Četvrtak, 25. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

11 C°

Od tri i pol tone maslina petsto litara ulja

Autor: Velimir Brkić

15.10.2009. 22:00
Od tri i pol tone maslina petsto litara ulja

Foto: Velimir BRKIĆ



Sa stabala maslina starih oko 25 godina ubrat ćemo od 60 do 100 kilograma maslina te očekujemo urod od preko 3,5 tona maslina ili oko 500 litara ulja monosortne leccine i oblice te kombinacije više sorti ulja za širu potrošnju, pojašnjava Mate, dodajući da je od 310 maslina dosad u rodu oko 200 stabala maslina


Nekad bi branje maslina započelo na početku studenoga, odmah nakon Dušnog dana i trajalo bi sve do nove godine, ovisno o urodu. No, kako su posljednjih godina maslinari zasadili ranije sorte maslina berba je već započela. Među prvim berbama maslina u Zadarskoj županiji započela je već tradicionalno i berba na obiteljskom poljoprivrednom imanju OPG Dušević u Ljupču u općini Ražanac.
Dva protekla dana obitelj Dušević, otac Mladen, majka Božica, kći Marijana i sin Mate iskoristili su za berbu maslina. Berbi su se priključili brojni prijatelji i rodbina pa su se u ugodnoj atmosferi do predvečer brali ovi sveti plodovi.
– Oni koji žele kvalitetu kreću u ranu berbu. Započeli smo s berbom ranih maslina talijanske sorte leccino. Za 10-15 dana brat ćemo drobnice (sitnice), orkule, levantinke, istarsku bjelicu, nabraja mladi maslinar Mate Dušević, vlasnik OPG Dušević.
Teorija o branju, čuvanju i preradi ima onoliko koliko i maslinara. Nekad se plod masline brao kada je bio potpuno zreo, najčešće već u stadiju truljenja, zbog čega je maslinovo ulje gubilo na kvaliteti. Pored toga prije prerade do potpune berbe čuvalo se u bačvama s vodom ili morem.
– Prema napucima stručnjaka maslina se bere kada je trećina ploda zrela, a ostatak još zelen, odnosno poluzreo. Odmah nakon branja maslina se prerađuje i to tehnologijom hladnog prešanja, kako bi ulje sačuvalo sva kvalitetna svojstva. Nadasve je važno plodove što prije i u što cjelovitijem izdanju dopremiti na prešanje, jer stajanjem gube na kvaliteti, tvrdi Mate, dodajući da kod njih maslina ide na preradu najkasnije 24 sata od branja.
Prvog dana je pobrano 55 stabala maslina sorte leccino starih šest godina s kojih je ubrano gotovo 700 kilograma zdravog ploda. Drugi dan ubrano je oko pola tone. Prešanje, meljava u uljari Željka Vrsaljka u Nadinu je dala, odnosno “platila” oko 13,5 litara ulja izuzetne kvalitete na 100 kilograma maslina.
Sa stabala maslina starih oko 25 godina ubrat ćemo od 60 do 100 kilograma maslina te očekujemo urod od preko 3,5 tona maslina ili oko 500 litara ulja monosortne leccine i oblice te kombinacije više sorti ulja za širu potrošnju, pojašnjava Mate dodajući da je od 310 maslina dosad u rodu oko 200 stabala maslina.
Pojedini maslinari nerijetko kažu: kamenica je grobnica za maslinovo ulje. Jer, kao i kod hrane, zrak je ulju najveći neprijatelj.
Ulje skladištimo u klimatiziranom prostoru u inoks bačvama s hermetički zatvorenim sustavom za čuvanje s prehrambenim dušikom, pohvalio se Mate, dodajući da temperatura prostorije u kojoj se drži maslinovo ulje ne smije prijeći 17 – 18 Celzijevih stupnjeva.
Ljubačko, gotovo ekološki čisto maslinovo ulje, moglo bi se prodavati i po znatno višim cijenama. Štoviše, ulje iz Duševićeva obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva zbog načina uzgoja, berbe, prerade i skladištenja ima izuzetnu kvalitetu i poseban miris i okus. Dobitnici su i brojnih zlatnih, srebrenih i brončanih odličja i priznanja na međunarodnim manifestacijama uljara i maslinara za djevičansko i ekstra djevičansko ulje. Svrstani su u sam svjetski vrh po svojoj kvaliteti. No, kvalitetno ulje nije jamac uspjeha na tržištu, osobito u vrijeme kada hrvatsko prodajno tržište preplavljuju jeftina ulja iz Tunisa i drugih zemalja mediteranskog bazena.
– U Zadarskoj županiji bi ekološki proizvedeno maslinovo ulje trebalo uključiti u turističku ponudu i time pridonijeti većem interesu stranih gostiju za naše destinacije te olakšati plasman ekoloških proizvoda na tržište, uvjeren je Mate, dodajući da domaći maslinari uljari stalno moraju isticati kvalitetu ulja prilikom njegova plasiranja na tržište, jer sigurno je da uvozno nije kvalitetno kao domaće.
Došlo je i vrijeme za marendu: sir, pršut, gradelada i domaće vino, sve ono što su stoljećima naši stari jeli dok su išli u masline. Nema nikakve sumnje da će se rodbina i prijatelji, berači u masliniku Mate Duševića vratiti i u berbu ostalih sorti maslina.
– Sudjelovati u berbi maslina, brati ih gotovo na tradicionalan način, čovjeka vraća svojim korijenima, reći će glava obitelji Mladen Dušević, dodajući da je konačno došlo vrijeme da Hrvatska po uzgoju maslina i proizvodnji maslinova ulja postane prepoznatljiva ne samo u Europi, nego i u svijetu.
Današnja renesansa maslinarstva samo je nastavak tisućljetne tradicije i iskustva u kojem, tek uz koricu kruha, sudjelujemo u degustaciji mladoga ulja kakvo će se sljedećih dana moći iskušati duž cijele obale, zaleđa te na otocima.