporedbu, profitabilnost banaka u  Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj iznosi blizu 14 posto, a  dobit banaka u Hrvatskoj raste sporije od tvrtki koje  čine dionički indeks Crobex na Zagrebačkoj burzi, primijetio je Bohaček.
Bankovni depoziti stanovništva u prvoj polovici godine  su rasli, dok su depoziti poduzeća padali. No, u usporedbi s lanjskih prvih šest mjeseci, domaće banke su  privatnom sektoru kredite povećale za 9 posto, a prema  tom rastu svrstale su se na šesto mjesto u Europi,  pohvalio se direktor HUB-a. Nije se upuštao u ocjene  hoće li to pridonijeti gospodarskom rastu, ali je naglasio  kako je to “pokazatelj da su banke spremnije preuzimati  rizik”.
Bohaček je podsjetio da kamate padaju već dvije godine,  ali nije mogao prognozirati njihovo kretanje, jer to ovisi i  o premiji rizika zemlje. Razlog tome su financijski problemi i dužnička kriza koja je zahvaća južne članice  eurozone.
– Nesigurnosti u eurozoni ne bi trebale direktno utjecati  na nas, ali šira kriza u Europi može imati implikacija na  Hrvatsku, upozorio je Bohaček. Naše banke nisu direktno uključene na strana tržišta i nisu previše ovisne o  tamošnjim poremećajima. No, potresi u eurozoni ne  mogu se pozitivno odraziti na Hrvatsku. U kojoj mjeri bi  oni imali negativni utjecaj na našu zemlju, teško je  danas predvidjeti, jer svi su scenariji otvoreni, zaključio  je Bohaček.