Danas otrov, a sutra lijek

Kava i čokolada do nedavno su bile nepoželjne namirnice koje se povezivalo s brojnim oboljenjima. Danas su, preporučljive, a sličnu sudbinu imaju maslac, jaja, mlijeko…

Suprotno dugogodišnjim  preporukama tlakašima i  srčanim bolesnicima da se  odreknu kave i čokolade, novija istraživanja pokazuju da  su tvrdnje o škodljivosti obje  navedene namirnice po zdravlje u najmanju ruku dvojbene. Dok je još donedavno  nepotrebno dizala tlak i bila  apsolutno nepoželjna namirnica za osobe sa zdravstvenim problemima, kava je u  zadnjih par godina, vele istraživanja, postala napitak  koji godi srcu, mozgu i jetri.  Znanstvena studija iz 2001.  godine sugerirala je da obilno konzumiranje kave ima  veze sa slabljenjem srca. Nakon dodatnih istraživanja,  pokazalo se da je ta tvrdnja  potpuno netočna, te da kava  ima neutralan, a možda čak i  protektivan učinak na srce.  Veza između broja ispijenih  šalica kave i zatajenja srca  nije znanstveno potvrđena.
Jednako tako, čokolada je  od slatkiša koji deblja i podiže šećer postala namirnica  korisna za zdravlje. Flavonoidi, kojima kakaovac kao  sastavni dio čokolade obiluje, mogu pomladiti za 3,2  godine, navode novija istraživanja, a tamna čokolada  može pridonijeti smanjenju  krvnog tlaka i povećati sposobnost organizma da preradi šećer iz hrane. Ne samo  da nije nezdrava, već pomaže radu srca, smanjuje krvni tlak i razinu lošeg kolesterola i to čak za 10 posto.
Savjet kod dvojbi
Priča s kavom i čokoladom  nije izuzetak, već pravilo: iz  mjeseca u mjesec i iz tjedna u  tjedan svjedoci smo niza istraživanja koja ne samo da  donose različite zaključke  već dijametralno suprotne  tvrdnje koje prosječnog konzumenta ostavljaju u potpunoj nedoumici. Slično je s   mobitelima, koji čas jesu, čas  nisu opasni po zdravlje, s  kolesterolom, koji je čas poguban po zdravlje, a u drugom trenutku – kažu istraživanja – njegov je utjecaj  na zdravlje precijenjen.
Kako je moguće da nas  istraživanja koja dolaze iz  naizgled pouzdanih izvora  dovedu u takvu dvojbu? Najpouzdanije informacije o  zdravlju su one koje se temelje na medicinskim istraživanjima, a kad je o rezultatima istraživanja riječ,  morali bismo znati kako je  istraživanje provedeno, i tko  ga je proveo. Ako ne raspolažemo ovim podacima,  jednostavno se ne bismo trebali zabrinjavati, a ako smo u  dvojbi, osobito ako je o zdravlju riječ, savjet bismo trebali potražiti kod kompetentne osobe, odnosno kod svog  liječnika.
Najpouzdanijima se u  stručnim medicinskim krugovima smatraju tvrdnje koje se temelje na rezultatima  dobro planiranih randomiziranih kliničkih istraživanja u  populaciji za koju se daju  preporuke. Takva istraživanja zahtijevaju značajan broj  ispitanika, a oni se slučajnim  odabirom raspodjeljuju u  dvije skupine – pokusnu i  kontrolnu, koja prima placebo. Čak i tako velika i dobro pripremljena istraživanja, kažu stručnjaci, ponekad mogu “promašiti”, a ako  je riječ o manjim opservacijskim istraživanjima, s manjim brojem ispitanika, koji  primjerice mogu biti pacijenti u nekoj ordinaciji ili zdravstvenoj ustanovi, pouzdanost rezultata bitno je manja.
– Klinička terapijska istraživanja jedina su vjerodostojna metoda kojom se  može dokazati da je neki lijek, primjerice, bolji od placeba, ili donijeti sud o njegovoj ekonomičnosti ili djelotvornosti u odnosu na neki  drugi lijek – ističe farmakolog  Josip Čulig iz Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija  Štampar”. Kad se želi proizvesti novi lijek, čak ni laboratorijski pokusi ne mogu  biti zamjena za klinička istraživanja, jer se na životinjama koje se koriste za  pokuse ne može napraviti  model koji odgovara pacijentu, a čak i u kliničkoj  primjeni kod dva pacijenta  isti će lijek nerijetko imati  drukčije djelovanje.
Slijepa istraživanja
– Ako se ispituje lijek s  relativno slabim razlikovanjem od placeba, da bi ispitivanje bilo relevantno u  njega treba uključiti više tisuća pacijenata, i mjeriti niz  pokazatelja.  Metoda dobre  kliničke prakse smišljena je  upravo da se izbjegnu krivi  zaključci, koji mogu koštati  života i zdravlja ljudi – upozorava Čulig, koji otkriva kako osobno, kad se objavi neko istraživanje, najprije pogleda kako je istraživanje  provedeno, a ako nije primijenjena respektabilna metoda, uopće ga ne čita.
Farmakolozi priznaju da  su razlike u rezultatima moguće, čak i velike. Velika je,  naime, razlika i među pacijentima jer zbog drukčijih  enzima koji su posljedica različite genske strukture kod  različitih se osoba lijek brže  ili sporije metabolizira i  može imati različiti učinak.  Upravo zato, veli Čulig, kliničkih ispitivanja “nikad dosta”. U novije vrijeme, sve se  češće provode tzv. meta analize, pri kojima se uspoređuju slični klinički pokusi  sa sličnim parametrima i tako se pojačava snaga dokaza  o djelotvornosti nekog lijeka. Ovakve se analize provode jer je nekada skupo  naći pacijente, a nekad ih  jednostavno nema dovoljno,  jer od određene bolesti ne  boluje mnogo ljudi.
Činjenica je da za izlazak  nekog lijeka na tržište, dakle  iz laboratorija do pacijenta,  treba proći deset godina kliničkih ispitivanja i potrošiti  milijardu dolara. Istraživači  taj put žele skratiti, a to nije  dobro, upozoravaju  stručnjaci. Ipak, tvrde kako  su istraživanja zdravstvenih  učinaka, posebno kad je o  lijekovima riječ, strogo kontrolirana i ne ostavljaju mogućnost farmaceutima da  plasiraju poželjne tvrdnje o  djelotvornosti lijeka umjesto  istinitih.
– Da bi se izbjegla pristranost, provode se dvostruka slijepa istraživanja koja  rade nezavisne tvrtke, i tu  nema prostora za unaprijed  donesene zaključke – ističe  Čulig. Kako su iznenađenja  uvijek moguća, pa i dobro  pripremljeno istraživanje  može “zakazati”, bombastične vijesti koje demantiraju sva ranija saznanja treba uzeti s oprezom, upozoravaju stručnjaci. Kad je o  lijekovima riječ, liječnik je  jedini autoritet kojega treba  slušati, a kad se radi o štetnosti ili prednostima kave i  čokolade, umjerenost je jedina vrlina koja doista može  pomoći zdravlju.

Bez panike

Ako Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) donese  preporuku o isključivom dojenju do šestog mjeseca  djetetova života, majke ne bi trebale dizati paniku zbog  studije koja pokaže da isključivo dojenje do te dobi  djeteta može čak biti opasno za njihovo zdravlje. Čak ni  ako je studija, kako je to bilo u ovom slučaju, stiže iz  londonskog Instituta za zdravlje djece.