Studentici ovrhom uzeli džeparac za nepostojeći dug HRT-u

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Filip BRALA
Poslali joj ovrhu za TV prijamnik prijavljen 1982. godine u Škrljevu pokraj Rijeke, a Ana Rončević rođena je 1987. godine i cijeli život živi u Zadru...

Unatoč zakonskim propisima i upozorenjima udruga za zaštitu  potrošača priče o ovrhama,  bilo da su one osnovane ili  ne, svakim danom dobivaju  novi nastavak. U nizu takvih svoju je „rolu" ni kriva  ni dužna dobila i 24-godišnja zadarska studentica  primijenjene ekologije Ana  Rončević. Njoj je FINA temeljem naloga odvjetničkog  ureda Leko i partneri 9. rujna blokirala račun u Splitskoj banci i naplatila 1.098  kuna navodnog duga za  RTV pretplatu. Ana je tijekom kolovoza radila preko student-servisa i zaradila  1.000 kuna koji su joj svega  dan prije ovrhe uplaćeni na  račun. Sa skromnim  džeparcem imala je već cijeli niz planova i svaka kuna  već je imala svoju svrhu, no  Anini su se planovi rasplinuli sa SMS porukom iz  banke u kojoj je pisalo kako  joj je stanje na računu u  minusu za iznos od 200,48  kuna.

Naplatili joj tuđi dug

- Odjedanput sam bila u  nedozvoljenom minusu 200  kuna. Šokirala sam se. Nije  mi bilo jasno što se dogodilo  i gdje je novac doslovno preko noći nestao. Nazvala sam  u banku, a oni su mi rekli da  mi je račun blokirala FINA.  Molila sam ih da mi kažu  zašto jer nisam imala niti  ideju što bi to moglo biti, a  onda sam čula da je u pitanju  televizijska pretplata, a naplaćeni su mi i troškovi ovrhe  - priča razočarano Ana koja  je nakon nekoliko telefonskih poziva uspjela dobiti informaciju da joj je ovrhu poslao odvjetnički ured Leko i  partneri. Tamo joj se, kaže,  javila neka vrlo drska i neljubazna žena koja ju je uporno  pokušavala uvjeriti da je  dužna za pristojbu.

- Nakon mog upornog objašnjavanja da ja nikada nisam imala na svoje ime prijavljen prijamnik, da sam  studentica i da živim s roditeljima koji to plaćaju,  žena se nekako smirila i onda  mi rekla da je prijamnik prijavljen još 1982. godine u  Škrljevu pokraj Rijeke, ali je  i dalje ponavljala kako ja to  moram platiti. Kada sam joj  rekla da sam ja rođena pet  godina kasnije, odnosno  1987. godine i da cijeli svoj  život živim u Zadru, zastala  je, a potom mi rekla da nazovem za tri dana - kaže Ana  koja je zbog nečije pogreške  ostala bez svog džeparca.  Svoju bitku s administrativnim aparatom nije još  okončala, niti je dobila novac natrag, a o svemu je  odlučila javno progovoriti  zbog osjećaja bespomoćnosti i nepravde koju je kao  mali, obični smrtnik doživjela.

U splitskom Savjetovalištu za zaštitu potrošača sa  slučajevima kao Anin ili vrlo  sličnima susreću se svakodnevno. Problemi su vrlo  slični, a većina pritužbi odnosi se na RTV pretplatu ili  telefonske operatere. I jedni i  drugi putem odvjetničkih  ureda bez prethodna upozorenja „sjedaju" ljudima na  račune i bešćutno uzimaju  svaku kunu koje se uspiju  domoći. Iako zakon nalaže  da se zaplijeniti ovrhom  može samo jedna trećina primanja, redovito se i dalje  građanima „čiste" računi do  nule, a osim toga, sve je više  slučajeva gdje su naplaćeni  nepostojeći dugovi. To se,  kažu, događa zbog površno i  loše odrađenog posla koji za  posljedicu ima zamjenu  identiteta građana.

Krivnja na odvjetničkim  uredima

- Građane kojima su naplaćeni nepostojeći dugovi  upućujemo da se odmah  obrate odvjetničkim uredima koji su pokrenuli ovrhu.  Od njih moraju zatražiti da  odmah obavijeste FINA-u o  pogrešci i nalože vraćanje  novca oštećenoj osobi. Također, oni moraju isti taj dopis poslati i banci kako osoba  ne bi imala problema s kamatama i slično - kaže Nela  Kovačević iz Savjetovališta  za zaštitu potrošača koji su u  nekoliko navrata već upozoravali i na nerealne i bezobrazno visoke troškove  koje odvjetnički uredi za  provođenje ovrha naplaćuju.  Kažu i kako je čudno da jedna velika kuća kao što je  HRT pored svoje pravne  službe za naplatu dugovanja  angažirala odvjetničke urede. A kako smo saznali, riječ  je o čak četiri odvjetnička  ureda koja za njih rade. To su  Marijan Hanžeković, Josip  Madirazza, Nataša Owens i  Miroslav Leko. Prema posljednjim podacima s HRT-a  u srpnju ove godine poslana  je čak 61.000 ovrha za neplaćanje pretplate za drugi  dio 2010., a u siječnju uime  HRT-a spomenuti uredi pokrenuli su 53.865 ovrha za  prvi dio 2010. godine. Kada  se sve oduzme i zbroji, odvjetnički uredi koji svakodnevno prazne građanske  račune, svoje su napunili i to  za pozamašne iznose. Cijela  priča oko ovrha koja je u  hrvatskoj krenula s donošenjem novog ovršnog  zakona 1. siječnja 2011.  svodi se u konačnici da su  siromašni još siromašniji, a  bogati još bogatiji. Neke  promjene možda bi uslijedile ukoliko bi se po tarifama koje za ovrhe zaračunavaju odvjetnički uredi, njima naplaćivale kazne  kod pogrešaka i nanesene  štete građanima.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno

Komentari

Slika korisnika Dotur Luigi
Ma koje fantastino lice, prava lipota s mora...evo odma dajen 1000 kn...bellezza
Slika korisnika mareš
Ne znam za ove ostale ali Miro Leko je sin Anđelka Leke (http://politopedia.net/index.php?title=Miroslav_Leko) koji je uz pomoć HDZ-a opljačkao pola Hrvatske - takvima je očigledno nikad dosta