“Dječaci ratnici” traže svoja prava

Nismo još jedna udruga koja želi novac, već s vjerom u srcima želimo pomoći svojim suborcima, “dječacima ratnicima” da ostvare svoja prava, da im omogućimo psihosocijalnu pomoć kao maloljetnim braniteljima. Cilj je poručiti društvu da izgubljeno dječaštvo ne znači i izgubljen život, tvrdi Burčul

Udruga maloljetnih dragovoljaca Domovinskoga rata Zadarske županije idućeg četvrtka 22. listopada u prostoru cafe bara Relax na Jadranskoj magistrali kod Getroa s početkom u 10 sati organizira okrugli stol pod nazivom “A tko vas je tjerao”. Teme okruglog stola su posljedice i utjecaj rata na maloljetnike, definicija maloljetnika u Domovinskom ratu, Prijedlog nadopune Zakona o pravima hrvatskih branitelja i ostalo. Maloljetni dragovoljci, “dječaci ratnici”, žele i na taj način poručiti da od priznavanja statusa posebne braniteljske skupine neće odustati.
Moralni aspekt
– Za okruglim stolom sudjelovat će liječnici psihijatri i psiholozi, stručne osobe iz pravne struke, predstavnici Ministarstva branitelja, županijske i lokalne vlasti, čelnici braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskoga rata kao i predstavnici sedam podružnica udruge maloljetnih dragovoljaca Republike Hrvatske. Prvi put na jednom od okruglih stolova nazočit će i udruga maloljetnih dragovoljica iz Bosne i Hercegovine, najavio je Goran Burčul, predsjednik zadarske podružnice Udruge koja broji 80-ak članova.
Udruga maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata u mjesecu listopadu prošle godine pred Saborskim odborom za ratne veterane za nadopunu zakona o pravima hrvatskih branitelja i njihovih obitelji i treći put je odbijena.
– Smatramo da kao Udruga koja predstavlja jednu specifičnu populaciju zaslužuje ozbiljnije razmatranje i prihvaćanje minimalnih zahtjeva. Cilj naših nastojanja je sljedeći: Naći se u navedenom zakonu, priznavanje kao jedinstvene populacije te zadobiti moralnu satisfakciju. Nismo još jedna udruga koja želi novac, već “s vjerom u srcima” želimo pomoći svojim suborcima, “dječacima ratnicima” da ostvare svoja prava, da im omogućimo psihosocijalnu pomoć kao maloljetnim braniteljima. Cilj je poručiti društvu da izgubljeno dječaštvo ne znači i izgubljen život, tvrdi Burčul.
Borbu za uvrštenje u Zakon o pravima hrvatskih branitelja maloljetni dragovoljci Domovinskog rata nastavljaju i preko Saborskog odbora za ljudska prava.
– Apsolutno smo zreli i znamo što hoćemo. Po postojećem Zakonu država bi trebala poduzeti sve odgovarajuće mjere za promicanje tjelesnoga i duševnog oporavka i vraćanja u društvo djeteta koje je žrtva: bilo kojeg oblika zapostavljanja, izrabljivanja ili zlostavljanja, mučenja ili bilo kojeg drugog oblika okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupka ili kazne ili, pak, oružanog sukoba. Oporavak i vraćanje u društvo osigurat će se u sredini koja potiče djetetovo zdravlje, samopoštovanje i dostojanstvo, poručuje Burčul, naglašavajući da je cilj ovog prijedloga Saborskom odboru za ljudska prava da navedene osobe ostvare status dragovoljca iz Domovinskog rata, a tim bi se prijedlogom izjednačila prava s drugim dragovoljcima iz već navedenog zakona.
– Naše je stajalište da tražimo samo moralne aspekte pronalaska u navedenom Zakonu, jer dijete koje je imalo 14, 15, 16 i 17 godina nije ništa negoli dragovoljac. Nema ni točnih evidencija o njihovu sudjelovanju u postrojbama HV-a, HOS-a ili MUP-a jer od tog zaziru u prvom redu njihovi ratni zapovjednici. Slijedom toga, maloljetni branitelji ne mogu dokazati niti da su dragovoljci, kaže Burčul ističući da su to njegovi suborci, koji su na početku obrambenog Domovinskog rata izašli iz školskih klupa i uzeli puške u ruke.
Tisuću maloljetnih dragovoljaca
Zajedno s tisućama hrvatskih dragovoljaca, u obranu Hrvatske 1991. godine od prvoga se dana dragovoljno prijavilo, procjenjuje se, oko 1.000 maloljetnih mladića, a najmlađem je bilo samo 14 godina. S obzirom na to da ih zakon ne spominje, prije četiri godine osnovali su Udrugu maloljetnih dragovoljaca Domovinskoga rata Hrvatske (UMDDRH), sa sjedištem u Vukovaru. Zadarska podružnica Udruge osnovana je prije tri godine. Prije nekoliko mjeseci Grad Zadar osigurao im je prostoriju za rad u Veslačkoj ulici br. 2.
– Zbog odlaska u rat skrenuli smo s normalnog puta odrastanja i školovanja. Osobno sam imao sreće ostajući uvijek na pravome životnom putu i danas sam sretan čovjek, no deseci nas su na margini života ili po zatvorima. Sami su se razvojačili 1992. godine ili kasnije, ne snalazeći se u civilnom životu, potonuvši u ovisnost i kriminal ili tek lutaju životom kao socijalni slučajevi od kojih se okreće glava. Želimo ukazati na njihove probleme, animirati državu i pokazati da se onima koji su u ratu izgubili mladost ipak može pomoći. Zbog njih se danas isplati boriti za istinu i pravni poredak države koja je stvorena krvlju, a ne paragrafima i tintom, poručio je Goran Burčul, dodajući da brojni maloljetnici nemaju status branitelja jer se vrijeme do ostvarenja punoljetnosti ne broji kao provedeno na bojištu.
U Ministarstvu obrane Republike Hrvatske, pak, kažu da nije moguće utvrditi točan broj maloljetnih branitelja u Domovinskom ratu, jer u vojnoj evidenciji nisu bili zasebno odijeljeni, već su se kartom vojnih obveznika vodili poimenično. Također su ustvrdili da nakon 15. siječnja 1992. nije moguće ostvariti status dragovoljca jer su sve maloljetne osobe trebale biti demobilizirane zbog odsluženja vojnog roka.
U Udruzi maloljetnih dragovoljaca, međutim, smatraju da država sve dragovoljce treba jednako tretirati. Upozoravaju da maloljetni borci zaslužuju biti u Zakonu o hrvatskim braniteljima. Ističu: “U tom Zakonu ne piše da branitelj ne može biti maloljetnik.” Spremni su tužiti državu i, ako ustreba, potražiti pravdu na Međunarodnom sudu u Strasbourgu.
– Ustrajat ćemo na dokazivanju istine po kojoj nisu nebitni malobrojni slučajevi, nego hrabri mladi ljudi koji su obrani Hrvatske dali nemjerljiv doprinos, zaključio je Goran Burčul.