Zadarska županija nositelj razvoja smokvarstva u Hrvatskoj

Traže se nove destinacije, a mi smo takva nova destinacija. Nama dolaze turisti, a kako vidim turizam se u Zadru odlično razvija i napravili ste veliku ekspanziju. To znači mogućnost direktnog plasmana. Također, imate velike površine zemljišta za okrupnjavanje posjeda. Imam ovdje dosta prijatelja i poznanika, poznam kraj i vidim da ljudi ovdje vole zemlju i neće dopustiti da propadne i da se ne obrađuje, u to ne sumnjam, a vjerujem i da Županija ima želju pomoći, istaknuo je Željko Prgomet
Festival smokava koji se u Zadru održava ovih dana skrenuo je pozornost javnosti na ovu voćku koja, premda raširena po našem području, često biva zanemarena. No ova manifestacija pokazuje da se smokva može itekako uključiti u programe gospodarskog razvoja Zadarske županije i da smokvarstvo može biti unosno zanimanje i putokaz za mnoge poljoprivrednike na našem području.
Festival smokava ponudio je uzgajivačima i niz stručnih predavanja o smokvama, a posebice o ekološkom uzgoju ovog voća, koja su održana u Gradskoj knjižnici. Predavanja su održale Karmen Tomić Štević i Lina Miletić iz splitske tvrtke “Biotehnicon” koja je jedina u Dalmaciji ovlaštena za certifikaciju te dr. sc. Željko Prgomet.
Dio izlaganja stručnjakinja iz splitskog Biotehnicona bio je posvećen ekološkom uzgoju općenito, koji se posebice odnosi na uzgoj smokava kao voća. Karmen Tomić Štević upoznala je nazočne o podacima o porastu prodaje ekološki uzgojene hrane i s uvjetima koje hrvatski poljoprivrednici moraju ispuniti da bi se priključili tom, sve više zastupljenom, obliku uzgoja i prodaje.
Nedovoljno ekološkog uzgoja
– U Europi i Sjevernoj Americi se prodaje 97 posto ekološke hrane i to su glavna tržišta. Otvaraju se nova radna mjesta i doprinosi se lokalnom razvoju. Ekološki proizvodi, autohtoni su proizvodi, znači proizvodi malih mjesta, često i nerazvijenih područja. To je proizvod s posebnom tržišnom vrijednošću, to znači da je ekološki proizvod do trideset posto skuplji od ostalih proizvoda, a u Europi su glavni potrošači takvih proizvoda u Njemačkoj, kazala je Karmen Tomić Štević. Prema njenim riječima, u Hrvatskoj ima trenutačno tisuću i šesto proizvođača u upisniku koji pokrivaju više od četrnaest tisuća hektara zemljišta.
– To je jako mala površina, pogotovo u Dalmaciji gdje su parcele jako male i gdje za jedan hektar treba jako puno parcela. U Slavoniji je to jednostavnije, istaknula je Tomić Štević dodavši da je plan da u RH do 2016. u ekološkoj proizvodnji bude osam posto zemljišta. Ona je, također, ustvrdila da je naš ekološki proizvod prepoznat te je informirala nazočne koji su se ovom prigodom okupili u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice o pravima na poticaje. Ekološki proizvođači, naime, mogu ostvariti prava na veće poticaje, ali moraju se i potruditi da održe svoju ekološku proizvodnju. To znači zadovoljiti mnoge uvjete, o čemu je također bilo govora.
O koracima nužnim da se proizvođači upoznaju s postupkom ekološke proizvodnje, govorila je Lina Miletić.
– Ono što znači upoznavanje sa sustavom ekološke proizvodnje, znači upoznavanje s načelima zakona o ekološkoj proizvodnji i ekoloških proizvoda koji je izašao 2010. i usuglašen je s propisima EU i po tome, kao da smo i već u Europskoj uniji, kazala je Lina Miletić, koja je potom okupljenima detaljno elaborirala sve korake koje moraju poduzeti ako svoje poljoprivredno gospodarstvo žele registrirati kao ekološko.
Najviše smokava u Turskoj
Program je potom nastavljen izlaganjem dr. sc. Željka Prgometa, profesora na riječkom Veleučilištu, stručnjaku koji se potpuno posvetio smokvarstvu, što je područje u kojem je i ostvario svoj doktorat znanosti.
Prof. Prgomet je, također, pozvao okupljene da njeguju ekološku proizvodnju i prenio iskustva koja je o ekološkom uzgoju smokava prikupio dok je posjećivao uzgajivače u Europskoj uniji, posebice Portugalu, gdje nisu rijetkost nasadi smokava od više stotina pa i tisuću hektara. Priznao je da je njegovih dva hektara na kojima uzgaja smokve u europskim okvirima skoro pa ništa, budući da su mu tamo kazali da oni na tolikoj površini podižu pokusne nasade za jednu sortu smokava. No, od nečega se mora početi, rekao je dr. Prgomet te istaknuo:
– Promjenom zakona i prenamjenom šumskog zemljišta u poljoprivredno su se stvorili idealni uvjeti da se mogu podizati i veći kompleksi, trajni nasadi od nekoliko desetaka pa i stotinu hektara. A vi ste jedina županija koju ja tako gledam, koji bi mogli u budućnosti biti nositelji razvoja smokvarstva u RH. Vjerujem da će se ovdje u Zadarskoj županiji napraviti jedna ozbiljnija koncentracija proizvodnje uz koju će se okupljati i manji proizvođači i mislim da je velika prilika i šansa da se u ovoj Županiji napravi brend uz marašku da da bude i proizvod od smokve. U ovom trenutku je smokva u usporedbi s drugim mediteranskim kulturama deficitna u svijetu i to u svakom obliku: bilo u svježem stanju ili kao prerađevina, kazao je dr. Prgomet koji je upoznao okupljene i o podatcima o proizvodnji smokava u svijetu u čemu je prva Turska, a slijede Španjolska i sjevernoafričke zemlje.
– Ali sve je to, uključivši i Grčku, malo i traže se nove destinacije, a mi smo takva nova destinacija. Nama dolaze turisti, a kako vidim, turizam se u Zadru odlično razvija i napravili ste veliku ekspanziju. To znači mogućnost direktnog plasmana. Također imate velike površine zemljišta za okrupnjavanje posjeda. Imam ovdje dosta prijatelja i poznanika, poznam kraj i vidim da ljudi ovdje vole zemlju i neće dopustiti propadanje i da se ne obrađuje, u to ne sumnjam, a vjerujem i da Županija ima želju da pomogne. Istarska županija, gdje mi nemamo ni tradiciju niti ovakve uvjete, bila je spremna čim smo startali, a i danas da se potakne što više površina da se sade pod smokvama. No, istraživanja su pokazala da smo donekle ograničeni određenim stvarima i da jug, ovaj dio priobalja i otoka, ima puno bolje uvjete, naglasio je prof. Željko Prgomet.

 SMOKVA DOBIVA RAT

– Stara je poslovica da smokva dobiva rat. To je ozbiljno i pokazalo se poslije Drugog svjetskog rata, kao i u Domovinskom ratu na neretljanskom području. Ljudi su kazali kako su preživljavali od jedne šake suhih smokava. Taj energetski potencijal, koji ona ima, ih je spašavao da su mogli raditi fizičke poslove i razmišljati u svakom pogledu. Nešto drugo da smo imali, rekli su mi, mogli smo sakriti, ali svaka vojska koja je dolazila krala je hranu i ostajali bismo bez ičega, ali u spilje smo stavljali suhih smokava i preko dana odlazili, uzimali i tako preživljavali, kazao je dr. sc. Željko Prgomet.

 NOVAKOVIĆ: IMAMO PODNEBLJE I LJUDE

Eugen Novaković, uzgajivač smokava i proizvođač mnogih prerađevina od ovoga voća iz Posedarja, vjeruje da bi se predviđanja prof.dr. Željka Prgometa mogla ostvariti.
– Profesor Prgomet je stručnjak koji je obišao sve nasade smokava, od Turske, Grčke do Portugala i on je doista osoba koja zna sve o smokvama i, ovo što je on predvidio za Ravne kotare, to je jasno i jednostavno. Mi imamo odlično podneblje i uvjete i, što je najbitnije, od svega imamo ljude koji će to prihvatiti. Vjerujem u ono što on kaže jer on zna i sa znanstvene i s praktične strane. Mi imamo ljude u Nadinu, Polači i mi u Posedarju, svuda se krči dosta i radi, a može se reći i da nije svako zlo za zlo, što su mnogi ljudi ostali bez posla, a i sam sam jedan od takvih. I tako smo počeli razmišljati drugačije u širim pogledima i ono što nama sada treba je, prije svega, udruživanje. Najobičniji oblik udruživanja je ta zadruga. Ima ljudi što misle da su zadruge socijalističke ili komunističke, ali to nije istina, zadruge su počele još u Francuskoj i Engleskoj, timski rad i osnivanje zadruga, kazao nam je Novaković koji posebno pozdravlja najavljeno udruživanje poljoprivrednih proizvođača koje je pod okriljem lokalne samouprave počelo na našem području.
– Dolazi do osnivanja jedne vrste klastera u Zadru koji će biti pod pokroviteljstvom i Grada Zadra i Zadarske županije i u kojem će se ujediniti proizvodi od ulja, vina, smokava i svega onoga što se nudi na našem području. Prvi sastanci su održani i sada se treba samo pripremiti osnivačka skupština. To su ozbiljne namjere i svi koji bili protiv toga rade protiv nas samih i zajednice u kojoj žive, ističe Novaković.
Ive Kardum iz Bulića misli da prostori Zadarske županije mogu učiniti puno u smokvarstvu, ali da su velika prepreka vremenske prilike posljednjih godina.
– U zadnjih nekoliko godina su vremenske nepogode dosta izražene i prave nam veliku štetu i općenito utječu na rod. Kada su smokve pune kondicije, udari bura, a onda zimi, što se i meni samom dogodilo, petsto stabala je smrzalo, to su velike teškoće, a mi se trudimo i radimo dalje, kaže Kardum.

 NADMAŠILI MEDULIN

Sandru Babac iz OPG Babac-Damjanić koji je organizator Festivala smokava, zamolili smo također da osvrne na ovu manifestaciju i optimistična predviđanja prof. dr. sc. Željka Prgometa o budućnosti smokvarstva u Zadarskoj Županiji.
– Ono što me jako veseli je činjenica da je Željko Prgomet, kao doktor smokvarstva koji ima vlastiti nasad i koji sudjeluje u organizaciji 12. po redu Dana smokava u Medulinu, komentirao da smo ih u nekim stvarima definitivno nadmašili, sada u čemu konkretno, to bi on trebao reći, ali priznao je da smo ih u nekim stvarima nadmašili i to mi je jedan od najvećih komplimenata, kaže Sandra Babac koja je izrazila zahvalnost Gradu Zadru i Zadarskoj županiji, a posebice Ivici Katiću i Danijelu Segariću, jer zahvaljujući njihovoj pomoći, uspjeli smo podići Festival na višu razinu.
– U budućnosti smokava neće nedostajati. Kaže se da je turizam jedna varijanta izvoza naše smokve, osobito prodajom i preko tržnica i preko hotela. To je posao i za nas prerađivače ako će biti dostatne sirovine. Isto tako se nadam da će ljudi iz institucija, od restorana do hotela, s naglaskom na hotele, biti otvoreniji i osvješteniji za slogan “Kupujmo hrvatsko”. U našem konkretnom slučaju mi pokušavamo ponuditi “Šinjorinu smokvu” kroz hotele i iskoristiti pogodnost koje nudi Ministarstvo turizma, a to je da sufinancira s 50 posto hotelu ili restoranu, cijenu proizvoda koju kupuje od ekološkog proizvođača, no do dana današnjeg nisam naišla na zeleno svjetlo i odobravanje, upozorava Sandra Babac.