Sjećanje na pokušaj ušutkavanja istine

Neprijatelju je bio prije svega cilj onesposobiti, a ne do temelja uništiti ovaj iznimno važni objekt. Bivša JNA imala je u planu koristiti ga za svoje potrebe kao što su to prije učinili s hrvatskim odašiljačima na Tovarniku, kod Korenice i na Ćelavcu. Preko njih su namjeravali uvesti sveopću blokadu hrvatskog informativnog sustava

Danas je točno 20  godina otkad su zrakoplovi  bivše neprijateljske jugovojske na ninskom, a istovremeno na širem zadarskom području, izveli svoj  prvi napad, raketirajući tada  srednjovalni odašiljač Radio  Zagreba jakosti 1.200 kw,  koji je smješten na mikrolokaciji Rašinovac.
Važnost odašiljača
Bio je to ujedno i prvi  neprijateljski napad izveden  u Domovinskom ratu na zadarskom području, koji je  označio početak zlokobnog  rata i u ovom dijelu Republike Hrvatske.
Dva dana prije 16. rujna te  1991. godine nekoliko neprijateljskih zrakoplova i helikoptera prelijetalo je područje grada Nina i  odašiljača na velikim visinama i to najvjerojatnije u  svrhu izviđanja i snimanja  terena. No nije se dugo trebalo čekati, točno u 11 sati  16. rujna nakon prvotnog  prelijetanja i promatranja terena s niskih pozicija, neprijateljski borbeni zrakoplovi raketirali su odašiljač sa  12 raketa razorne moći. U  preciznom napadu pogođena  su dva od četiri 132 metra  visoka antenska stupa. Pored  stupova pogođene su i razorene pripadajuće im antenske kućice te manjim dijelom i glavna zgrada. Nakon  što su se djelatnici odašiljača  s onodobnim upraviteljem  odašiljača Zadar dipl. inž.  Karmelom Jelovčićem te voditeljem kompletnog pogona  odašiljača Grbe dipl. inž.  Petrom Fabijanićem uspjeli  nekako pribrati, oko 12.15  sati zrakoplovi drugi put nadlijeću nezaštićeni objekt te  ga ponovno raketiraju s još  dodatnih 12 raketa. Iza ova  dva napada neprijateljske  borbene letjelice nisu se više  približavale odašiljaču, koji  je bio potpuno onesposobljen za daljnji rad i daljnje  emitiranje. Kako se ubrzo  pokazalo, neprijatelju je bio  prije svega cilj onesposobiti,  a ne do temelja uništiti ovaj  iznimno važni objekt, koji je  na 12 hektara državnog zemljišta izgrađen i pušten u  rad 15. svibnja 1985. godine.  Oni su odašiljač Grbe po  onodobnim informacijama  imali u planu osvojiti te ga  koristiti za svoje potrebe kao  što su to prije učinili s  hrvatskim odašiljačima na  Tovarniku, kod Korenice i na  Ćelavcu. Preko njih su namjeravali uvesti sveopću blokadu hrvatskog informativnog sustava, jer je neprijateljska JNA bila dobro  upoznata s vrijednošću,  važnošću i mogućnostima  odašiljača Grbe, za čiju je  gradnju upravo ona izdala  potrebna ovlaštenja.
Šteta 2,5 milijuna dolara
Bivša jugovojska je također imala sve potrebne  planove i nacrte te su dobro  znali gdje treba udariti i  onesposobiti svakodnevno  prenošenje istine o Hrvatskoj u svijet i to posebno o  neprijateljskom ubijanju i  uništavanju simbola Hrvatske grada heroja Vukovara,  u kojem su se tih dana  vodile žestoke borbe, o  čemu je uglavnom nezaboravnim glasom i nesvakidašnjom hrabrošću izvještavao Siniša Glavašević.
Štete izazvane raketiranjem procijenjene su tada  na 2,5 milijuna dolara. No  zahvaljujući stručnjacima  Javnog poduzeća  Odašiljači i veze RH te  djelatnicima odašiljača  Rašinovac, a unatoč ratnim  i pogibeljnim uvjetima i  stalnoj prijetnji neprijatelja, ubrzo nakon raketiranja ovaj objekt ponovno je stavljen djelomično u  funkciju te je do 30. travnja  2004. godine radio samo s  jednim antenskim stupom,  odnosno četvrtinom snage.  Naime, početkom 2004. godine ponovno su podignuta  dva potpuno nova stupa, u  čiju su gradnju, podizanje i  opremanje antenskih  kućica i glavne zgrade  Odašiljači i veze RH preko  Državnog proračuna investirali šest milijuna kuna.  Zahvaljujući tome sada se  opet preko signala  odašiljača Grbe odašilje  program Glas Hrvatske za  naše iseljenike u Europi,  Americi, Australiji, Novom  Zelandu, kao i hrvatskim  pomorcima na svim svjetskim morima.
U najnovijem traženju  američkih Srba da im se na  osnovi štete u briljantnoj  akciji hrvatske vojske Oluje isplati ni više ni manje  nego 10 milijarda dolara,  nameće se pitanje kada će  država Srbija isplatiti štete  koje su počinjene na  odašiljaču te brojnim hrvatskim infrastrukturnim  objektima uništenim u Domovinskom ratu. Kada će  se platiti patnja, bol, poniženja i traume hrvatskog  čovjeka od Vukovara, Osijeka, Vinkovaca, Petrinje,  Karlovca, Zagreba, Zadra,  Šibenika, Splita do Dubrovnika…